GOJKO BEŽOVAN, REDOVITI PROFESOR NA PRAVNOM FAKULTETU U ZAGREBU
Podastrite ljudima informacije o mirovinskom sustavu!
Mirovinska reforma je u punom jeku, a potezi Ministarstva rada i mirovinskog sustava se dočekuju „na nož". Najavljena reforma II. mirovinskog stupa potakla je goleme polemike u kojima umirovljenici teško mogu razumjeti što za njih ona znači. Stoga je dr.sc. Gojko Bežovan, redoviti profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za socijalnu politiku i mirovinski sustav za Glas umirovljenika progovorio o mirovinskoj reformi, zaduživanju, medijskoj cenzuri i akademskom nepoštenju.
1.Što biste vi stavili u prioritete u ovoj mirovinskoj reformi?
U prioritete bih stavio argumentiranu javnu raspravu temeljem relevantnih podataka. Žalosno je što o tome nemamo argumentiranu raspravu na javnoj televiziji i radiju čiji smo suvlasnici! Novine su u službi oglašivača, stranoga kapitala, pa od njih nemamo što očekivati. Pokrenuo sam o tome raspravu 2014. na portalu banka.hr, međutim, kad je urednica vidjela da rasprava ne ide u korist banaka - vlasnika mirovinskog novca, rasprava je obustavljena. K tome, u okviru „Revije za socijalnu politiku" organizirao sam krajem 2016. raspravu zagovornika i osporavatelja reforme, međutim, mediji to nisu htjeli prenijeti!...
LITANIJE O MIROVINSKOJ REFORMI
Tko će više zakinuti umirovljenike?
Zanimljive se rasprave vode oko mirovinske reforme, pogotovo nakon što je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić predstavio prve konkretne mjere, koje bi u primjenu trebale krenuti već od 1. siječnja 2019. MRMS se zajedno s HZMO-om i Regosom, izgleda, ozbiljno uhvatio u koštac s dva najveća problema, koja nam je čak i Europska komisija spočitnula krajem svibnja - financijskom neodrživošću sustava i neadekvatnim mirovinama.
Kao motive za pokretanje reforme navedeni su kratak prosječni mirovinski staž od 30 godina, visok udjel umirovljenika u mlađim dobnim kategorijama, mali broj umirovljenika s 40 ili više godina staža i nizak udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći od samo 41,86 posto. Sve to utječe na mirovinski sustav, kojeg smatraju zasad financijski održivim, usprkos deficitu od 17 milijardi kuna. No, svjesni su da bi to u budućnosti mogao postati ozbiljan problem. Ako tome još dodamo da je prosječna mirovina 2.345 kuna, a prag linije siromaštva u 2017. je bio na 2.180 kuna, ne čude ministrove najave kako bi bez reforme budući umirovljenici mogli imati u prosjeku 500 kuna niže mirovine od sadašnjih....
ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
Kako obraniti javno zdravstvo
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) ima predstavnicu (Biserka Budigam) u Radnoj skupini za izmjenu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Istina, na prvom je sastanku Skupine dogovoreno da se dostave prijedlozi o izmjenama ZOZO-a prije nego što se pristupi izradi prijedloga izmjena, ali na općenito pitanje stigli su i općeniti komentari. Naime, Ministarstvo zdravstva, kao inicijator izmjena ZOZO-a nije odmah dalo nikakav uvodni okvir, niti je obrazložilo motive izmjena ZOZO-a.
SUH je podržao stavove i prijedloge Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čiji je udruženi član. To je zahtjev za utvrđivanje smjera izmjena ZOZO-a podizanju kvalitete i osiguravanju dostupnosti zdravstvenih usluga u javnom sustavu, tako da izmjene ZOZO-a treba usmjeriti k većoj fizičkoj i cjenovnoj dostupnosti javnozdravstve- nih usluga korisnicima, posebice u području primarne zdravstvene zaštite te podizanju kvalitete usluga. Pritom je važno voditi se činjenicom da je starijima, slabije obrazovanima, siromašnima, osobama u ruralnim područjima i slično, pristup uslugama lošiji od onih u urbanim sredinama, obrazovanijim, bogatijima, mlađima. Stoga je zatraženo jasno razdvajanje javnog i privatnog zdravstva odnosno zaustavljanje prelijevanja javnih sredstava u privatne džepove. Među inim je predloženo stimuliranje poslodavaca na zapošljavanje ili zadržavanje starijih radnika, jer kod nas postoji vidljiva dobna diskriminacija spram starijih zaposlenika. SSSH i SUH zahtijevaju osiguravanje transparentnog modela uplate sredstava iz Državnog proračuna u riznicu HZZO-a, osobito u odnosu na korisnike koje je država izuzela iz obveze uplate doprinosa, odnosno za koje bi država trebala uplaćivati...
ZAJEDNIČKI STAV UMIROVLJENIČKIH UDRUGA
Zašto SUH i MUH podržavaju početak reforme drugog stupa
Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj bez dva važna preduvjeta: da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa, te da se provede odvajanje svih mirovina prema posebnim propisima. Kad se od ukupnog godišnjeg troška za sve mirovine (38 milijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini trošak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i naknade), a oko 6 milijardi je trošak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su izrazito niske i terete javni proračun samo s dodatnih pet milijardi kuna", stoji u priopćenju kojeg su potpisali Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske.
Motiv je bilo predstavljanje glavnih mjera koje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava želi implementirati u mirovinsku reformu i početi s njihovom primjenom već od 1. siječnja. Najvažnija mjera je omogućavanje dobrovoljnog prelaska osiguranika iz drugog u prvi stup prilikom umirovljenja, čime bi automatski stekli pravo i na dodatak do 27 posto, koji je uveden samo za umirovljene iz prvog stupa. SUH i MUH napominju kako je „ministar Marko Pa- vić posve razložno iznio taj prijedlog i njime nije ukinuo drugi mirovinski stup, ali je načeo reformu drugog obveznog mirovinskog stupa i tako prvi put uvažio i mišljenja koja Matica i Sindikat umirovljenika već godinama iznose."...
Od Japana do Hrvatske
Zatvor bolji od gladi?
Japan ima najstariju populaciju u svijetu, s više od četvrtine građana starijih od 65 godina. To je svakako visok trošak za japanske javne financije, no posljednjih godina bilježi se novi neočekivani trend: prema statistikama sve više starijih Japanaca počini manja kriminalna djela, kako bi proveli ostatak života u zatvoru. Brojke govore da je takozvani kriminal starijih građana visoko iznad ijedne druge demografske grupacije, a u zadnjih dvadesetak godina se učetverostručio.
U zatvorima je sada svaki peti zatočenik starija osoba. A u većini slučajeva, devet od deset njih su starije žene. Zločin zbog kojega završe u zatvoru je u pravilu sitna krađa u dućanu.
Dobrovoljno put zatvora...