PORAST NASILJA NAD STARIMA

Istučeš staru majku, sud te pusti

     Pandemija koronavirusa osim udara na zdravlje, ekonomiju i život lju­di, donijela je još jedan popriličan problem. Izuzetno je porastao broj slu­čajeva nasilja u obitelji, pa je tako prema službenim podacima za prvih 9 mjeseci 2020. godine broj kaznenih djela nasilja u obitelji bio veći za čak 43,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.    Razlozi za porast su očigledni, pojačana nervoza ljudi, ali i veća zatvorenost osoba u njihovim domovima, što je česti okidač za nasilnike. S obzirom da su starije oso­be u pandemiji još izoliranje u svojim domovima, porast nasilja u obitelji u toj dobnoj skupini vjerojatno je još i veći. Službene statistike su višestruko niže od stvarnih brojki, jer nasilje zbog straha ili srama često ostaje neprijavljeno.

Sloboda za cipelarenje...

Read more...


 

RASTE SIROMAŠTVO ZBOG KORONE

Kolona četiristo gladnih duša

      Početak siječnja 2021. iskoristili smo za posjet pučkoj kuhinji franjevaca na Svetom Duhu u Zagrebu, koja je vrata potrebitima otvorila još 1995. godi­ne. Ručak, koji se dijeli od 12 sati svakog dana osim nedjelje, prilika je mnogima da pojedu kvalitetan kuhani obrok. Prizor koji smo zatekli bolan je, po jakoj hladnoći šezdesetak ljudi već je 20 minuta prije podneva stajalo u redu, a red se svakom minutom samo produžavao.

      „Prije pandemije dijelili smo oko 300 obroka dnevno, no zadnjih nekoliko mjeseci tendencija je povećanja, te sada dijelimo oko 400 obroka. Promijenila se i struktura korisnika pučke kuhinje, uz beskućnike i starije osobe počeli su dolaziti i ljudi koji su zbog korone ostali bez posla. Tenden­cija povećanja broja siromašnih je itekako prisutna i vidi se", kazao nam je voditelj Pučke kuhinje fra Vladimir Vidović....

Read more...


 

DRŽAVA ILI PRIVATNI PROFITERI

Uskoro niže naknade za mirovine iz drugog stupa

     Financijaši bliski mirovinskim fondovima drugog i trećeg stupa doživjeli su šok kad je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 5. lipnja 2019. godine donijelo odluku o osnivanju Hrvatskog mirovinskog osi­guravajućeg društva (HR MOD) u stopostotnom vlasništvu HZMO-a, koji će i dalje isplaćivati državne mirovine, one iz prvog stupa, dok će njegova novoosnovana tvrtka isplaćivati mirovine korisnicima iz privatnih mirovinskih stupova. U travnju je HANFA-i podnesen zahtjev za registraciju, koja je formalizirana 16. srpnja 2020. godine. HR MOD je službeno započeo s radom 4. siječnja 2021. godine. Što je tu tako spektakularno da je izazvalo nezadovoljstvo u mirovinskim fondovima, inače u rukama stranih banaka?...

Read more...


 

NACIONALNA STRATEGIJA ZAGOVARA PRIVATIZACIJU MIROVINSKOG SUSTAVA

Udar financijske industrije na mirovine

Piše: Jasna A. Petrović

      Nacionalna strategija razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine neočekivano je rehabilitirala posrnuli drugi ob­vezni mirovinski stup i nedvojbeno se opredijelila za daljnju privatizaciju mirovinskog sustava, iako svi ozbiljni­ji analitičari, ali i iskustva temeljem posljednje mirovinske mini-reforme, ukazuju na potrebu ozbiljnog preispitivanja drugog obveznog mirovinskog stupa za čiji opstanak nema ekonomskog opravdanja. Još je manje razumljiva potreba za njegovo jačanje, posebno u kontekstu sistemske krize uslijed Covida-19. Umirovljeničke udruge su stoga inzistirale da se u program Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe uključi i pitanje preispitivanje reforme drugog stupa, ali su se jedva izborile da se uključi barem formulacija o „ispitivanju učinkovitosti 2. mirovinskog stupa".

      Neosporno je kako bi njegovo ukidanje, odnosno tran­sformacija u dobrovoljni model, ublažili negativne učinke krize i ubrzali gospodarski oporavak. K tome, financijaški model privatizacije mirovinskog sustava koji je devedese­tih godina osmislila i nametnula Svjetska banka isključivo za postkomunističke odnosno post totalitarne zemlje, pokazao se kao umotvorina koja ima trajne negativne posljedice na hrvatsku ekonomiju....

Read more...


 

LJEPŠA STRANA KATASTROFE

Potres koji je otvorio srca

      Razoran zagrebački potres iz ožujka 2020. godine uzrokovao je smrt jed­ne djevojčice i ogromnu materijalnu štetu, ali i ostavio psihičke posljedice na stanovnike metropole. Devet mjeseci ka­snije, 29. prosinca Zagreb se opet jako zaljuljao, mnogi građani imali su osjećaj da je potres bio jači od onog iz ožujka. No, odmah nakon potresa prva vijest je stigla da epicentar uopće nije bio na za­grebačkom području, već kod Petrinje, koju su dan prije zadesila također dva jača potresa, no ni blizu ovako katastrofalna. Bože, pa kako je tek onda tamo bilo, ko­liko je stradalo ljudi, kolika je šteta, bile su prve misli....

Read more...