RASTE SIROMAŠTVO STARIJIH

Obrok od plastičnih boca

     Dok najveću stopu izloženosti siromaštvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječ­noj plaći u Hrvatskoj (podaci za kolovoz 2020.) iznosi 38 posto, te je nakon Irske najgori u Uniji.

     U Europskoj uniji je godine 2019. 22.5 posto djece mlađe od 18 godina bilo izloženo riziku bijede, dok je siromaštvo prijetnja tek za 18 posto starijih od 65 godina. Takav europski trend i prosjek ne vrijedi za Hrvatsku.

     U listopadu 2020. godine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je svoje izvješće „Pokaza­telji siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini". U medijima je glavna vijest bila je da je posljednjih godina stopa rizika od siromaštva u neprekidnom padu. I dok je to istina gledajući cjelokupnu populaciju, podaci koje se odnose samo na starije od 65 godina, pričaju potpuno drukčioju priču. Naime, 2014. godine stopa ri­zika od siromaštva za tu populaciju iznosila je 23,1 posto, 2018. godine iznosila je 28,1 posto, da bi 2019. porasla na 30,1 posto.     Gledajući po spolu, 24,9 posto muškaraca i 33,6 posto žena starijih od 65 potonuli su u siromaštvo. Trendovi su jasni: siromaštvo u Hrvatskoj je sve više ženskog spola i starije dobi.

     Gledajući samo umirovljeničku populaciju, stopa rizika od siromaštva 2014. godine iznosila je 18,9 posto, 2018. godine 24,6 posto, a za prošlu godinu je narasla na 26,1 posto. DZS je ustanovio i novu liniju siromaštva, koja iznosi 2.710 kuna, što znači da više od 700 tisuća, od­nosno 61 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu nižu od tog iznosa. Prosječna miro­vina iznosi 2.560 kuna, no realniji pokazatelj je medijalna mirovina koja iznosi 2.330 kuna, odnosno 50 posto umirovljenika ima mirovinu nižu od tog iznosa.

Kava za ljudska prava...

Read more...


 

KAKO IZAĆI IZ LIHVARSKOG ŽRVNJA

Jednostavno: povucite svoju izjavu!

     Dragi umirovljenici, jeste li ikada upali u lihvarski žrvanj? Možda niti ne znate što znači lihvar? Eto, to je osoba/firma koja pod izrazito teškim uvjetima i uz visoke kamate posuđuje novac očajnim naivcima u potrebi. To su oni koji lijepe papiriće s telefonskim brojevima po autobusnim i tramvajskim stanicama, pozivaju vas u neku skromnu sobicu u nekom stanu gdje vam daju da potpišete da ste za 2.000 kuna gotovine na ruke „dobili" 40.000 kuna. Toliko im trebate vratiti!

     S.K. iz Rijeke, 85-godišnji inženjer s 4.500 kuna mirovine, imao je već ovrhu koju je Erste banka prodala B2    Kapitalu, lideru u na­plati potraživanja koja po niskim cijenama otkupljuje od banaka, telekomunikacijskih tvrtki i drugih ovršitelja te ih onda progonom ovršenih naplaćuje.

S. je onda posudio ušteđevinu prijatelju, pa je kasnio s režijama, dobio ovrhu za mobitel i u panici je stao u red pred riječkim sobičkom zagrebačke lihvarske firme BMJ Savjetovanja u čistokrvnom vlasništvu Slovenca koji djeluje na teritoriju Hrvatske kroz desetak povezanih firmi, ali bez ijednog zaposlenoga i bez plaćanja poreza. I tako posluje već više od desetak godina i masti brkove....

 

Read more...


 

IZ DUBROVNIKA U TREBINJE

„Bolesna olinjala starkeljo"

     SUH je u posljednjih nekoliko mjeseci dobio niz mailova očajnog 72-godišnjeg Dubrovčanina (M.T.), inače hrvatskog ratnog vojnog invalida, koji je učinio grešku života - potpisao je svojedobno ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa svojim sinom. Točnije, prvotno je potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju s jednom osobom, no kako kaže, prije tri godine na nagovor sina je razvrgnuo taj ugovor na način da je sin isplatio deset tisuća eura davatelju doživotnog uzdržavanja. Nakon toga je sa sinom potpisao ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Kobna greška, jer je tim ugovorom M.T. pristao da odmah prepiše imovinu na sina, odnosno stan od 90 kvadrata u dubrovačkom naselju Mokošica, čija je tržišna vrijednost s obzirom na pogled na more barem 300 tisuća eura.

     Zauzvrat, sin se ugovorom obvezao da će ocu plaćati troškove stanovanja u najmu, ali u maksimalnom iznosu od 2.500 kuna. U prijevodu, sin je iselio oca i obvezao mu se plaćati sitniš za smještaj. Sin je smjestio oca u vlažni i hladni podstanarski stan u Zvekovici, 20 kilometara udaljenoj od Dubrovnika, no otac je ubrzo shvatio da s mirovinom od niti 2.200 kuna, koliko mu ostane nakon što se odbije četvrtina zbog ovrhe za kredit koju je, paradoksalno, podigao da plati školovanje sinu i kćeri, nema dovoljno novca za normalan život. Dapače, u zimskim mjesecima se nije grijao, nije imao za lijekove, te se jedva prehranjivao...

Read more...


DRŽAVNA NEBRIGA

Ustavni sud spasio zaštićene najmoprimce?

     U modernim, demokratski uređenim zemljama, pravo vla­sništva ističe se kao jedno od temeljnih prava, pa je tako i u članku 3. Ustava RH utvrđena nepovredivost vlasniš­tva, kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka. Ako ste primjerice vlasnik neke nekretnine, nitko ne bi smio koristiti vaše vlasništvo bez vašeg pristanka, ili plaćanja određene cijene najma. Logično, zar ne? No, u Hrvatskoj je problem ipak puno dublji. Naime, od raspada socijalističke Jugoslavije i osamosta­ljenja prošlo je gotovo 30 godina, a Hrvatska i dalje nije riješila problem zaštićenih najmoprimaca.

     Riječ je o oko 3.700 stanova u privatnom vlasništvu u ko­jima već desetljećima živi oko devet tisuća osoba kojima su oni dodijeljeni u vrijeme bivše Jugoslavije i koji imaju status zaštićenih najmoprimaca. Potonji su zahvaljujući svom statusu plaćali najamninu do najviše 2,4 kune po četvornom metru, što je daleko ispod tržišne vrijednosti, zbog čega su mnogi vlasnici trpjeli ekonomsku štetu.

Europski sud protiv Hrvatske...

Read more...


 


PLAĆANJA LIJEČNIČKIH PREGLEDA

Novi udar na starije vozače?

     UHRT-ovoj emisiji Istrage prometnih nesreća 31. listopada 2020. godine vozači stariji od 65 godina ponovno su se našli „na tapetu". Naime, gosti emisi­je, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija te profesorica psihologije Jelena Žunić, ponovno su po­kušali progurati tezu o starijima kao lošim vozačima koji su pogubni u prometu. Doduše, u početku emisije razgovor je započeo o mladim vozačima, koji zbog neiskustva, agresije, alkohola, opijata i nepažnje uzrokuju najviše nesreća. No, zatim se tendenciozno u cijelu priču uguralo i starije vozače koji su, nepravedno i netočno, izjednačeni sa mladim vozačima.

     Čak je i novinarka u prilogu u emisiji navela kako je u Bruxellesu održana video­konferencija o sigurnosti građana treće dobi na prometnicama, te je krivo interpretirala grafikone, koji su doslovno pokazivali da osobe od 60 do 69 godina izazivaju manje prometnih nesreća od onih od 30 do 60 godina, oni od 70 do 79 godina bili su na istoj razini, tek su samo osobe iznad 80 godina imale nešto malo veći prosjek izazivanja prometnih nesreća u odnosu na dob od 30-60 godina. No, novinarka je, ne znamo kojom logikom, donijela zaključak da su zbog toga stariji vozači lošiji vozači te ih je izjednačila s mladim vozačima od 16 do 29 godina, za koje je grafikon pokazivao duplo veće stope izazivanja prometnih nesreća! Očito je riječ o naručenom komentaru.

Lobiji medicine rada...

Read more...