ENERGETSKO SIROMAŠTVO

Kad zima pojede nadu

     Imate li možda starijeg susjeda ili prija­telja koji kod vas kad dođe na druženje boravi i po nekoliko sati? Jeste se ikada zapitali da razlog njegovog ili njezinog dugog boravka, koji vas možda i smeta, nije u tome da je toliko željan druženja i razgovora, već se došao ugrijati, jer kod vas radi grijanje, a on, nažalost nema dovoljno novca da si plati grijanje svaki dan. To je, naime, jedna od taktika kojima se stariji siromašni ljudi služe, kako bi sačuvali koliko-toliko svoje zdravlje, ali i preživjeli plaćajući niže troškove režija. Neki, pak, sjede satima u tramvajima ili autobusima, čitaju knjige ili samo gledaju kroz prozor, i tako kruže gradom....

Read more...


 

prof.prim.dr.sc. Branko Kolarić, epidemiolog

Spriječili smo pomor osoba u domovima za starije

     Epidemiolog Branko Kolarić koordinator je Povjeren­stva za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina.

Porazgovarali smo s njim nakon dolaska prvih cjepiva u Hr­vatsku i popuštanja mjera u sustavu socijalne skrbi.

■             Od početka pandemije se naglašava kako su po­tencijalne žrtve upravo osobe starije od 65 godina. Od ukupnog broja dosad umrlih (4.972 umrlih na dan 29.1.) koliko je udjel preminulih starijih od 65?

Osobe starije dobi najviše su pogođene ovom pandemijom te je u Hrvatskoj od svih umrlih 86% bilo starijih od 65 godina. Ova nova bolest kod većine ljudi će proći s blagim simptomima, no nekima uzrokuje veliku patnju, teško ošte­ćenje pluća, potrebu za respiratorom, a ponekad i mukotrpnu smrt. Osobe starije dobi su u većem riziku za tešku bolest i smrt. Starenje sa sobom nosi pojavu kroničnih bolesti kao što su visoki tlak, šećerna bolest, ateroskleroza, demencija, reu­ma i mnoge druge. Također se i smanjuje sposobnost orga­nizma za borbu protiv zaraznih bolesti. Zbog svega toga je ova infekcija značajno opasnija za osobe starije dobi. Kada je pritisak na zdravstveni sustav velik često se dogodi da starije osobe kasnije dođu do potrebne zdravstvene skrbi. Neke dr­žave su čak odlučile da osobe starije od 85 godina ne primaju u jedinice intenzivne skrbi, s čime se nikako ne mogu složiti....

Read more...


 

SOLIDARNI COVID DODATAK

Slovenski i srpski poučak

     Umirovljeničke udruge upozoravale su vladajuće kako siromašnim starijim građanima Hrvatske treba dati solidarni dodatak zbog Covida-19, jer bi osiromašivanje najugroženije skupine građana moglo dovesti do još većih zdravstvenih problema, i pove­ćane smrtnosti, koja je nusproizvod rasta siromaštva. Tako smo u travnju prošle godine uputili inicijativu da se umirovljenicima za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak, davši i prijedloge s iznosima koje bi umirovljenici dobivali, ovisno o visini mirovine koju primaju.

     Zahtjevi su ponavljani u svakoj mo­gućoj prilici, pa tako i na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. No, Vlada je sve te zahtjeve ignorirala, iako im je poznato kako su brojne druge zemlje višekratno podržale starije u doba pandemije.....

Read more...


 

NACIONALNA NAKNADA U RALJAMA BANAKA

Kako do prava, kako do naknade

     Koliko se osoba prijavilo za nacional­nu naknadu za starije osobe u prvih mjesec dana? Koliki je ukupni iznos koji će se isplatiti za prvi mjesec (siječanj) iz državnog proračuna za tu namjenu?

     Nezaobilazni sugovornik za ova pitanja je zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavo­da za mirovinsko osiguranje Ivan Bulaja, koji podsjeća kako je HZMO zahtjeve za ostvarivanje prava na nacionalnu nakna­du za starije osobe počeo zaprimati još od 15. prosinca 2020. te je do 5. veljače 2021. podneseno ukupno 7.023 zahtjeva. Podatke o ukupnom broju osoba koje će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe HZMO će moći dostaviti tek nakon što se obrade podaci o donesenim rješenjima o priznanju prava, jer naime ima djelomično i nepotpunih podataka.

     S obzirom na to da će prve isplate na­cionalne naknade za starije osobe prema rješenjima biti isplaćene tijekom veljače, u ovom trenutku HZMO ne može odgo­voriti na upit o ukupnom iznosu koji će se isplatiti iz državnog proračuna za mjesec siječanj 2021. godine....

Read more...


 

POMOR HRVATSKIH STARACA

Halo, Vlado, zovu te pokojnici!

     Kad je u siječnju 2017. u Hrvatskoj umrla 6.441 osoba - više nego u ijednom mjesecu od rat­ne 1991., čak 42 posto više nego prethodnog siječnja i 35 posto više od prosječnog broja umrlih u siječnju tijekom prethodnih deset godina, svi su to pripisali prilično jakoj gripi i iznimnoj hladno­ći, što je imalo ključni utjecaj na smrtnost starije populacije. Zaboravili su, međutim, klimi dodati i siromaštvo. Jer, sada se priča ne samo ponavlja, nego i pogoršava.

Rat protiv života

     U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu ikad, odnosno bilo je 7.395 umrlih. U odnosu na prosinac 2019. to je povećanje od 77,3% ili 3.225 umrlih više. Kako to komentiraju stručnjaci? Miro­slav Radman, svojevrsni državni teoretičar zavjere, sve do listopada ove godine je najavljivao kako će 2020. godine smrtnost biti niža nego prije, čime je na izravan način pokušavao uvjeriti javnost da je panika oko Covida-19 pretjerana, pa čak i neosnovana.

     No, brojke ne lažu. Korona uzima svoj danak, ali nije jedini faktor koji presuđuje. U Hrvatskoj je 2020. umrlo 56.677 ljudi što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao je za 8,3 posto ili 4.883 u odnosu na 2019. godinu. Od prvih dana epidemije Covida-19 u ožujku pa do prosinca 2020. godine, u Hrvatskoj je zabilježeno 13,2 posto ili 5.523 više umrlih nego u istom razdoblju godinu prije.

Umiru siromašni

      Brojčani suvišak smrti sastoji se od barem tri „zdravstve­ne" sastavnice: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu zdravstva. Međutim, tu se javlja i faktor siromaštva koji neposredno utječe na pojačani pobol i umiranje. Hrvatska je specifična po vrlo visokoj stopi rizika od siromaštva, gdje svaka treća osoba starija od 65 godina živi u riziku od siro­maštva, a to ujedno govori kako je daleko više siromašnih u trećoj dobi od onih u dječjoj....

Read more...