REZULTATI POKAZALI

Rodni jaz kod novih mirovina se smanjuje

     Hrvatska, kao i ostale zemlje Europske unije ima problem rodnog jaza, odnosno razlika u mirovinama između muškaraca i žena iznosi ogromnih 24,9 posto u korist muškaraca. Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić prije svog odlaska iz ministarstva učinio je dobru stvar, naime, od 1. siječnja ove godine na snazi je mjera prema kojoj se svakoj majci pri odlasku u mirovinu priznaje šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža po djetetu.

     Kako se tad najavljivalo, ta mjera bi značila porast mirovine za 2,04 posto za svako dijete. Stoga smo odlučili provjeriti jesu li mirovine ženama koje su prvi put ostvarile pravo na mirovi­nu u 2019. godini doista brže rasle nego muškarcima, kao i je li se smanjio rodni jaz u tim mirovinama.

     Uvidom u rezultate iz HZMO-a dobili smo potvrdan odgo­vor. Naime, od prosinca prošle do srpnja ove godine ženama...

Read more...


 

Ravnopravnost

DVOSTRUKA UGROŽENOST

O starima skrbe žene

     Hrvatska ima više od 20 posto sta­novnika starijih od 65 godina, a taj udjel ubrzano raste. Uz starenje, aktualizira se i pitanje dugotrajne skrbi, o čemu je Europska komisija nedavno objavila studiju nacionalnih politika„Izazovi dugoročne skrbi u Europi" (2018.).

     Hrvatska se na tri mjesta navodi kao zemlja s nerazvijenim kapacitetima du­goročne skrbi za starije osobe (među četiri najnerazvijenije!) po pokrivenosti domovima umirovljenika, po tome što ima najmanje kreveta na sto tisuća sta­novnika starijih od 65 godina, po broju polurezidentnih smještaja (dnevni bo­ravci) za starije, te kao zemlja s vrlo ne­razvijenim servisima za pomoć starima u kući. Uz nas, na dnu razvijenosti su i Grčka, Rumunjska i Poljska, a u nekim kategorijama i Bugarska....

 

Read more...


TOPLICE ZA POTREBITE

Kad već neće država

     U Glasu umirovljenika je već prije pisano kako Hrvatska, za razliku od susjednih zemalja Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH, ne osigurava besplatan boravak u lječilištima i topli­cama svojim umirovljenicima. U Grčkoj svoje hotele popunjavaju dvotjednim boravkom umirovljenika izvan sezone, a sličnih inici­jativa ima i u drugim zemljama.

Stupnik voli svoje stare

     No, u Hrvatskoj, kad već neće država, svoju socijalnu osviještenost pokazali su u Vukovaru i Brodskom Stupniku, gdje su iz gradskog, odnosno općinskog proračuna odlučili pomoći umirov­ljenicima da uživaju u najbližim toplicama....

Read more...


 

PROF. DR.SC. NINOSLAV MIMICA, PREDSTOJNIK KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU VRAPČE U ZAGREBU

Ne postoji antibiotik za depresiju

     Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine depresija biti drugi vodeći uzrok invalid­nosti u svijetu, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima, oko deset posto žena i pet posto muška­raca patit će od depresije u jednom trenutku života, a svaka peta osoba koja pati od te bolesti pokušat će izvršiti suicid! Iako je nešto češća u srednjoj odrasloj dobi, od nje nisu po­šteđene ni starije osobe.

     Zato smo o uzrocima i problemima depresije kod stari­jih osoba porazgovarali s iskusnim psihijatrom, prof. dr.sc. Ninoslavom Mimicom, predstojnikom zagrebačke Klinike za psihijatriju Vrapče i pročelnikom Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju.

Bijeda u četiri zida

XTko najčešće obolijeva od depresije?

     Depresija je bolest suvremenog društva, u današnje doba bilježimo porast depresije u svim zemljama, a pogla­vito u zemljama zapadne Europe i Amerike, što se pove­zuje i sa suvremenim razvojem, odnosno većim pritiscima društva na pojedinca. Depresija se javlja u svim dobnim skupinama, najčešća je u srednjoj odrasloj dobi, ali je nisu pošteđene ni starije osobe.

X Koji su razlozi depresije kod starijih osoba?...

Read more...


ALARMANTNI PODACI!

Zašto se ubijaju hrvatski starci i starice?

Piše: Igor Knežević

     Svaki dan u Hrvatskoj život si u pro­sjeku oduzmu dvije osobe, a jedna od tih osoba je starija od 55 godina. Dakle, za razliku od mladih i sredovječnih ljudi, starije osobe su itekako pod većim rizikom od samoubojstva. Iako je ukupan broj samoubojstava u Hrvatskoj zadnjih desetak godina u padu, udjel starijih osoba u ukupnim samoubojstvima sve je veći.

     Tako od 2014., kad je udjel iznosio 57,2 posto, taj indeks neprestano raste, i to 2015. na 58,4 posto, 2016. na 58,5 po­sto te 2017. na rekordnih 58,9 posto (od 635 samoubojstava čak 374 su počinile osobe starije od 55 godina)....

Read more...