POŠTAR VIŠE NE ZVONI NA VRATA
Mirovine iz bankomata
Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata.
Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?...
INICIJATIVA ZA IZMJENE I OBITELJSKOG ZAKONA
Protiv alimentacije za bake i djedove
Sindikat umirovljenika Hrvatske i Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo uputili su 21. studenog 2019. godine Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku inicijativu za izmjene i dopune Obiteljskog zakona i Zakona o privremenom uzdržavanju. Naime, Obiteljski zakon propisuje, da u slučaju kad jedan roditelj koji je dužan plaćati uzdržavanje djeteta to ne čini, tada njegovi roditelji - baka i djed, mogu biti sudski prisiljeni plaćati uzdržavanje unuka.
Sve su češći slučajevi kada snahe ili zetovi putem suda ovršuju bake i djedove koji zbog plaćanja uzdržavanja unuka tonu u siromaštvo, jer nemaju dovoljno sredstava za vlastito uzdržavanje. Naime, sudovi paušalno, bez jasno utvrđenih kriterija, određuju iznose koje oni s obzirom na visinu mirovine nisu u stanju podmiriti, pa stiže ovrha....
„POSEBNE" MIROVINE I DALJE RASTU
Svi naši borci
Iako su već dulje vrijeme mirovine po posebnim propisima predmet žestoke javne rasprave, to se sve više čini opravdanim, jer broj mirovina po posebnim propisima i dalje raste. Eto usporedbe: u godinu dana, od 30. rujna 2018. godine, kad je Hrvatska bilježila 175.011 korisnika, već 30. rujna 2019. godine isplaćuje se 177.498 mirovina po posebnim propisima. To je za gotovo 2.500 povlaštenih mirovina više, odnosno za pristojnih 1,4 posto.
No, nije rastao samo broj umirovljenika ove kategorije, već i prosječna mirovina koja im se isplaćuje. Kako smo izračunali za „Glas umirovljenika", prosječna mirovina prije godinu dana je iznosila 4.241 kunu, a 30. rujna 2019. - 4.367 kuna. To znači da im je prosječna mirovina porasla za 126 kuna, odnosno 2,9 posto. Što to znači? Posve očito je da povlaštene mirovine rastu skoro dvostruko brže od broja njihovih korisnika....
OPASNOST PRIMANJA BOŽIĆNICE
Kad izgubiš besplatno dopunsko!
Neki gradovi i općine u Hrvatskoj i ove godine za svoje umirovljenike pripremili su božićnice, koje se uglavnom kreću od 100 do 400 kuna, ovisno o visini mirovine primatelja. No, primanje božićnice neke umirovljenike mogao bi, kad se podvuče konačni račun, ostaviti u minusu i maknuti im osmijeh s lica. Naime, svi oni koji imaju mirovine blizu cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje, primanjem božićnice mogli bi ostati bez besplatne zdravstvene zaštite, jer se božićnica uračunava u godišnji prihodovni cenzus....
PROF.DR.SC. GOJKO BEŽOVAN, PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU
ZAŠTO JE DRUGI MIROVINSKI STUP NEODRŽIV?
Bez načela zdrave pameti
Redoviti profesor socijalne politike na Pravnom Fakultetu u Zagrebu Gojko Bežovan poznati je kritičar drugog obveznog mirovinskog stupa. Dobro je upućen u probleme privatizacije javnog mirovinskog sustava u tranzicijskim zemljama, po tzv. čileanskom modelu. U tom kontekstu upozorava na izazove održivosti privatizacije četvrtine javnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj.
Posljednja mirovinska reforma u primjeni od ove godine donijela je i važnu novost što se tiče obveznog drugog mirovinskog stupa, no o tome se gotovo nigdje ne piše. Naime, taj je stup praktički doživio svoju prvu veliku reanimaciju, jer je svakom osiguraniku uvedeno pravo izbora u trenutku umirovljenja hoće li mu mirovina biti isplaćivana samo iz prvog ili oba stupa. A ključni cilj ranije privatizacije javnog mirovinskog sustava bio je da će mirovine iz I. i II. stupa biti veće nego što su mirovine samo iz I. stupa.
Poznato je da je već oko 60 posto svih novo umirovljenih u ovoj godini izabralo povratak u prvi stup, jer bi im mirovine bile niže ako se isplaćuju i iz drugog stupa. Kako vidite taj reformski pomak i kako biste vi preuredili drugi stup da ste ministar rada i mirovinskog sustava?...