HZMO odbio pravo na izvanrednu dostavu mirovina poštom

Banke se pitaju?

     Tako je to pred bankom iza ugla svakog desetoga u mjesecu. A sada je kolona razvučena s razmakom na više stotina metara umirovljenica i umirovljenika koji čekaju na svoju mirovinu satima. Mnogi i nemaju maske, jer ih nigdje nije bilo za kupiti. Eldorado za koronavirus. No, ovi zagrebački umirovljenici još su privilegi­rani, možda su samo kilometar-dva morali pješačiti do prve svoje banke da bi mogli podići cijelu mirovinu, jer kako će inače kupovati hranu.     Kako je onima koji nam se javljaju iz sela u zabiti, gdje je najbliži bankomat udaljen i po 15-30 kilometara, a banke ili pošte još više. Nema više javnog prijevoza, zbog korone nema susjeda koji će povesti zaboravljene starce u izolaciji do najbližeg grada. Kako da takvi dođu do mirovine?

Bez svijesti o izvanrednim okolnostima...

Read more...


 

GOVOR MRŽNJE

Za javnu osudu istupa Ivana Pernara protiv starijih osoba

     Sindikat umirovljenika Hrvatske u svojem je javnom pri­općenju od 3. travnja 2020. najoštrije osudio istupe sa­borskog zastupnika Ivana Pernara protiv starijih osoba. U ovom trenutku kad se cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, bore protiv koronavirusa koji je svima zaustavio svakodnevicu i do sada odnio preko 50 tisuća života, Ivan Pernar poziva na ukidanje mjera za sprečavanje širenja zaraze, nečovječno objašnjavajući kako stariji ljudi ionako moraju od nečega umrijeti. Na svojoj Facebook stranici koja ima više od 300.000 pratitelja Pernar je čak uveo anketu kojom nudi dva odgovora:„Svaki život je bitan!" i„Od nečega se mora umrijeti". Bilo bi to manje bitno kad bi bila riječ o jednom od marginalnih teoretičara zavjere kakvih ima u svim zemljama, kad se utjecaj ovog saborskog zastupnika ne bi vidio i u tome da je čak 64 posto „anketiranih pratitelja" prihvatilo njegovu tezu kako se od nečega mora umrijeti, a osobito ako si star....

Read more...


 

Umirovljenici nisu klonuli duhom

     Strah od smrtonosnog koronavirusa ušla je u sve pore društva, a ne čudi da je najviše tjeskobe taj virus uzrokovao starijim osobama, koje su najugroženija populacija. Kao da to nije bilo dovoljno, dodatni potres u živote zagrebačkih sta­novnika pa tako i umirovljenika unio je jaki potres koji je 22. ožujka zatresao hrvatsku metropolu. Par dana prije potresa, oprez i strah od koronavirusa, natjerali su„krizni stožer" Sindikata umirovljenika Hrvatske da donese mjere kojima bi se zaštitili za­poslenici, volonteri i svi članovi. Tako je, između ostalog, svim podružnicama SUH-a i županijskim povjereništvima poslana preporuka u kojoj je zatraženo da se do daljnjeg odgode svi susreti i okupljanja članova.

Pozivi u pomoć

     Odlučeno je i da svi zaposleni i volonteri u središnjici SUH-a do daljnjega svoj posao obavljaju od kuće, no nije se zaboravilo na naše umirovljenike koji svakodnevno nazivaju pravno i psihološko savjetovalište SUH-a te su te službe i dalje dostupne svima koji traže pomoć i savjete preusmjeravanjem telefona. I doista, nažalost, i psihološko i pravno savjetovalište SUH-a u posljednje vrijeme dobivaju puno više poziva nego što je uobičajeno....

Read more...


 

NE ZABORAVITE UMIROVLJENIKE!

Za uvođenje solidarnog dodatka na mirovine

     Sindikat umirovljenika (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) su 6. travnja 2020. uputili otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vri­jeme trajanja krize uzrokovane pande- mijom koronavirusa isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima, i to obrnuto proporcionalno visini mirovi­ne, tako da oni s mirovinama nižima od dvije tisuće kuna dobiju najviše, npr. 400 kuna solidarnog dodatka mjesečno, oni s dvije do tri tisuće kuna mirovine 300 kuna, od tri do četiri tisuće 200 kuna, oni s mirovinom od četiri do pet tisuća kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od pet tisuća kuna solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima....

Read more...


 Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?...

Read more...