Žene ispod linije siromaštva

     Zašto se sve češće kaže kako je odla­zak u mirovinu za žene ravan kazni odnosno presudi na siromaštvo? Nisu problem samo općenito niske miro­vine, već i to što mirovina žena zrcali uku­pnu akumulaciju nejednakosti tijekom cijeloga radnog i životnog vijeka. Prije su se radovale penziji, sada je se boje. Miro­vina tako dolazi kao kazna, kao konačna presuda na siromaštvo. Na to ukazuju i najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mi­rovinsko osiguranje od 31. prosinca 2019.

     Iako prema metodologiji EU SILC-a (Eurostat) posljednji poznati podatak o razlikama muških i ženskih mirovina iznosi 22,7 posto, iz hrvatskih mirovin­skih ili statističkih izvora nije moguće do­biti takve podatke, jer se ne evidentiraju mirovine za osobe prema spolu i dobi od 65+ godina. Stoga smo samostalno po­kušali izračunati i dokumentirati žensku mirovinsku priču o siromaštvu na teme­lju dostupnih podataka HZMO-a o mi­rovinama prema     Zakonu o mirovinskog osiguranju, ali bez uključenih podataka koji se odnose na mirovine prema među­narodnim ugovorima...

Read more...


 

IVAN KRESONJA, ZAČETNIK MODELA

Liftom u 21. stoljeće

     Ivan Kresonja zagrebački je umirovlje­nik i predstavnik stanara u zgradi na adresi Zeleni dol 2. Zahvaljujući svojoj upornosti i entuzijazmu, nakon dugo­trajne borbe s birokracijom, uspio je is­hoditi promjene nekoliko zakona i pro­pisa te time omogućiti ugradnju dizala u svoju šesterokatnicu. Njegov model je postao predložak za veliki projekt „Do­stupnost do stana", kojim Vlada želi, uz pomoć sredstava iz fondova Europske unije, ugraditi dizala u stambene zgra­de kako bi olakšala život osobama s in­validitetom i starijim osobama. Kresonja nam je dao osvrt na svoju bitku, ali i na projekt koji, iako dugo najavljivan, još nije započeo.

Kako ste uspjeli i koliko vremena je trebalo da ugradite dizalo u svoju zgradu?...

Read more...


 

KRIMINAL U STARIJOJ POPULACIJI

Stariji su česce žrtve nego kriminalci

 Piše: Milan Dalmacija

     Iako je teško povezati stariju osobu s kriminalom, a naročito nekim težim oblicima poput ubojstava ili otmica, ova pošast društva ne zaobilazi niti lju­de treće životne dobi. I dok u Japanu starije osobe, uglavnom zbog sitne krađe, završe u zatvoru i tako si privre­meno riješe egzistencijalna pitanja, u SAD-u mnoštvo njih „maše" oružjem u obrani doma. No, uvidom u statistike Ministarstva unutarnjih poslova Repu­blike Hrvatske, ne bismo mogli zaklju­čiti da su naši „penzići" ogrezli u krimi­nalu, ali su u tom pogledu raznovrsni.

     Tako je od 17.399 počinitelja kazne­nih djela u Hrvatskoj prošle godine, njih 1.880 starije od 59 godina, što čini 10,8 posto od ukupnog broja. Kad se to usporedi s njihovim udjelom u uku­pnom stanovništvu, a koji čini gotovo trećinu, ispada da ima tri puta manje sijedih kriminalaca no stanovnika sta­rijih od 60 godina...

Read more...


 

NENAMJENSKI KREDITI ZA STARIJE OSOBE

Koje banke vole umirovljenike?

     S obzirom na financijsko stanje umi­rovljenika u zemlji, rijetki od njih se odvaže na podizanje kredita. To su uglavnom umirovljenički krediti, koje banke nude s nešto većim kama­tama, u pravilu od šest do 7,25 posto te s nižim iznosom nego za zaposlene. No, moguće je i da umirovljenici podignu i obični nenamjenski kredit. Naravno, to ima svojih prednosti i nedostataka, a važno je znati gdje ih možete dobiti, jer ih ne nude sve banke.

     Od devet banaka koje smo istražili, osam ih ima ponudu za umirovljenike, ali i mogućnost otplate nenamjenskog kredita. Rok za otplatu je najčešće do 75 godina starosti, osim u OTP i Zagre­bačkoj banci, gdje je rok otplate na­vršenih 70 godina života, odnosno 72 godine. Pozitivni izuzetak je Erste ban­ka, koja nudi rok otplate kredita do 78. godine života.

     Recimo da naš umirovljenik ima 69 godina i želi podići nenamjenski kredit na 50.000 kuna. To bi, sa svojom mirovi­nom od 4.000 kuna, uspio samo u Sber- banku, Addiko banci, Ersteu i Hrvatskoj poštanskoj banci. U Zabi, PBZ-u, OTP-u i Raiffeisen banci bi mogao podići samo umirovljenički kredit, s time da se u tim bankama limiti kreću između 20 i 30 tisuća kuna, uz izuzetak OTP-a, koji nudi kunski umirovljenički kredit s limi­tom od 50.000 kuna. Zanimljivo je kako Kent banka nema nikakvu ponudu za umirovljenike, osim otplate prijašnjih kredita do 70. godine starosti...

Read more...


 

ANTE GAVRANOVIĆ

Umirovljenici kao kolateralne žrtve loših politika

„Ne krijem da je na moju konačnu odluku o ostavci utjecala i određena frustriranost zbog sporih pomaka u rješavanju gorućih umirovljeničkih pitanja"

      Predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije oso­be, Ante Gavranović, tu je duž­nost preuzeo odmah po ponovnom uspostavljanju Vijeća u veljači 2017. godine. U ovo savjetodavno tijelo     Vlade koje predstavlja hrvatske umi­rovljenike, javnost je polagala velike nade. No, kako se približavala miro­vinska reforma, postalo je jasno da su umirovljenici pred sustavom nemoć­ni. Naime, unatoč tomu što su se čla­novi Vijeća, opetovano iznoseći kon­kretne prijedloge, neumorno zalagali za bolji položaj umirovljenika, velika većina njihovih jasno definiranih i re­alnih zahtjeva ipak nije uvažena.

Zašto ste se povukli iz Vijeća kao predsjednik, ali i član?

     Dva su razloga bila presudna za moju odluku da zatražim da me se razriješi člana Nacionalnog vijeća u kvoti Matice umirovljenika (tri člana), a tim automatski i dužnosti pred­sjednika NV-a. Prvo, u prosincu sam navršio 85 godina. Osobno smatram da je to zaista krajnja gornja granica kad se čovjek može prihvatiti i obav­ljati odgovornu društvenu funkciju, a ja zaista dužnost predsjednika NV-a tako doživljavam. Drugo, učinio sam to i na liječničku preporuku. Ne krijem pritom da je na moju konačnu odluku utjecala i određena frustriranost zbog sporih pomaka u rješavanju gorućih umirovljeničkih pitanja....

Read more...