KAD STATISTIKE LAŽU

Hrvati rade sve dulje, a imaju manje staža

     Jesu li starije generacije ulazile u mi­rovinski sustav s premalo godina rad­nog staža, kako kaže čelnik Udruge Lipa Davor Huić, čovjek transparentnih neoliberalnih svjetonazora i branitelj ka­pitalizma. Huić se pritom služi netočnim podacima te kaže kako prosječni radni vijek umirovljenika iznosi samo 30 godina i sedam mjeseci, što, naglašava, „Hrvatsku stavlja daleko od najboljih praksi EU-a".

E, pa, Huiću i svi vi brojni kritičari hr­vatskih umirovljenika, niste u pravu! Ne­točno je da su Hrvati lijeni i da premladi odlaze u mirovinu, već je točno da bi oni rado radili i dulje, kad ih njihovi poslodav­ci često prinudno ne bi slali u mirovinu....

Read more...


 

UMIROVLJENIČKI LIDERI BEZ POVJERENJA

SILVANO HRELJA

Ništa bez fotelje

     Silvano Hrelja, predsjednik je Hrvatske stranke umirov­ljenika od 2008. godine, a saborski je zastupnik za umirov­ljenike od 2003., od svoje 45. godine, a da nikad u životu nije bio umirovljenik. Hrelju je tada kandidirao Sindikat umirovljenika Hrvatske i financirao mu kampanju. Rođen je u selu Hreljani u Istri 14.3.1958., a od 2008. je na dužnosti predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika.

     U Zagrebu je završio srednju elektrotehničku školu 1977., a kasnije, kao stipendist Uljanika, 1988. završava i Višu tehničku školu za sigurnost pri radu i zaštitu od požara te se zapošljava kao referent sigurnosti i zaštite na radu u Uljaniku, gdje gradi sindikalnu karijeru.

     Na zadnjim je parlamentarnim izborima u svojoj 8. jedi­nici Hrelja osvojio 2.395 preferencijalnih glasova, odnosno 3,48 posto svih glasova koje je osvojila tamošnja lista RE- START koalicije, ali lukavim predizbornim pregovorima sa SDP-om uspijeva po sedmi put osigurati poželjnu fotelju s plaćom od oko 18.000 kuna mjesečno....

Read more...


 

Izaberite bolje!

Piše: Jasna A. Petrović

     Neznate za koga biste glasali, jer vam je dojadilo tri deset­ljeća vladavine HDZ-a, uz povremeno ubacivanje SDP-a. Zapravo biste radije glasali za socijaldemokratsku opciju, jer vjerujete da će „ljevičari" biti skloniji malom čovjeku i socijal­nim pitanjima, a kao umirovljeniku s prosječnom mirovinom od samo 2.524 kune, itekako vam je važnije pitanje preživljavanja od ideološkog nadmetanja. Pun vam je kufer ustaša i partizana, a domoljublje ne mjerite stranačkom knjižicom. Iako umirovljenici uglavnom nisu aktivni članovi političkih stranaka, njihov glas doista odlučuje na  izborima, a mogao bi i presuditi. I što sada?

     Na društvenim mrežama stariji građani sve više zazivaju neku treću opciju, ali im ovogodišnja ponuda nije dovoljno uvjerljiva: pjevač koji zagovara ministarstvo sreće, mostovi prema tradici­onalizmu ili oni s imenom i prezimenom....

Read more...


 

IZBORNI KRAH UMIROVLJENIČKIH STRANAKA

Ujedinjenje s figom u džepu

Piše: Jasna A. Petrović

     Najpopularniji portal za stariju populaciju mirovina.hr objavio je svoje prvo izvješće s izbora o potpunom po­topu umirovljeničkih opcija na parlamentarnim izbo­rima. Naime, s obzirom na 1,25 milijuna korisnika mirovina, najveća biračka populacija nije im ukazala nijedan posto po­vjerenja pa je i više nego očito da ih ne žele kao svoje pred­stavnike na vlasti. Tri „glavna umirovljenika", Silvano Hrelja, Milivoj Špika i jedini umirovljenik među njima - Lazar Grujić, krahirali su na izborima, iako je Hrelja sa siromašnih 2.395 preferencijalnih glasova osvojio sa Restartom saborsku fote­lju. Podbacili su i Stranka umirovljenika u koaliciji s     Domo­ljubnim pokretom (135 glasova za Grujića) te Špikin BUZ koji je na izbore izašao samostalno u devet izbornih jedinica, a on u svojoj prvoj jedinici dobio samo 70 glasova!...

Read more...


 

Vrijeme neizvjesnosti kao „novo normalno"

     Nakon dva mjeseca svi smo znali njen lik - oblik vjenčića i stručni naziv COVID-19. Saznali smo da je to sezonska bolest, a suhi zrak u grijanim prostorijama jedan je od glavnih faktora širenja bolesti. Također smo saznali i da je velik broj zaraženih u Kini i da tako postoji znatna prokuženost, pa su se optimisti ponadali da će se razviti kolek­tivni imunitet ili imunitet krda. Pesimisti su naglašavali da se vrlo brzo širi kapljičnim putem, da nema adekvatne terapije i da uglavnom umiru starije kronič­no bolesne osobe. Najednom je i kod nas zavladala ozbiljna zabrinutost jer se bolest naglo proširila i u našem okruženju, u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj i nešto umjerenije u ostatku Europe.

     Za nas je dan D bio „crni pe­tak", 13. ožujak, kad je službeno proglašena karantena. Zatvorili smo granice. Imali smo i prve bolesne osobe koje su došle s privremenog rada iz Italije. Državni stožer je svakodnevno u 14 sati informirao jav­nost o broju novoza- raženih osoba. Strogo se vodilo računa da se poštuju sve upute stožera o ponašanju bolesnika, ali i korište­nje zaštitne opreme u javnom prostoru. Zabranjena su veća okupljanja. Djeca su imala nastavu putem interneta. I kod nas su počeli bolesnici umirati, najviše oni starije dobi i kronični bolesni­ci. Bolest se probila u nekoliko domova umirovljenika gdje je smrtnost bila značajno veća nego u normalnoj populaciji. Ipak, imali smo daleko manje oboljelih, ali i umrlih nego veći­na zemalja u našem okruženju....

Read more...