UVODNA RIJEČ

Prvi april je prošao

Piše: Milan Dalmacija

     Umirovljenička populacija, oko 1,2 milijuna ljudi, svakod­nevno trpi udarce sa svih strana, pa i od onih koje su birali da ih zastupaju i vode brigu o njima. Tako je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, inače poznat po tome da mu je jezik brži od pameti, ponovno briljirao. I to dvaput.

     „I dalje će većina ljudi ići između 60 i 65 u mirovinu. Oni koji su najranjiviji, naši građevinski radnici, gospođe blagajnice u du­ćanima, medicinske sestre, svi oni koji ulaze na tržište rada s 18 godina, mogu otići u mirovinu sa 41 godinom staža i 60 godina života. Oni koji studiraju do 24.-25. godine ići će sa 65. Dakle, samo oni koji neće uspjeti 41 godinu staža do 65. osigurati radit će do 67 godina", reče Pavić i ostane živ prvi put.

     To bi funkcioniralo u savršenom gospodarsko-političkom okruženju, a svi dobro znamo da ništa na ovom svijetu nije sa­vršeno, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Naime, krajem veljače je u Hrvatskoj od nešto više od 1,5 milijuna osiguranika, njih gotovo 350.000 radilo na određeno vrijeme, a malo iznad 50.000 u ne­punom radnom vremenu. U skupini onih između 15 i 39 godina registrirano je 25.800 prijava na nepuno radno vrijeme. Ako uz­memo u obzir prosječno trajanje studija od 7,5 godina i stručno osposobljavanje koje traje godinu dana i još godinu dana traže­nja posla, naš bi budući penzić, s ovakvim nesigurnim radnim vi­jekom, u mirovinu mogao otići i u 70. Da ne spominjemo stotine tisuća honoraraca, kojima su doprinosi smanjeni. Dakle, budu­ćim generacijama ne gine ništa drugo negoli najniža mirovina. A što je s onima koji su otišli u mirovinu i dobili mogućnost da je radom mrvicu poboljšaju?

     „Ono što je najbolje, kada malo razgovaramo s umirovljenici­ma koji rade, ili vi mediji što razgovarate, nije čak ni glavni razlog novac, već žele biti uključeniji u društvo, žele se osjećati korisni­ma", reče Pavić i ostane živ drugi put.

     Iako nije dobro što ljudi moraju raditi dok su u mirovini (a što dovoljno govori o kvaliteti mirovinskog sustava), oni su na to pri­siljeni, jer s prosječno 2.407 kuna su svakoga mjeseca u troumici: hoće li sve dati na normalnu prehranu, hoće li platiti režije da im ne sjedne ovrha ili će odabrati život bez nužnih lijekova? Nema tu riječi o socijalizaciji, već o pukom preživljavanju.

     Uostalom, umirovljenici su socijalizirana bića. Ministar ne zna da sve SUH-ove podružnice provode brojne aktivnosti na kojima se umirovljenici mogu družiti, zabavljati se i nakratko za­boraviti sve ovo. Izleti, plesnjaci, spontana druženja su način na koji naši penzići ostaju u društvu. Oni se ne uključuju u njega, jer su odavno njegov dio. A i bili su dovoljno korisni kroz svoj radni vijek i red je da se malo i odmore. Zaslužili su.

     Ali nisu zaslužili biti bijesni čitave godine. Prvi april je prošao i ovakve izjave više nisu šala. Umirovljenici su nam to potvrdili na našoj tematskoj Facebook stranici: „Od povišice što dobijemo možemo kupiti karton jaja i gađati ga. Možda više neće pričati gluposti i ponižavati ljude", reče ljutito Slavica Grubešić.

     Pa, ministre, sretan Uskrs žele vam društveno uključeni, kori­sni i bijesni umirovljenici.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KOORDINACIJA UMIROVLJENIČKIH UDRUGA I ZAJEDNICA

Novi predsjedavajući, nove ideje

40. sjednica Koordinacije umirovljeničkih udruga i zajednica održana je 10. veljače u prostorijama glavne zagrebačke pošte. Bogati dnevni red je okončao uspješan rad dosadašnje predsjedavajućeg Želimira Malenice, kojom je prigodom izvršena i primopredaja novom predsjedavajućem Josipu Moseru iz Zajednice umirovljenika HEP-a. Moser je ujedno i novi član Nacionalnog vijeća, a njegov zamjenik će biti Hrvoje Dusper iz SUH-a.

Koordinacije je raspravljala o potrebi kreiranja nove deklaracije o slobodama i pravima umirovljenika i starijih osoba te je imenovala radu grupu, koja bi na bazi prethodne iz 2012. trebala biti osuvremenjena. Neke su kolege predložile da se ide na izmjenu Ustava kako bi se unijelo i pravo na mirovinu kao imovinsko pravo. Bilo je i ideja da se definira polazište pred sljedeće izbore, te i da se potakne desetak i više umirovljeničkih stranaka da se ujedine, no Željko Šemper iz HSU-a je ocijenio kako to nije realistično.  Na prijedlog Ante Gavranovića iz Matice zaključeno je da se izradi novi tekst deklaracije te da se u njoj definiraju univerzalna prava umirovljenika i starijih osoba.

Nastavit će se razrađivati četiri temeljne teme o kojima će se morati raspraviti na Nacionalnom vijeću, i to Zakon o sigurnosti prometa na cestama, domovi za umirovljenike financirani iz EU, te pitanja socijalne skrbi. Šemper je naglasio kako je vjerojatno da će se sa 65 limit dobi povećati na 75, te prihvatiti potvrda liječnika opće prakse o zdravstvenoj sposobnosti. Matica je već napravila nacrt novog Statuta usuglašen sa novim Zakonom o udrugama, a SUH je tek na početku tog posla.

Raspravljalo se i problemu umirovljenika pri Royalu, te se ocijenilo da će taj problem vjerojatno riješiti HSU. Web stranicu Koordinacija neće moći postaviti samostalno jer nema pravni subjektivitet, ali će se možda ići preko web stranice Matice.