DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Zašto već 15 godina gulite siromašne umirovljenike?

Sindikat i Matica dali su rok od desetak dana, a nakon toga počinju prosvjedi pred Vladom!

     Sto kad 15 godina Ministarstvo zdravstva ne mijenja stari priho- dovni cenzus te praktički dovodi starije osobe do sve veće ugroženosti zdravlja? Sindikat umirovljenika Hr­vatske već od davne 2004. zahtijeva automatsko utvrđivanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osi­guranje na teret proračuna, a od prolje­ća 2018. godine umirovljeničke udruge vodile su i pregovore s dužnosnicima Ministarstva zdravstva, kojom prigo­dom se stekao dojam kako će doći do utvrđenja novog cenzusa još ove 2019. godine. U rujnu 2018. takvu je najavu davao i ondašnji ministar rada i miro­vinskog sustava Marko Pavić....

Read more...


 

RAZGOVORI S MINISTROM ALADROVIĆEM

Umirovljenički prioriteti na stolu

     U četvrtak, 12. rujna 2019. održani su u prostorijama Mi­nistarstva u Zagrebu razgovori ministra rada i mirovin­skog sustava Josipa Aladrovića s čelnicama dvije najjače umirovljeničke udruge, predsjednicom Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske Jasnom A. Petrović i predsjednicom Matice umi­rovljenika Višnjom Fortunom.

     U jednosatnom razgovoru umirovljeničke predstavnice izložile su i obrazložile desetak prioriteta po hitnosti reali­zacije, a na prvom mjestu povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Kako prigodom svakog usklađivanja mirovina nekoliko tisuća umi­rovljenika izgubi to pravo, zatraženo je da se, nakon 15 godi­na, koliko cenzus nije mijenjan, automatski usklađuje prema hrvatskoj granici siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Zavod za zapošljavanje (2.485 kn).

     Također je postavljeno pitanje zbog čega se već deset go­dina i dalje zadržava preživjela krizna mjera naplate dodatnog zdravstvenog doprinosa za neke kategorije umirovljenika (1 i 3 posto), kad su već davno branitelji oslobođeni tog danka.

     Ministar je upozoren i na ozbiljan pad realne vrijednosti mirovina, čiji je udjel u prosječnoj bruto plaći pao na samo 27,7 posto (neto na 36,7 posto), a 98 posto svih umirovljenika prima mirovine niže od prosječne neto plaće. Predloženo je da se što hitnije izvrši korekcija modela usklađivanja na barem 80 posto povoljnijeg indeksa, a ne kao sada samo na 70 posto....

Read more...


SPASITE SVOJ BRAK

     S hrkanjem nema šale

     Hrkanje nije rijetka pojava. Prema nekim ispitivanjima, svaki osmi građanin pati od tog neugodnog poremećaja u disanju za vrijeme spa­vanja. Često smo skloni da se našalimo i nasmijemo na račun hrkanja. Donekle to i jest šaljivo i zabavno, ali sve dotle dok vi niste taj koji hrče ili koji mora spa­vati u istoj sobi sa hrkačem.

     Bolje rečeno - dok vi niste taj koji če­zne za nesmetanim snom u tihoj noći. Takvima zaista nije do smijeha. To hrka­nje, tj. hroptavo bučno"turpijanje i pilje­nje'; kojemu kao da nema kraja, onemo­gućuje spavanje i spokojstvo bračnog partnera ili bilo koje druge osobe u sobi. Takvi zvukovi često dopiru i do susjeda. Sve vojničke spavaonice podrhtavaju od disharmoničnih zvukova brojnih hr­kača....

Read more...


Kad učiš dok si živ

     Termin cjeloživotno učenje noviji je u svakodnevnoj jezičnoj komunikaciji. Jedan dio starijih osoba već je bio uključen u neke oblike organiziranog stjecanja novih znanja. Tako su neki umirovlje­nici pohađali tečajeve stranih jezika zbog novih putovanja i upoznavanja novih prostora, drugi su željeli naučiti služiti se novim tehnologijama, npr. rad na računalu, neki pak naučiti neke oblike umjetničkog izra­žavanja, kao što je slikanje na platnu, izrada skulptura, veze­nje, šivanje. Tu je i još niz novih sadržaja kao npr. zborno pjeva­nje i gluma....

Read more...


 

PROBLEMI PLAĆANJA REŽIJA

Korisni savjeti oko zastare

     Svakog mjeseca dobivamo račune za struju, vodu, grijanje, plin, odvoz smeća, TV pretplatu i slično, dakle račune za javne, komunalne usluge koje popularno nazivamo „režije".

Kad treba platiti račun za režije?

     Na svakom računu treba pisati da­tum dospijeća računa i do toga datuma račun treba platiti, jer davatelj usluga nakon toga ima pravo obračunati za­konske i zatezne kamate, što također na računu piše i o tome treba voditi računa. Ako je neki račun plaćen kasnije od dana dospijeća, na sljedećem računu će biti iskazan i iznos kamata, koji, ako je obra­čunat, treba platiti (obično je u donjem uglu ispod računa ili na poleđini računa.)

Kad nastupa zastara za naplatu računa?...

Read more...