UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

 

                                           IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA

                                         ZA RAZDOBLJE OD 1.1.2016. DO 31.12.2016.         

                             ZA SREDIŠNJI URED, PODRUŽNICE I POVJERENIŠTVA SUH-a

           

Ukupno ostvareni

 

 PRIHODI              

Red.br   

Račun iz rač.plana      

Vrsta prihoda

2015.

2016.

Index

 

 

 

 

 1.-12.mj.            

     1.-12. mj.

 

1.

3111            

Prihodi od distribucije glasila                    

14.023

         19.075   

    136,03 

2.

3112            

Prihodi od usluga                                  

215.873

        197.470                

      91,47

3.

3211            

Prihodi od članarina                            

400.621

        399.811   

      99,80

4.

34                

Prihodi od imovine, kta                          

1.669

            1.088    

      65,19

5.

35                

Prihodi od donacija                            

955.118

    1.011.766    

    105,93

6.

36                  

Ostali prihodi

133.919

        197.647  

    147,59       

 

 

UKUPNO PRIHODI                              

1.721.223

    1.826.857  

    106,14

 

RASHODI

Red.br   

Račun iz rač.plana      

Vrsta rashoda

2015.

1.-12. mj.

2016.

1.-12. mj.

Index

 

1.

41

Plaće za redovan rad

            

         22.308

 

2.

424            

Naknade osob. izvan rad. od. 

      534.921

      461.293

      86,24

3.

425

Rashodi za usluge

      345.733

      550.017

     159,09

4.

426

Rashodi za materijal i energ.

        88.382

        85.957

       97,26

5.

429

Ostali rash(član.osig.reprez)

      342.615

      295.795

       86,34

6.

431            

Amortizacija                           

          7.970 

          7.028

       88,18

7.

443                

Ostali financ.rashodi(proviz)

       177.206 

      177.544

     100,19

8.

45                  

Donacije                              

       226.006 

      201.483

       89,15

9.

46                  

Ostali nespomenuti rashodi

           4.308 

        12.891

     299,24    

 

 

UKUPNO RASHODI                               

   1.727.142

    1.814.316

     105,05

 

RAZLIKA PRIHODA I RASHODA - VIŠAK                                                 

                                                                       MANJAK             

 

 

5.919    

12.541 

 

 

            

  

Sastavila

M. Šimičić                                                                                                            Predsjednica

Zagreb, 24.02.2017.                                                                                          Jasna Petrović