UVODNA RIJEČ

Munchhausen iz našeg dvorišta

Jasna A. Petrović

     Ako netko ugledan poput resornog ministra voli pretjerivati, pa u jednom intervjuu, uvodnom izlaganju ili govoru, izrekne tri netoč­nosti, treba li to nazvati političkim pretjerivanjem ili laži? Ma, jasno, nitko nije imun na privlačnost laži, no ima ljudi koji lažu više od drugih. A prema istraživanju Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo se kakav tip ljudi laže najviše. Jedan od zaključaka je da se lažima češće od ostalih koriste ma- nipulatori i ljudi skloni spletkarenju, što i ne čudi toliko, no to je ujedno i opis političkog radnog mjesta.

     Odgovor je vrlo jednostavan - laž ima funkciju zaštite slike o druš­tvu, o sebi samome ili s ciljem zaštite vlastite pozicije. Tako naš ministar Hieronymus Carl Friedrich von Munchhausen izgovori redovito kako u Hrvatskoj ima samo 19 posto umirovljenika koji su ostvarili „punu mirovi­nu". I kad ga pristojno prekinete i upozorite da u ovoj zemlji ni u jednom zakonu ne postoji takav zakonski pojam, on istim mirnim glasom nastavi kako ih samo 19 posto ima mirovine ostvarene nakon 40 godina radnog staža. Jeli to onda znak da je jest ili nije svjestan svoje laži koju redovito zloporabi? Negdje je najveći baron lažov čuo tu rečenicu i ugradio ju u svoj svakodnevni opis tragikomičnosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Dakle, velika većina postojećih umirovljenika nije niti imala priliku raditi 40 godina, jer bi ih ranije zbog dobi otjerali u mirovinu. Laž prva. Bezbol­na? Nikako. Na njoj se temelji percepcija pohlepnih umirovljenika koji bez (dovoljno) rada tamane dobar dio javnog proračuna.

     Laž druga se nadovezuje na prvu. Takvi umirovljenici koji nisu dovolj­no radili i dovoljno uplatili u mirovinski sustav koštaju proračun dodatnih 17 milijardi kuna, povrh iznosa koji se skupi doprinosima. No, laž je lako dokumentirati istinom, jer od početnog iznosa se treba oduzeti šest mili­jardi tranzicijskog troška za drugi mirovinski stup, pa još šest milijardi za mirovine po posebnim propisima tj. povlaštene mirovine, i eto, jednim mahom ministarske lepeze žderodug se smanjio na samo kojih pet mili­jardi. Bezazlena laž? Ma nikako, jer na svojoj pogrešnoj razmahanoj laži ministar Munchhausen kreira politike i mjere. U kojima će kazniti pohle­pne, zar ne!

     U svakom slučaju, laž uvijek nanosi bol. Kad-tad ispliva na površinu i ujeda upravo onog koji je zabacio udicu. Tako bi bilo u pravoj bajci. No, evo treće laži, izgovorene u tridesetak mikrofona. „A sad mi nećete vje­rovati", naglašava ministar Pinokio, „Hrvatska je najdarežljivije zemlja u svijetu kad je riječ o mirovinama, jer dobijete čak 129 posto više nego što ste uložili za radnoga vijeka", veli i nos mu se ne produlji. Ministar nije pitao one koji znaju, već je povjerovao zato što mu se takva istina sviđa, a potpisuje ju ugledni OECD. Njegova istina znači da hrvatski umirovlje­nici imaju dovoljno, velikodušno i darežljivo, najviše na svijetu. Iako bi mu mozak i logika trebali reći da to nije tako, on dalje zbori svoj refren. Uvjerio je u to i cijelu Vladu, pa i premijera, kao da je on osobno zaslužan za sve naredane „istine" u dokaz svom napornom radu.

     U dječjoj bajci Carla Collodija dječaku Pinokiju zbog laganja je na­rastao nos, a u Strancu Alberta Camusa razmatra se nužnost laganja, jer isključivo govorenje istine može stajati i glave. I ministarskog položaja, valjda. Zato završavam s najbezbolnijom laži tipa „lijepa Vam je frizura, ministre", i dodajem: „ne, nos vam nije narastao". A ako i jest, to Vi sigurno nećete primijetiti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PROGRAM RADA SUH-a 40+

2016.-2020.

 

 

  1. Očuvati prvi mirovinski javni stup, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti.

  2. Ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada jer vode raspadu mirovinskog sustava.

  3. Zamrznuti/ukinuti postojeći model drugog mirovinskog stupa, jer je štetan za javne financije, postojeće i buduće mirovine.

  4. Vratiti stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup.

  5. Uvesti ravnomjerno plaćanje mirovinskih doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih.

  6. Uvesti novi model drugog mirovinskog stupa profesionalnih mirovina, s dobrovoljnom ili obveznom štednjom, uz obvezno uključivanje socijalnih partnera.

  7. Najnižu mjesečnu osnovicu za mirovinski doprinos izjednačiti s visinom minimalne bruto plaće.

  8. Stupnjevati ili ukinuti najvišu mjesečnu osnovicu mirovinskog doprinosa.

  9. Ojačati kaznenu odgovornost za neplaćanje doprinosa, te uvesti sustavne mjere.

  10. Državne mjere za borbu protiv siromaštva – realizacija zahtjeva iz Peticije „Glasam protiv siromaštva starijih osoba“.

  11. Izvanredno povisiti tzv. nove mirovine koje su zakinute za još uvijek oko 19 posto zbog pogrešnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine.

  12. Uvesti automatsko usklađivanje vrijednosti mirovina kad padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija MOR-a br. 102), osobito zbog novih mirovina; ratificirati konvenciju br. 128 MOR-a (minimalni udjel 45%);

  13. Hitno uvesti novi model usklađivanja mirovina, za početak isključivanjem faktora švicarske formule (samo varijabilni model 100 posto – u korist boljeg indeksa – cijene ili plaće), a težiti stvaranju novog indeksa cijena samo za usklađivanje mirovine (hrana, komunalije, prijevoz itd.);

  14. Sve mirovine (opće, posebne, braniteljske) usklađivati po jednakom modelu;

  15. Uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (neto, bruto) plaće;

  16. Uvesti državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu (tzv. socijalna mirovina);

  17. Kad se god povećava osobni odbitak za zaposlene, proporcionalno povećati i porezni odbitak za mirovine;

  18. Uvesti kompenzacijske mjere za žene i muškarce za skrb o djeci, invalidima i starima;

  19. Ukinuti institut dosmrtnog uzdržavanja i bitno detaljnije propisati institut doživotnog uzdržavanja;

  20. Uvesti novi model obiteljske mirovine, npr. da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima;

  21. Ustanoviti Ured pravobranitelja za starije osobe.

  22. Uvesti obvezne savjete/vijeća za starije osobe pri Uredu Predsjednice, Vlade, te svih županija, općina i lokalnih samouprava;

  23. Zadržati i razviti institut Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe;

  24. Imati predstavnike u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a.

  25. Zadržati dostavu mirovina poštom za sve potrebite;

  26. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine (banke);

  27. Promijeniti ovršni zakon zbog pojeftinjenja i pojednostavljenja ovršnog postupka;

  28. Onemogućiti ovrhu nad jedinom nekretninom;

  29. Onemogućiti ovršivanje iznad utvrđenog minimum za preživljavanje (npr. iznad minimalne mirovine);

  30. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine;

  31. Omogućiti svim kategorijama umirovljenika radni odnos te druge oblike rada;

  32. Do kraja ukinuti povlaštene mirovine, te sustav paramirovinskih dodataka na mirovine;

  33. Na individualnoj razini izvršiti razdjel mirovina na posebni i opći dio;

  34. Reformirati beneficirani staž;

  35. Ne uvoditi porez na nekretnine, jer bi doveo do pljačke i daljnjeg siromašenja starijih;

  36. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos od 1 i 3 posto;

  37. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne;

  38. Očuvati državni osiguravateljski sustav (dopunsko i dodatno osiguranje);

  39. Izraditi strategiju dugoročne skrbi (palijativna skrb);

  40. Uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji);

  41. Održati i razviti sustav institucionalne skrb i smještaja (državni i županijski domovi) uz pristupačne cijene; te provesti kategorizaciju i specijalizaciju;

  42. Subvencionirati i smještaj u privatnim domovima;

  43. Uvesti civilni nadzor nad smještanim kapacitetima;

  44. Razviti i subvencionirati sustav vaninstitucionalne skrbi i usluga;

  45. Očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike.

 

 

U Zagrebu, 29. rujna 2016.