UVODNA RIJEČ

Draga Kolinda, hvala na torti

Piše: Jasna A. Petrović

     Naša heroina, Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Silvestrovo je provela obilazeći Dom za starije Sveta Ana u Zagrebu. Donijela im je košaru slatkiša, pića i kave, kao i tortu, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom. No, nisu umi­rovljenici samo recitirali i pjevali. One pričljivije zanimalo je i hoće li se visoka gošća kandidirati za još jedan mandat, na što im je ona odgovorila: „Polako, korak po korak!"

     Eto, prvi korak je učinjen, Predsjednica je umirovljenike nahranila kolačima.

Oni pak umirovljenici tanjega džepa, ohrabrili su se glasno po­žaliti na niske mirovine, na što im je Predsjednica rekla da su „nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle". Šteta što u svoje noćne šetnje nije povela i ministre financija i mirovinskog sustava, jer oni tvrde suprotno - da su mirovine puno rasle prošlih godina, ali daleko više nego što bi mogle.

      I tko je tu u pravu, Kolinda optimist ili Pavić pesimist? Jesu li miro­vine mogle više rasti kako tvrde umirovljenici i Kolinda ili za rast ma­lih mirovina nije bilo novaca, već samo za rast povlaštenih i velikih?

     I tako bi nam Kolinda s tortom djelovala na toplinu oko srca, hu­mano i sućutno, kad se ne bismo sjetili Marije Antoanete koja je ispr­va bila jako omiljena u narodu, dok za francuske revolucije nije pla­tila danak svojoj rastrošnosti. Nabujaloj masi siromaha koji su kretali u osvajanje Bastille tražeći pravo na kruh, naivno je poručila preko dvorjana: „Ako nemate za kruh, jedite kolače!"

     Život u paralelnom svijetu je značajka mnogih na vlasti. Tu nije riječ o urođenoj, već stečenoj bezosjećajnosti i bahatosti, kao pri­rodnom slijedu neprepoznavanja siromaštva i poniženosti. Kolinda za cijelog svog dosadašnjeg mandata nije niti jednom prihvatila prijedlog umirovljeničkih udruga da ih primi na razgovor na temu siromaštva starijih osoba, po čemu smo na vrhu EU ljestvice. Niti u prigodi 25. obljetnice Sindikata umirovljenika nije prihvatila dolazak umirovljeničkog izaslanstva.

     Izgleda da nju, zaključujemo, zapravo ne zanimaju uvjeti života i dostojanstvo umirovljenika. Ona nije došla pitati kako živi dva posto bogatijih osoba starijih od 65 godina - jer samo ih toliko uspijeva do­biti i platiti smještaj u domovima umirovljenika. Ona nije otišla pro­vesti noć po ulicama gdje sjenoviti sakupljači plastičnih boca i kopači po kontejnerima promiču sa svojim velikim torbama i vrećama, nije bila sa 52 posto onih s mirovinama nižima od 2.321 kune - što je hr­vatska linija siromaštva.

     Ne, nije. Kolindu su pitali na Silverstrovo zašto je došla kod umi­rovljenika u Svetu Anu, a ona im je odgovorila: „Htjela sam vidjeti kako vi tulumarite".

     Mala nada ostaje u srcima ostarjele četvrtine stanovništva. Pod­sjetimo, tijekom izborne kampanje, u novogodišnjoj noći Kolinda je slavila sa šatorašima u Savskoj 66 pod parolom „Branitelji i narod na ulici, a agresori i dezerteri u foteljama". Uskoro su branitelji dobili bit­no povećana prava i mirovine. Sada je došla kod umirovljenika, gdje su je dočekali s prigodnim transparentom na zidu: „Dobrota je jezik koji vide slijepi i čuju gluhi." I donijela je tortu.

     Hvala, draga Kolinda, na torti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PROGRAM RADA SUH-a 40+

2016.-2020.

 

 

  1. Očuvati prvi mirovinski javni stup, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti.

  2. Ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada jer vode raspadu mirovinskog sustava.

  3. Zamrznuti/ukinuti postojeći model drugog mirovinskog stupa, jer je štetan za javne financije, postojeće i buduće mirovine.

  4. Vratiti stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup.

  5. Uvesti ravnomjerno plaćanje mirovinskih doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih.

  6. Uvesti novi model drugog mirovinskog stupa profesionalnih mirovina, s dobrovoljnom ili obveznom štednjom, uz obvezno uključivanje socijalnih partnera.

  7. Najnižu mjesečnu osnovicu za mirovinski doprinos izjednačiti s visinom minimalne bruto plaće.

  8. Stupnjevati ili ukinuti najvišu mjesečnu osnovicu mirovinskog doprinosa.

  9. Ojačati kaznenu odgovornost za neplaćanje doprinosa, te uvesti sustavne mjere.

  10. Državne mjere za borbu protiv siromaštva – realizacija zahtjeva iz Peticije „Glasam protiv siromaštva starijih osoba“.

  11. Izvanredno povisiti tzv. nove mirovine koje su zakinute za još uvijek oko 19 posto zbog pogrešnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine.

  12. Uvesti automatsko usklađivanje vrijednosti mirovina kad padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija MOR-a br. 102), osobito zbog novih mirovina; ratificirati konvenciju br. 128 MOR-a (minimalni udjel 45%);

  13. Hitno uvesti novi model usklađivanja mirovina, za početak isključivanjem faktora švicarske formule (samo varijabilni model 100 posto – u korist boljeg indeksa – cijene ili plaće), a težiti stvaranju novog indeksa cijena samo za usklađivanje mirovine (hrana, komunalije, prijevoz itd.);

  14. Sve mirovine (opće, posebne, braniteljske) usklađivati po jednakom modelu;

  15. Uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (neto, bruto) plaće;

  16. Uvesti državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu (tzv. socijalna mirovina);

  17. Kad se god povećava osobni odbitak za zaposlene, proporcionalno povećati i porezni odbitak za mirovine;

  18. Uvesti kompenzacijske mjere za žene i muškarce za skrb o djeci, invalidima i starima;

  19. Ukinuti institut dosmrtnog uzdržavanja i bitno detaljnije propisati institut doživotnog uzdržavanja;

  20. Uvesti novi model obiteljske mirovine, npr. da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima;

  21. Ustanoviti Ured pravobranitelja za starije osobe.

  22. Uvesti obvezne savjete/vijeća za starije osobe pri Uredu Predsjednice, Vlade, te svih županija, općina i lokalnih samouprava;

  23. Zadržati i razviti institut Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe;

  24. Imati predstavnike u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a.

  25. Zadržati dostavu mirovina poštom za sve potrebite;

  26. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine (banke);

  27. Promijeniti ovršni zakon zbog pojeftinjenja i pojednostavljenja ovršnog postupka;

  28. Onemogućiti ovrhu nad jedinom nekretninom;

  29. Onemogućiti ovršivanje iznad utvrđenog minimum za preživljavanje (npr. iznad minimalne mirovine);

  30. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine;

  31. Omogućiti svim kategorijama umirovljenika radni odnos te druge oblike rada;

  32. Do kraja ukinuti povlaštene mirovine, te sustav paramirovinskih dodataka na mirovine;

  33. Na individualnoj razini izvršiti razdjel mirovina na posebni i opći dio;

  34. Reformirati beneficirani staž;

  35. Ne uvoditi porez na nekretnine, jer bi doveo do pljačke i daljnjeg siromašenja starijih;

  36. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos od 1 i 3 posto;

  37. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne;

  38. Očuvati državni osiguravateljski sustav (dopunsko i dodatno osiguranje);

  39. Izraditi strategiju dugoročne skrbi (palijativna skrb);

  40. Uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji);

  41. Održati i razviti sustav institucionalne skrb i smještaja (državni i županijski domovi) uz pristupačne cijene; te provesti kategorizaciju i specijalizaciju;

  42. Subvencionirati i smještaj u privatnim domovima;

  43. Uvesti civilni nadzor nad smještanim kapacitetima;

  44. Razviti i subvencionirati sustav vaninstitucionalne skrbi i usluga;

  45. Očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike.

 

 

U Zagrebu, 29. rujna 2016.