UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

IZVJEŠTAJ

O RADU SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE

između 12. i 15. skupštine (18.10.2012. – 28.9.2016.)

 

    1. Uvod

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) osnovan je 18. kolovoza 1992. godine, te ove 2016. godine napunio 24 godine kontinuiranog rada. Na početku je registriran kao nestranačka, nezavisna sindikalna organizacija umirovljenih radnika, po ugledu na takve organizacije diljem Europe, koje promiču djelovanje u suradnji s radničkim sindikatima, no 1998. godine je zbog izmjena zakona morao biti registriran kao nevladina udruga.

Odmah po osnutku 1992. godine SUH je postao članicom Konfederacije nezavisnih sindikata Hrvatske, da bi već u srpnju 1993. godine prešao u članstvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čija je udružena članica i danas.

SUH djeluje diljem Hrvatske, te okuplja oko 25.000 članova i aktivista u 72 aktivne podružnice.

 

20. studenoga 2012. konstituiran je Nadzorni odbor SUH-a, na čelu s predsjednikom Ivanom Grbavcem, koji je održao 13 sjednica. Istog je datuma konstituirana Statutarna komisija na čelu s Milanom Tomičićem, te je do ove skupštine održano 6 sjednica.

29. studenoga 2012. konstituiran je Glavni odbor SUH-a, koji je održao 5 sjednica, a istoga dana je konstituirano i Predsjedništvo Glavnog odbora koje je održalo 32 sjednice.

Sva tijela odlučivanja su djelovala sukladno Statutu i najboljoj demokratskoj praksi.

29. studenoga imenovano je pet stručnih odbora Glavnog odbora SUH-a, i to Odbor za mirovinska prava i sustav (bivši predsjednik Ivan Nahtigal, sadašnji Ivo Marjanović), Odbor za socijalna i zdravstvena prava i sustav (predsjednica Biserka Budigam), Odbor za ekonomska prava (predsjednik Hrvoje Dusper), Odbor za učlanjivanje te prava i povlastice članstva (predsjednica Milica Čavkić) i neaktivni Odbor za socijalnu uključenost (bivši predsjednici Branko Jalšovec i Stevo Živčić). Odbori su rijetko održavali sjednice te su funkcionirali na razini predsjednika i radnih timova. Imenovana je i tročlana Stegovna komisija SUH-a.

 

  1. PO ČEMU JE SUH BIO P R E P O Z N A T U JAVNOSTI U OVOM MANDATNOM RAZDOBLJU?

 

1) BORBENOST I STRUČNOST, MODERNI IZRIČAJ - medijska prepoznatljivost za stručne opservacije (vrlo visoka vidljivost na internetskim pretraživačima (više od 65.000 fajlova), portalima i društvenim mrežama, kampanjski i projektni pristupi, politička „nesvrstanost“);

2) EKONOMSKA ZLOPORABA STARIJIH OSOBA – prepoznati kao inicijatori borbe protiv legalizirane industrije lešinarstva nad imovinom starijih kroz ugovore za dosmrtno i doživotno uzdržavanje;

3) PETICIJA PROTIV SIROMAŠTVA STARIJIH OSOBA – borba protiv siromaštva, socijalne isključenosti, diskriminacije i gubitka dostojanstva;

4) DRUGI MIROVINSKI STUP – među rijetkim sustavnim borcima za ukidanje drugog mirovinskog stupa, uz sudjelovanje na stručnim tribinama i skupovima i kvalitetne analize;

5) VOZAČKA PRAVA STARIJIH OSOBA – uspješna borba protiv diskriminacije vozača starijih od 65 godina i obvezivanje na plaćanje godišnjih pregleda;

6) ZAKONSKE INICIJATIVE – uvijek na strani diskriminiranih, slabijih, siromašnih – brojne inicijative za izmjene zakona s ciljem boljitka umirovljenika i starijih osoba;

7) KONFERENCIJE, RADIONICE, SAVJETOVALIŠTA – proaktivni pristup prevenciji i rješavanju problema, pravno i psihološko savjetovanje, sudjelovanje u stručnim timovima za izradu strategije i sl.;

8) GLAS UMIROVLJENIKA – mjesečno glasilo SUH-a kvalitetno je ogledalo aktivnosti udruge, redovito postavljan na web stranicu te prenošen na portalu Treća dob;

9) MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI – europski pristup, komparativni prikazi položaja starijih osoba, angažiranost na regionalnoj i europskoj razini.

10) PRAVNO SAVJETOVALIŠTE SUH-a – oko 2.500 ljudi godišnje kontaktira Pravno savjetovalište SUH-a.

 

  1. P R O G R A M S K E A K T I V N O S T I

 

1. PARTICIPACIJA - NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE: Vrlo brzo po izboru nove Vlade (Kukuriku koalicija), 18. prosinca 2012. je s predsjednikom Vlade Z. Milanovićem potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koje je konstituirano 18. siječnja 2013. U Vijeću su bila po dva člana iz Matice i Sindikata umirovljenika, te Koordinacije umirovljeničkih udruga. Za predsjednika je izabran pokojni predsjednik Matice umirovljenika Vladimir Nožarić, a za potpredsjednike ministar Mirando Mrsić i predsjednica SUH-a Jasna Petrović.

Očekivanja su bila kako će to participativno tijelo poslužiti kao kvalitetni kanal za socijalni dijalog na dobrobit umirovljenika, osobito stoga što nije politizirano članskim statusom umirovljeničkih stranaka. Kvalitetan dijalog je uspostavljen, no predstavnici umirovljeničkih udruga nisu imali odgovarajuću savjetodavnu ulogu, već je presudnu ulogu imao Ministar rada i mirovinskog sustava. U više navrata Matica i Sindikat su prosvjedovali zbog reduciranih zapisnika u kojima se citiralo samo govornike od strane vlasti, a prijedlozi umirovljenika su prešućivani, a nije dopušteno ni sudjelovanje medija.

Najčešće na zahtjev SUH-a na dnevnom redu je bilo i vrućih tema, kao npr. rasprava s predstavnicima mirovinskih fondova o drugom mirovinskom stupu, s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova o obveznim pregledima za produljenje vozačke dozvole nakon 65. godine života itd. Vijeće je bilo i prilika da se od Ministarstva financija dobije informacija o godišnjem proračunu, od ministara različitih resora najave promjena politika i mjera, kao i da se pošalju različite inicijative.

Izborom nove Vlade pod palicom privremenog premijera Tihomira Oreškovića, Nacionalno vijeće nije obnovljeno, unatoč brojnim pismima, upitnima, javnim upozorenjima. (npr. Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske, zatražile su dopisom od 11. veljače o.g. od premijera hitno donošenje odluke o produženju postojećeg mandata Vijeća kao savjetodavnog tijela pri Vladi Republike Hrvatske).

Umirovljenici su ostali bez kanala za dijalog. Ministrica Nada Šikić je iskazala apsolutno nepoznavanje problematike. Tek u lipnju, kada je Vlada već bila pred opozivom, usuglašen je tekst novog sporazuma o Nacionalnom vijeću u kojem bi SUH i MUH imali po tri predstavnika, a uz ministarstva rada i mirovinskog sustava, socijalne politike i zdravlja, bilo bi uključeno i Ministarstvo financija. Umjesto toga, umirovljenici su mogli samo kroz medije prosvjedovati zbog npr. pokušaja privatizacije zdravstva, poskupljenja dopunskog osiguranja, plaćanja hitne pomoći, ubrzavanja dobi za umirovljenje sa 67 godina.

SUH je zadržao i mjesto u Upravnom vijeću HZMO-a, što je vrlo korisna pozicija za dobivanje informacija, utjecaj na odluke te pokretanje inicijativa. Nažalost, na razini županija i gradova nisu uvriježene koordinacije, savjeti ili vijeća za umirovljenike i starije osobe, a što SUH stalno zagovara.

 

2. PRAVNO SAVJETOVALIŠTE SUH-a: Rješenjem Ministarstva pravosuđa od 5. veljače 2016. godine Sindikatu umirovljenika Hrvatske odobrio se upis u Registar pružatelja primarne pravne pomoći. Ovim rješenjem SUH je ovlašten za pružanje primarne pravne pomoći na području Republike Hrvatske. No, Pravno savjetovalište SUH-a djeluje od 2005. godine, posljednjih sedam na čelu s Milanom Tomičićem. Desetak tisuća pruženih usluga, a samo u 2015. zabilježenih 2.500 kontakata osobno, telefonom, te redovnom i elektronskom poštom, brojke su koje su impresivne.

SUH je podnio zahtjev Ministarstvu 17. rujna 2015. godine (s Antom Kuprešakom koji ima pravosudan i državni ispit – kao voditeljem). Kako su zadovoljeni svi zakonom propisani uvjete za upis u Registar, daljnja suradnja će se morati razvijati s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu, s kojom je potpisan sporazum o suradnji još17.4.2015. godine, a kako bi se ustrojio propisani način rada i vođenja evidencije. Pravno savjetovalište SUH-a daje značajni doprinos ugledu SUH-a.

 

3. INFORMIRANJE - GLAS UMIROVLJENIKA: Mjesečno glasilo SUH-a izlazi već 22. godinu, a u ovom mandatu je dobilo i stalno ime Glas umirovljenika i izlazilo je redovito sa 10 brojeva i jednim dvobrojem godišnje. Osobito su značajni podlisci Vodič HZZO i info.HZMO, temeljem kojih starije osobe stječu korisne informacije i savjete, a ujedno su i materijalna osnova za izlaženje glasila.

Web stranica SUH-a je otvorena27. siječnja 2011., no tek je u posljednjih godinu i pol postala redovito punjena, čime je bitno vidljivija i na pretraživačima te ima pedesetak tisuća klikova. SUH ima i redovitu „stranicu“ na portalu Treća dob, a članci se prenose i na brojnim drugim portalima. Na web stranici se redovito postavlja i Glas umirovljenika, i to od broja 175 od ožujka 2011., do najnovijeg broja 237 od rujna 2016. Iz online brojeva je moguće prepoznati razvojni put glasila. Glasilo je besplatno za članove SUH-a, no trošak dostave, odnosno poštarine, se obračunava/refundira u iznosu od 50 kuna godišnje.

SUH redovito puni i Facebook stranicu „Peticija protiv siromaštva starijih osoba“, koja ima mjesečno oko 5 do 10.000 „pogleda“ odnosno čitanja i komentara.

SUH inače posvećuje visoku pozornost potrebi informiranja starijih osoba o njihovim pravima, te kroz vlastite „kanale“, ali i medijski prostor, dostiže potrebite. Problem je što je društveni interes za starije vrlo nizak, oni sami su informatički nepismeni (samo oko 9 posto se služi kompjutorom), pa je kampanjski i projektni pristup, uz vlastito glasilo, svakako značajan prinos ljudskim pravima starijih.

 

4. INICIJATIVE ZA ZAKONSKE IZMJENE: U protekle četiri godine pokrenute su brojne inicijative za zakonske i ine izmjene i „popravak“ nekih propisa, procedura i praksi, te uvođenje mjera, od kojih navodimo neke:

kontinuirano od30. srpnja 2012. – prvi dopis ravnatelju HZMO-a za hitno uvođenje podataka o ovrhama i ovrhovoditelju u obavijest o mirovini posredstvom banaka; održani brojni sastanci, a problem se na naš zahtjev našao desetak puta i na dnevnom redu Upravnog vijeća HZMO-a. Još u cijelosti nije riješen, ponajviše zbog odbijanja velikih banaka.

19. studenoga 2012. – Upućen zahtjev Vladi RH da hitno postavi zid obrane protiv siromaštva zbog pada hrvatskih umirovljenika na dno europske ljestvice siromaštva. Bez odgovora.

5. prosinca 2012. - Inicijativa za izmjenu Ovršnog zakona, među inim, s ciljem ograničavanja moguće ustege na samo jednu trećinu mirovine ili plaće. Uspjelo se ishoditi takve izmjene.

4. siječnja 2013. – Javni poziv Ministarstvu socijalne politike i mladih za uvođenje tzv. socijalnih mirovina, odnosno državnih potpora za sve osobe starije od 65 godina koje ne primaju mirovinu ni po kojem osnovu. Iako je to bilo obećano od strane Kukuriku koalicije, nije bilo odgovora niti pismeno, niti na kasnije zatraženim razgovorima u ministarstvu.

27. veljače 2013. - Inicijativa za izmjenu Zakona o obveznim odnosima, kako bi se ukinulo institut dosmrtnog uzdržavanja i pooštrilo uvjete za doživotno uzdržavanje, jer se oko toga razvila cijela industrija zloporaba i prijevara. Ministarstvo pravosuđa je to odbilo, dok nas je Ministarstvo socijalne politike podržalo u korist ukidanje dosmrtnog uzdržavanja.

12. ožujka 2013. - Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak Ministarstvu financija – vezano uz inozemne mirovine.

7. travnja 2014. - SUH je zajedno s FERPA-om uputio svim kandidatima i kandidatkinjama za europske izbore zajedničko pismo generalnog tajnika FERPA-e Bruna Costantinija i predsjednice SUH-a, pozivajući ih da zastupaju i interese starijih građana Hrvatske i Europe, a dopisu je priložen i Manifest FERPA-e za izbore za Europski parlament.

1. svibnja 2013.  – SUH sudjeluje u prosvjedima za Međunarodni praznik rada, osobito stoga što je među 21 zahtjev unesen i zahtjev za bolju formulu usklađivanja mirovina.

27. lipnja 2013. – Inicijativa za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 186) u

vezi vojnih umirovljenika bivše JNA, sukladno sukcesijskim propisima.

9.srpnja 2013. – Upućenapožurnica Ministarstvu financija u vezi SUH-oveInicijative za

izmjenu i dopunu Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika koji reguliraobračun inozemnih

mirovina.

5. studenoga 2013. – SUH je sudjelovao u radnoj skupini za izraduStrategije skrbi za starije osobe u RH – upućeni zahtjevi i primjedbe.

20. studenoga 2013. – aktivisti SUH-a dijelili su letke zastupnicima Sabora RH povodom uvrštenja u dnevni red saborske sjednice prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju.

21. siječanj 2014. - SUH-ov zahtjev Vladi za povrat duga novim umirovljenicima. Kako je dug starim umirovljenicima vraćen, SUH je zatražio Vladu da isto učini i za nove

umirovljenike.

18. veljače 2014. - SUH je nakon četiri godine čekanja dobio odgovor Ustavnog suda kojem je uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti zbog uvođenja zdravstvenog doprinosa od tri posto samo za dio umirovljenika, one s mirovinama višim od prosječne neto plaće u prethodnoj godini. Ustavni sud je, nakon duge šutnje, taj zahtjev odbio.

6. ožujka 2014. - Okrugli stol SUH-a „Pravo na zdravlje starijih osoba – financijski i organizacijski aspekti“, pod geslom kako je nužna prilagodba zdravstvenog sustava potrebama pacijenata.

8. rujna 2014. - Podnesena je prijava Pravobraniteljici za ljudska prava zbog diskriminacije

starijih osoba temeljem dobi u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, zbog uvođenja

obvezatnog liječničkog pregleda za produljenje vozačke dozvole nakon 65. godine, te je isti

zahtjev stavljen na zahtjev SUH-a na dnevni red nacionalnog vijeća. Riješeno kroz godinu

dana, spašeno 221.000 starijih od 65 godina.

19. listopada 2014. - Na 39. sjednici Koordinacije umirovljeničkih udruga i zajednica usvojena je inicijativa SUH-a za izmjene Zakona o doprinosima, te je proslijeđena na Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. Traži se da se doprinos na temelju generacijske solidarnosti za sve osiguranike obračunava po stopi od 20 posto, a što znači da drugi stup mirovinskog osiguranja postaje dobrovoljan, kao u većini europskih zemalja.

17. prosinca 2014. – SUH iznio brojne prijedloge i primjedbe na program Provedbe strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH – djelomično usvojeno.

26. siječnja 2015. – SUH sudjelovao opširnim prilogom u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2014. godinu, i to u dijelu ljudskih prava i diskriminacije starijih osoba.

25. ožujka 2015. - Glavni odbor SUH-a uputio je javni poziv ministru rada i mirovinskog

sustava Mirandu Mrsiću da hitno podnese neopozivu ostavku i spasi hrvatske radnike i

umirovljenike od svojeg neznanja, nemara i neodgovornosti.

13. svibnja 2015. - Ustavni sud je odbio prijedlog SUH-a za pokretanje postupka ocjene ustavnosti diskriminaciji žena u stjecanju uvjeta na dobivanje povoljnije mirovine za dugotrajni rad, kao i uskraćivanje prava na rad bez ustege mirovine prijevremenim starosnim umirovljenicima.

30. lipnja 2015. - SUH sa 13. skupštine upućuje čelnicima države, Sabora i Vlade javno

pismo, zahtijevajući hitne mjere protiv siromaštva i hitno izvanredno usklađivanje mirovina.

2. rujna 2015. - SUH i MUH zajednički uputili dopis ministru Borisu Lalovcu, zatraživši

povećanje osobnog odbitka na mirovine, sa 3.400 na 3.800 kuna.

4. rujna 2015. – Objavljeno izvanredno priopćenje SUH-a, netom nakon što je premijer Zoran Milanović najavio da će „vjerojatno još ove godine s rebalansom proračuna biti usvojene izmjene Zakona o porezu na dohodak, koje bi trebale rezultirati povećanjem plaća“, ne spominjući mirovine.

14. listopada 2015. - SUH je uputio hitnu inicijativu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da se posebnim uputama omogući da jednokatno novčanu pomoć dobiju i umirovljenici čiji su tekući računi blokirani, a Vlada je sukladno tome izvršila izmjene u svoje odluke o jednokratnoj pomoći, te je to regulirano pravilnikom.

29. prosinca 2015.SUH se oglasio priopćenjem u kojem izražava zabrinutost zbog izjava mandatara za sastavljanje Vlade RH Tihomira Oreškovića da će "kanadizirati" hrvatsko zdravstvo.

12. siječnja 2016. – Čelnicima Domoljubne koalicije, premijeru T. Oreškoviću i svim saborskim zastupnicima upućen je dopis kojim ih se poziva da javno stanu na stranu onih koji su najugroženiji – siromašnih starica i staraca.

22. siječnja 2016. – SUH je javnim priopćenjem zatražio od premijera termin da mu uruči 26.000 potpisa na Peticiji Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se zahtijeva pokretanje hitnih mjera.

24. ožujka 2016. -  Na 29. sjednici Predsjedništva SUH-a sudjelovala tajnica Sek­cije mladih SSSH, pozivajući na suradnju, osobito po pitanjima međugeneracijske solidarnosti. Nastavno, 15. travnja na sjednici Izvršnog odbora Sekcije mladih SSSH, koja je održana 15. travnja 2016. sudjelovale dvije predstavnice Sindikata um­irovljenika Hrvatske.

31. ožujka 2016. -Matica i SUH održali zajedničku press-konferenciju protiv poskupljenja dopunskog osiguranja.

25. svibnja 2016. -Matica i SUH, uputili su javno priopćenje kojim zahtijevaju da Hrvatski sabor odbije hitnu proceduru za izmjenu Zakona o zdravstvenom osigu­ranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer nacrti izmjena nisu prethodno upućeni na Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavno tijelo pri Vladi Republike Hr­vatske.

1. lipnja 2016. - SUH-ovci su sudjelovali na prosvjednom okupljanju na poziv Inicijative „Hrvatska može bolje”, kada se samo na središnjem trgu u Zagrebu okupilo oko 50.000 osoba, koje su tražile nemiješanje politike u obrazovanje i početak primjene cjelovite kurikularne reforme.

Brojne inicijative SUH-a su na čekanju, jer posljednjih godinu dana praktički nije bilo vlade. Ni sa kime se nema pregovarati. Nitko ne čuje umirovljenike, a sudeći prema mlakom predizbornom programskom interesu, malo je tko zainteresiran.

 

5. APELI/PROSVJEDNA PISMA DRŽAVNOM VRHU: SUH je prakticirao povremeno slanje otvorenih pisama ili javnih apela državnom vrhu, iako na takve pozive obično nije bilo odgovora, ali je zato pojačan medijski interes za pojedina pitanja od značenja za stariju populaciju.

9. srpnja 2013. - Otvoreno pismo SUH-a Predsjedniku Republike, Vladi i Saboru upućeno je godine pod nazivom „Stajališta i upozorenja u vezi mirovinske reforme“, kao svojevrsno javno upozorenje uoči 13. izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. SUH je naglasio kako Hrvatska od 1991. neprekidno smanjuje stopu doprinosa za mirovine, koja je pri dnu europske ljestvice. SUH je predložio 20-ak reformskih izmjena: mirovinski i zdravstveni doprinos ravnomjerno podijeliti na zaposlene i poslodavce, poboljšati i postrožiti sistem naplate mirovinskih doprinosa, povećati aktualnu vrijednost mirovine za 20 posto, uvesti minimalnu mirovinu, odmah smanjiti izdvajanja za drugi stup s 5 na 3 posto, proširiti pravo rada starosnih umirovljenika bez umanjivanja mirovine i drugo.

30. lipnja 2015. - Sa 13. Skupštine SUH-a upućen je javni Apel državnom vrhu (G. Kitarović, J. Leko, Z. Milanović), kojim ih Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva da hitno formiraju multisektorsku proširenu radnu skupinu koja će izraditi strategiju spašavanja starijih osoba od naglog siromašenja, s ciljem izvanrednog usklađivanja mirovina za mogući dio „oduzetog“ dijela prve aktualne vrijednosti mirovine (dug iznosi 19 posto!), odnosno na drugi potreban način; radi uvođenje automatskog mehanizma usklađivanja mirovina kad njihov udjel u prosječnim plaćama padne ispod 40 posto; da se primijeni „čisti“ varijabilni model usklađivanja 70:30, u korist povoljnijeg rasta (indeks plaća, indeks cijena); da se sve mirovine, i po općim i po posebnim propisima, usklađuju prema općoj formuli, jer razdjel tzv. posebnih mirovina nije proveden na individualnoj razini; te da se uvede tzv. socijalna mirovina za one koji ne ostvaruju to pravo. Apel je prezentiran i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, no niti nadležno ministarstvo, niti itko od onih kojima je upućen apel, nisu odgovorili.

 

6. BORBA/PETICIJAPROTIV SIROMAŠTVA: SUH je, na tragu svoje dugogodišnje programske borbe protiv siromaštva, u prosincu 2015. pokrenuo Peticiju „Glasam protiv siromaštva starijih soba“, u okviru koje je prikupljeno gotovo 26.000 potpisa. Zahtjevi Peticije su: povećati mirovine za sve one koji su umirovljeni nakon 1.1.1999. jer su zakinuti za oko 19 posto, uvesti minimalnu mirovinu u visini 50 posto od minimalne plaće te tzv. socijalnu mirovinu na teret proračuna za starije od 65 godina bez mirovine. Uz to, traži se poboljšanje modela usklađivanja mirovina i uvođenje posebnog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, kao i savjetodavnih tijela na svim razinama teritorijalne piramide.

Napravljen je prodor u nove tehnologije – otvorena je online peticija, preko koje je prikupljeno više od 2.643 potpisa, a veliku je ulogu odigrala Facebook stranica Peticije, koja je i dalje aktivna.

Nakon borbe da nova Vlada preuzme prikupljene potpise, to je tek učinjeno 18. veljače od strane ministrice Nade Šikić. Delegacija je ministricu i njezine pomoćnike te saborskog zastupnika Milivoja Špiku iz BUZ-a, upoznala s idejom i ciljevima same peticije. Ministrica je podržala sve zahtjeve i naglasila da neće biti rezanja mirovina. Obje strane su se suglasile kako će umirovljeničke udruge surađivati s Ministarstvom na bazi partnerskih odnosa. Uz zahtjeve peticije, SUH je iznio i brojne druge prijedloge vezano uz ukidanje nekih prava i programa u zdravstvu, uvođenja poreza na nekretnine, masovne zloporabe ugovora o doživotnom i dosmrtnom osiguranju, reguliranje nameta na ovrhe i drugo, poručujući kako se sva ova pitanja trebaju naći na dnevnom redu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. O svega toga samo nova predizborna obećanja.

SUH se već godinama zalaže za uvođenje socijalne mirovine, za potrebu čega u novije vrijeme upozorava i Svjetska banka, jer je to jedna od bitnih brana protiv siromaštva.

 

7. ZDRAVSTVENI APELI: SUH, u suradnji s MUH, u više navrata je javno istupao priopćenjima i apelima protiv narušavanja javnog zdravstva i umanjivanja zdravstvenih prava starijim osobama.

27. kolovoza 2013. - nakon sastanka s čelnicima HZZO-a, podržano je ujednačavanje police dopunskog zdravstvenog osiguranja, kao i državno dopunsko osiguranje, te je upućena javna podrška SUH-a i odvojeno MUH-a, ali uz uvjet povećanja cenzusa za oslobađanje od plaćanja najsiromašnijih.

31. ožujka 2016. -Matica i SUH održali zajedničku press-konferenciju protiv poskupljenja dopunskog osiguranja.

25. svibnja 2016. - javno priopćenje kojim se zahtijeva da Hrvatski sabor odbije hitnu proceduru za izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer nacrti izmjena nisu prethodno upućeni na Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavno tijelo pri Vladi Republike Hrvatske (koje nije obnovljeno). Sličnim zahtjevom su reagirale i sindikalne središnjice.

Zatraženo je i da se hitno podigne cenzus za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja na liniju siromaštva prema modelu izračuna Europske unije: 60 posto od medijana plaće, odnosno na barem 2.700 kuna.Zatraženo je ponovno da se u sljedećem rebalansu proračuna ukine dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike - od jedan i od tri posto, u cijelosti, a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine. K tome je zatraženo i da se u Upravnom vijeću HZZO-a osiguraju dva mjesta za predstavnike umirovljenika.

 

8. REFORME

8.1. MIROVINSKA REFORMA: Rasprava o mirovinskoj reformi u mandatu Kukuriku koalicije uopće nije vođena na Nacionalnom vijeću, već su samo prezentirane informacije o tekstu budućeg Zakona o mirovinskom osiguranju, dok se o cjelini nije dopustilo raspravljati. Istom strategijom se išlo i prema Saboru, te je ZOMO usvojen 13.12.2013., a preostala tri mirovinska zakona (Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima) usvojeni su krajem siječnja 2014. godine.

SUH je 19. listopada 2013. godine podnio 8 načelnih primjedbi i 25 primjedbi na pojedine članke Nacrta prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju i poručio Vladi da ne dira radničke mirovine. A 20. studenoga 2013. organizirana je pred Hrvatskim saborom akcija dijeljenja letaka u povodu uvrštenja u dnevni red saborske sjednice prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju. Petnaestak članova SUH-a je upozoravalo zastupnike na opasne izmjene mirovinskog zakona. Ovom je akcijom SUH pozvao saborske zastupnike da poslušaju glas umirovljenika i radnika i odupru se preuranjenom povećanju dobi za umirovljenje na 67 godina, daljnjem siromašenju starijih osoba, te da se založe za potpuno ukidanje tzv. švicarske formule.

  Primjedbe SUH-a je usvojila i Koordinacija umirovljeničkih udruga, o čemu su pismeno izviješteni Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Nacionalno vijeće. Matica umirovljenika Hrvatske pokazala je interes za dio koji se odnosi na prava sadašnjih umirovljenika. Od umirovljeničkih primjedbi prihvaćene su samo sporadične.

SUH je tijekom rasprave imao više priopćenja i akcija, sudjelovao je u brojnim javnim raspravama i okruglim stolovima te bio najvidljiviji dionik u raspravi, ali samo s djelomičnim uspjehom. Pokrenuti su i zahtjevi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih članaka, ali su odbijeni.

 

8.2. ZDRAVSTVENA REFORMA: Kako je Kukuriku koalicija započela sa zdravstvenom reformom, od ministra zdravstva Siniše Varge zatraženo je u lipnju 2015. da odgovori na dvadesetak pitanja SUH-a, što je on učinio, te je SUH potom dao podršku većem dijelu njegove zdravstvene reforme, uz uvjet da se obrani i očuva sustav javnog zdravstva.

Nažalost, već u predizbornom razdoblju je od strane predstavnika Domoljubne koalicije bilo najava privatizacije zdravstvenog sustava i osiguranja, a novi ministar je jasno izabrao smjer zdravstva za siromašne i zdravstva za bogate. Sindikat umirovljenika Hrvatske je ministru zdravlja Dariju Nakiću uputio dopis 15. veljače 2016. godine u kojem od njega traži da povuče odluku o ukidanju Programa 72, kojim se malignim bolesnicima jamči početak liječenja u roku od tri dana nakon dijagnoze. SUH je ocijenio da je riječ o opasnoj odluci, koja će izravno naštetiti tisućama teško oboljelih osoba, i to uglavnom starijih i nemoćnih.

SUH je pribavio i široko podijelio tajni dokument Vlade kojim se planira ne samo podizanje cijene dopunskog osiguranja za 19 kuna, već i podizanje od sljedeće godine na trostruko viši iznos ukupne police, te kojim se pokušava demontirati HZZO kao osiguravatelj i ukupno javno zdravstvo. SUH je intenzivno lobirao i djelovao u javnosti, te je zahvaljujući oporbi pao kvorum i reforma nije izglasana.

 

9. PREDIZBORNI ZAHTJEVI UMIROVLJENIČKIH UDRUGA POLITIČKIM STRANKAMA ZA OČITOVANJE:

Uoči parlamentarnih izbora 2015. godine, SUH se angažirao kroz razgovore s umirovljeničkim strankama, udrugama i grupacijama. Tako su održani razgovori s Forumom seniora, Blokom umirovljenici zajedno te Hrvatskom strankom umirovljenika. Kako se razvuklo formiranje vlade, nije bilo nikakve mogućnosti direktnog dijaloga, već se u „prijelaznom razdoblju“ pokrenulo potpisivanje Peticije Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kako bi se senzibiliziralo političku javnost.

22. kolovoza 2016. upućena je lista zahtjeva SUH-a i MUH-a na očitovanje većim političkim strankama, u kojoj se u pet grupnih zahtjeva zalažu za hitno izvanredno usklađivanje mirovina, automatsko poravnavanje kad relativna vrijednost mirovine padne ispod 40 posto udjela u prosječnoj neto plaći, te poboljšanje postojećeg modela usklađivanja, koji ne održava adekvatnost mirovina.

U paketu zahtjeva borbe protiv siromaštva, traži se uvođenje minimalne mirovine u visini od 50 posto od minimalne (neto) plaće u prethodnoj godini, te socijalne mirovine odnosno državne naknade za starost, te novog modela obiteljske mirovine u kojem preživjeli partner uz svoju mirovinu stječe dio mirovine preminulog partnera.Zatražilo se i da se svim kategorijama umirovljenika omogući razne oblike rada bez obustave mirovine, a ne da se diskriminiraju npr. prijevremeni starosni umirovljenici.

  Glasno se založilo za očuvanje prvog javnog mirovinskog stupa, te za ukidanje postojećeg modela drugog mirovinskog stupa, uz povrat stope od 20 posto za prvi stup, te ravnomjerno plaćanje doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih (sada plaćaju samo zaposleni).

  U istom paketu zahtjeva umirovljenici se protive privatizaciji zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne. Traže da se zadrži državni sustav dopunskog (i dodatnog) osiguranja i ne poskupi polica, kao i brojni drugi zahtjevi.

  SUH i MUH traže i izmjenu Ovršnog zakona, onemogućavanje ovrhe nad jedinom nekretninom, te nad mirovinom nižom od minimalne. Traže i ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i bitno detaljnije propisati ugovore o doživotnom uzdržavanju, te da se do daljnjega ne uvodi porez na nekretnine jer bi vodilo ka pljački i daljnjem siromašenju starijih.

U svojim zahtjevima zatraženo je i razvijanje modela sudjelovanja starijih u društvu, uz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, mjesta za predstavnike umirovljeničkih udruga u upravnim vijećima HZMO i HZZO, te ustanovljenje Ureda pravobranitelja za starije osobe i savjeta/vijeća na svim razinama državne ustrojbe.

Od srpnja su započeli susreti s predstavnicima umirovljeničkih udruga, prvo sa Seniorima SDP-a, zatim s Blokom umirovljenici Zajedno iz Domoljubne koalicije, te potom s čelnicima Hrvatske stranke umirovljenika i Stranke umirovljenika. Lobiranjem i usuglašavanjem stavova SUH je postigao veću prisutnost tema od interesa za umirovljenike u javnosti. SUH očekuje da će postojanje dvije umirovljeničke stranke u parlamentu omogućiti snažniji glas te populacije. Uoči izvanrednih izbora SUH održao sastanke s predstavnicima HSU-a, BUZ-a i Promijenimo Hrvatsku, te brojnim pojedinim kandidatima.

 

10. KONFERENCIJE/OKRUGLI STOLOVI: Stručnu i političku javnost SUH je privlačio i konferencijama i okruglim stolovima u vlastitoj organizaciji ili suorganizaciji, kao i aktivnim sudjelovanjem i zagovaranjem na brojnim skupovima, savjetovanjima ili tribinama.

STARENJE I DRUŠTVENA AKCIJA: U organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, te pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike prof. dr. sc. Ive Josipovića, 18. lipnja 2013. godine je u Radničkom domu u Zagrebu održana cjelodnevna Konferencija „Starenje i društvena akcija“, s mnogo inovativnih aspekata i uglednim znanstvenim, akademskim i stručnim sudionicima i izlagateljima. Krovne teme „Kakva mirovinska reforma“, „Siromaštvo i socijalna isključenost“ te „Aktivno starenje“ ponudile su dvadesetak izlaganja i vrlo bogate zaključke i preporuke.

RIZIČNI ASPEKTI DRUGOG MIROVINSKOG STUPA: Okrugli stol “Rizični aspekti drugog mirovinskog stupa”, održan je 16. ožujka 2016. u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske i suorganizaciji Matice umirovljenika Hrvatske, te u suradnji sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske. Na okruglom stolu, kojim je otvoren svojevrsni međugeneracijski dijalog sindikata i umirovljeničkih udruga o drugom mirovinskom stupu, sudjelovali su hrvatski znanstvenici i sindikalisti te je prezentiran nizozemski model drugog obvezatnog stupa. Donesen je zaključak kako drugi mirovinski stup povećava proračunski deficit i javni dug, smanjuje kreditni rejting i stvara makroekonomsku neravnotežu, te da se radi o štetnom financijskom proizvodu koji se mora ukinuti.

SUH je bio i organizatorom tridesetak radionica, tribina i predavanja, poglavito iz područja prava starijih osoba (npr. kakav ugovor o uzdržavanju, kako sastaviti oporuku), te zdravstvenih aspekata starenja.

 

11. DRUGI MIROVINSKI STUP: SUH je već od 2002. godine kada je uveden drugi mirovinski stup (iako je zakonski reguliran 1998. godine), glasno upozoravao na opasnost takvog modela mirovinskog stupa kapitalizirane štednje jer ima negativan utjecaj na sigurnost isplate mirovina postojećim umirovljenicima, na visinu i sigurnost mirovina budućih umirovljenika, te na državni proračun. Gotovo u svakom broju svoga mjesečnika SUH glasno zagovara ukidanje tog stupa u postojećem casino-formatu, te organizira skupove, tribine, predavanja s tim ciljem. U 2014.-2015. u Glasu umirovljenika objavljena je i kritička abeceda drugog mirovinskog stupa u 17 točaka.

U listopadu 2013. sa 10. sjednice Predsjedništva SUH-a upućeno je priopćenje kojim se traži ukidanje drugog mirovinskog stupa te povrat akumuliranih sredstava u prvi javni mirovinski stup, te postupno uvođenje profesionalnog modela mirovinske štednje zajedničkim prinosima zaposlenih i poslodavaca.

SUH je 21. siječnja 2014. uputio otvoreno pismo ministru financija Slavku Liniću sa zahtjevom da odmah ukine drugi mirovinski stup, pri čemu je podržao Linićevu najavu da se izlaz iz proračunskog deficita može tražiti u okviru drugog mirovinskog stupa, jer su tako učinile gotovo sve europske zemlje koje su takav model uvele po preporuci Svjetske banke. Liniću je napakirano čim je otvorio takvu mogućnost.

I sljedećem ministru financija Borisu Lalovcu upućen je 30. lipnja 2015. zahtjev za ukidanje drugog mirovinskog stupa, no nije stigao odgovor, ali se na račun SUH-a usmjerilo dosta medijskih kritika. Predstavnici SUH-a su suorganizirali s Hrvatskom laburističkom strankom okrugli stol u Saboru, te su aktivno sudjelovali na Okruglom stolu Mosta 9. ožujka 2016. u Saboru (u međuvremenu se Most priklonio opstanku ovakvog modela). Sudjelovalo se i na brojnim drugim skupovima i događanjima iznošenjem stavova SUH-a.

Okrugli stol “Rizični aspekti drugog mirovinskog stupa”, održan je 16. ožujka 2016. u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske, te je okupio značajne stručnjake i zagovornike ukidanja. Donesen je zaključak kako drugi mirovinski stup povećava proračunski deficit i javni dug, smanjuje kreditni rejting i stvara makroekonomsku neravnotežu, te da se radi o štetnom financijskom proizvodu koji se mora ukinuti.

 

12. SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE: SUH je udružen u SSSH od 1993. godine, te uživa punopravni status (član Predsjedništva i Vijeća), predlagatelj je rezolucija i odluka, aktivno sudjeluje u prosvjednim i drugim akcijama i inicijativama te stručnom osposobljavanju, a posebno je značajna ove godine započeta suradnja sa Sekcijom mladih SSSH-a, kao svojevrsni međugeneracijski dijalog.

SUH drži da je zainteresiranost rukovodstva SSSH-a za mirovinski sustav i umirovljenike na preniskoj razini.

Aktivisti SUH-a su do sada u više navrata dobili nagradu SSSH „Srce sindikalne solidarnosti“, pa tako redovito tijekom proteklog mandata (Podružnica SUH-a Roč, Podružnica SUH-a Split,Ivan Bakica-Đildo, Milan Tomičić).

 

13. FERPA/EUROPSKA FEDERACIJA UMIROVLJENIKA I STARIJIH OSOBA:  SUH je započeo suradnju sa FERPA-om od njezina osnutka 1994. godine, a punopravnom članicom je postao 2004. godine, prije primanja Hrvatske u članstvo EU. Predsjednica SUH-a članica je uže Direkcije ove organizacije koja udružuje sindikate i udruge umirovljenika iz 40 zemalja te predstavlja 10 milijuna članova, te je integralnim dijelom ETUC/Europske sindikalne konfederacije. SUH redovito sudjeluje u radu Izvršnog odbora te u Ženskom komitetu FERPA-e, na čijem čelu je dva mandata bila predstavnica SUH-a.

SUH vrlo aktivan promotor europskih vrijednosti i načela u hrvatskoj javnosti, a također je sudjelovao u brojnim međunarodnim istraživanjima i anketama, te svojim doprinosima u raspravama o važnim dokumentima na europskoj razini.

Sedmi kongres FERPA-e održan je od 9.-11. rujna u Budimpešti, a Sindikat umirovljenika Hrvatske, jednu od najstarijih članica te europske organizacije, predstavljali su predsjednica Jasna A. Petrović i potpredsjednik Vladimir Buršić.

Generalna tajnica FERPA-e Carla Cantone je 6. svibnja 2016. došla u prvi službeni posjet SUH-u u Zagreb, u pratnji tročlane talijanske delegacije iz Rima i regije Friuli Venezia Giulia.   

  

14. REGIONALNA SURADNJA: Od posebnog je političkog značenja što je SUH pokrenuo i razvio intenzivnu suradnju sa sindikatima umirovljenika u regiji, osobito sa susjednim zemljama u kojima takvi sindikati djeluju, te je pokrenuo održavanje redovitih regionalnih konferencija na kojima se razmjenjuje dobra praksa te informacije o zakonodavnim rješenjima, odašiljući snažne poruke vladama iz kojih sudionici dolaze. U ovom mandatnom razdoblju održane su i četiri konferencije koje su okupile brojne sindikate umirovljenika iz okruženja, a uz svesrdnu pomoć talijanskog SPI-CGIL.

  • 2013.Treća regionalna konferencija„Mirovinske reforme: individualizacija rizika starosti i dugoročna skrb”(Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Slovenija, Srbija, te SPI CGIL Regija Furlanija i Julijska Krajina, Regija Venecija i svih podružnica SUH-a Istarske županije), Pula, 29.11.2013.

  • 2014. Četvrta regionalna konferencija„Zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje” (BiH, Hrvatska, Italija, Slovenija, Srbija), Ljubljana, 3.7.2014. Usvojena rezolucija.

  • 2015. Peta regionalna konferencija „Europa za umirovljenike – umirovljenici za Europu“, Beograd, 4.2.2015. Usvojena rezolucija.

  • 2016.Šesta regionalna konferenciji „Poštovanje Vs siromaštvo starijih osoba“ (BiH, Crna Gora, Hrvatska, Italija, Slovenija i Srbija), Sarajevo, 8.6.2016.

 

Tradicija bratimljenja podružnica SUH-a iz Istre i talijanskih kolega iz SPI-CGIL regija Friuli-Venezia Giulia i Venetto je nastavljena pa su se u ovom mandatnom razdoblju zbratimili Ogranak Vodnjan i Lega Castelfranco Veneto, provicija Treviso (2012./2013.) te SUH Podružnica Svetvinčentat i Lega Poleselle (2014.) Time je završena dugogodišnja aktivnost bratimljenja u kojoj su uključene sve  podružnice iz Istarske županije a uključen je i jedan ogranak u okviru Podružnice  Pula – Ogranak Vodnjan, ukupno 12 bratimljenja.

U Sarajevu je 29. rujna 2014. održana Regionalna konferencija SPI-CGIL „Putevima solidarnosti“, na kojoj je predstavnik iz Istre prezentirao model bratimljenja, a i dalje se održavaju redoviti godišnji sastanci, pa je tako u Poreču 26. lipnja 2015. održan zajednički godišnji sastanak SPI-CGIL-a i SUH-a.

U Dalmaciji Udruga SUH-a Split i dalje aktivno surađuje s legom Ancona, Marche.

SUH ima redovite godišnje susrete sa slovenskim sindikatom SUS, pa je predstavnica SUH-a 19.6.2015. sudjelovala na njihovim 10. Sportsko-rekreativnim susretima u Škofjoj Loki, a Udruga SUH-a Osijek ima redovitu suradnju sa zajednicom umirovljenika mađarskog grada Pečuha.

 

15. PROJEKTI/KAMPANJE: SUH je od početaka radio na razvijanju projekata, osobito volonterske pomoći i povezivanja starijih i mladih. Takav je programski smjer nastavljen.

- ZAUSTAVIMO ZLOUPOTREBU STARIJIH OSOBA: SUH je 1. rujna 2014. pokrenuo jednogodišnji projekt „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba“, u kojem su uz Središnjicu, Gradsko povjereništvo Zagreba, kao partneri sudjelovale i podružnice iz Pule, Osijeka i Splita, a djelomično ga je financirao Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Rezultati su bili značajni. Pružena je primarna pravna pomoć potencijalnim i aktualnim žrtvama te psihološko savjetovanje, a zbog velikog interesa besplatno pravno savjetovalište je uvedeno na dnevnoj bazi i uvedeni su posebni mobiteli na koje žrtve mogu kontaktirati u slučaju nužde neovisno o vremenu.Educirano je i organizirano 150 parova volontera za savjetovanje potencijalnih žrtava te redovito održavanje predavanja, porastao je interes medija za navedenu problematiku, ali i osviještenost javnosti. Uspostavljena je povezanost s Uredom pučke pravobraniteljice, Ministarstvom socijalne politke i mladih, s relevantnim uredima na razini županija i gradova te raznim udrugama i institucijama. Kampanja za ukidanje instituta dosmrtnog uzdržavanja i bolju normiranost doživotnog osiguranja je nastavljena od strane SUH-a kroz pravnu i psihološku pomoć. Produciran je film „Prevareni i poniženi“, tiskani letci, te je nastavljeno održavanje tribina i predavanja s ciljem prevencije zloupotrebe starijih. SUH je pripremio novu inicijativu za zakonske izmjene kojima bi se ukinulo dosmrtno uzdržavanje te detaljnije regulirano doživotno uzdržavanje, ali čeka novu vladu. U okviru jednog slučaja ekonomske zloporabe iz Karlobaga, u suradnji s Uredom pučke pravobraniteljice je zatražen nadzor nad radom lokalnog centra socijalne skrbi, te ishođene preporuke u Hrvatskom saboru, a na okruglom stolu Ureda pučke pravobraniteljice, održanom 17. listopada u Zagrebu, SUH je dobio javnu podršku za inicijativu za ukidanje dosmrtnog uzdržavanja

- SIGURNOST U TREĆOJ DOBI: KAKO IZBJEĆI RIZIKE PRI RASPOLAGANJU IMOVINOM –projekt je u kojemu SUH u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC), Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb, Centrom za socijalnu skrb Zagreb i udrugom Radio mreža, a financira ga Ministarstvo socijalne politike i mladih, nastavlja borbu protiv ekonomske zloporabe starijih. SUH je organizirao četiri od pet radionica (Zagreb, Split, Pula, Slavonski Brod), te je ukupno trenirano oko 100 osoba.

- INSTITUCIONALNA PODRŠKA NACIONALNE ZAKLADE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA - trogodišnji je projekt kojim je SUH dobio veći dio sredstava za zapošljavanje mlade osobe (novinarske, stručne suradnice u udruzi), no zbog odluka opozvane Vlade došlo je do problema s ograničavanjem sredstava.

Na razini podružnica i županija prijavljeni su i odobreni brojni projekti, te SUH na svim razinama ustrojstva ima potporu za svoj rad. Velik broj takvih projekata usmjeren je na volontersku pomoć, zdravstvenu preventivu i sl.

- PROGRAM VOLONTERSKE SKRBI ZA STARIJE OSOBE - kontinuirano se provodi u Podružnici Pula već 12 godina. U posljednje 4 godine putem tečaja educiralo se oko 55 volontera. Pomoć koju pružaju korisnicima sastoji se od nabave namirnica i drugih potrepština, donošenja lijekova, naručivanja i pratnje kod liječnika, plaćanja računa za režije, druženja, šetnje i pomoći u zadovoljavanju drugih svakodnevnih osnovnih životnih potreba. Godišnje volonteri izvrše oko 4.600 obilazaka i pruže preko 7.000 raznih usluga.

 

16. SPORT I REKREACIJA: Unatoč krizi u ovom razdoblju organizirano je pet regionalnih sportsko-rekreacijskih susreta, i to u četiri naše županije: Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Brodsko-posavskoj, Istarskoj te u Gradu Zagrebu. Susreti su vrlo uspješno i sadržajno organizirani na opće zadovoljstvo sudionika, što je imalo velikog odjeka u sredinama u kojima su susreti organizirani. Ovi susreti doprinijeli su rušenju predrasuda o pasivnosti, osamljenosti i isključivosti u starijoj životnoj dobi. Jednom riječju, doprinose kvaliteti življenja starijih osoba.

U mandatnom razdoblju održani su sljedeći županijski sportski susreti u organizaciji županijskih povjereništava SUH-a:

  • 4. Sportski susreti SUH-a Splitsko-dalmatinske županije u Vrgorcu (listopad 2012.)

  • Sportske igre članova Sindikata umirovljenika Hrvatske u Puli (7. listopad 2012.)

  • 7. Sportsko-rekreativni susreti SUH-a Osječko-baranjske županije u Donjem Miholjcu (9. lipnja 2013.)

  • Sportske igre SUH-a Istarske županije u Novigradu (10. listopada 2013.)

  • Sportski susreti SUH-a Splitsko-dalmatinske županije u Žrnovnici (28. rujna 2013.)

  • Sportski susreti SUH-a Brodsko-posavske županije u jezeru Petnja kod Sibinja (28. rujna 2013.)

  • Sportski susreti SUH-a u Zagrebu (19. listopada 2013.)

  • 8. Sportsko-rekreativni susreti SUH-a Osječko-baranjske županije u Vuki (8. lipnja 2014.)

  • Sportski susreti Povjereništva SUH-a Zagreb u Studentskom gradu (27. rujan 2014.)

  • Sportski susreti SUH-a Istarske županije u Fažani (27. rujan 2014.)

  • Sportski susreti SUH-a Brodsko-posavske županije u Staroj Gradiški (4. listopada 2014.)

  • Sportski susreti SUH-a Splitsko-dalmatinske županije u Trogiru (18. listopada 2014.)

  • 9. Sportsko-rekreativni susreti SUH-a Osječko-baranjske županije u Strizivojni (7. lipnja 2015.)

  • Sportski susreti Povjereništva SUH-a Zagreb u Studentskom gradu (3. listopada 2015.)

  • Sportski susreti SUH-a Splitsko-dalmatinske županije u Glavicama kod Sinja (3. listopada 2015.)

  • Sportske igre SUH-a Istarske županije u Medulinu (10. listopada 2015.)

  • 10. Sportsko-rekreativni susreti SUH-a Osječko-baranjske županije u Osijeku (9. lipnja 2016.

SUH-ovci su u ovom mandatu stekli dva županijska susreta više, a k tome su sudjelovali i na različitim sportskim susretima umirovljenika u organizaciji gradova i sl. Cilj koji, međutim, nije ostvaren, jest organiziranje sportskih igara na nacionalnoj razini, koje bi obuhvatile cijelu Hrvatsku.

 

C. O R G A N I Z A C I J S K A I I N A P I T A N J A

 

  1. UMIROVLJENIČKE UDRUGE: Koordinacija umirovljenika je praktički prestala postojati jer od početka 2015. nije održana niti jedna sjednica. Suradnja s Maticom umirovljenika je ojačala kroz zajedničke inicijative na nacionalnoj razini, a 31.3.2016. je u svjetlu pogoršanog položaja umirovljenika i starijih osoba potpisan Sporazum o suradnji i zajedničkom nastupanju Matice i SUH-a. Od tada je suradnja postala pravilo.

 

  1. ČLANARINA: Visina osnovne članarine nije mijenjana tijekom mandatnog razdoblja, već je iznosila 40 kn godišnje, od čega 13 kn ide Središnjici, a 5 kn pripadajućem županijskom povjereništvu. Nadalje, svima je poznato da SUH i HZMO imaju potpisani ugovor u vezi obustave članarine neposredno iz mirovine člana, kako se to prakticira u većini europskih zemalja, no u vidljivijoj primjeni je tek u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, osobito u Konavlu.

 

  1. PRAVNA OSOBNOST: Zbog toga što sve više lokalnih i županijskih natječaja za programe, projekte i potpore postavljaju i uvjet da se mogu prijaviti samo udruge koje su registrirane na njihovu teritoriju, sve veći broj podružnica je iskazao interes za stjecanje pravne osobnosti, te je Središnjica pripremila sve potrebne dokumente i upute za registraciju udruga i distribuirala zainteresiranima. Sada je 6 podružnica, uz Gradsko povjereništvo Zagreba i Zagrebačku županiju, registrirano kao udruge SUH-a. Statutarno i pravno nema razlike u statusu podružnice bez i sa pravnom osobnošću.

 

  1. AKTIV ŽENA: Statutarno je predviđeno „interesno organiziranje unutar SUH-a“ radi izražavanja posebnih interesa članica SUH-a na razini podružnice, županijskog povjereništva te Središnjice, a također je u Statutu od prije uvedena rodna kvota od 40 posto. Iako je koncept aktiva žena razrađen i kroz pravila o radu, no svejedno nije zaživio. To nam predstavlja problem u suradnji s Aktivom žena FERPA-e, te ostaje naša obveza u budućem radu.

 

  1. OBNOVA PODRUŽNICA: Pokušalo se organizirati i s razine Središnjice osnivanje odnosno obnova podružnica u Varaždinu, Vukovaru, Karlovcu, Koprivnici, Požegi – održane osnivačke skupštine, ali podružnice nisu uspjele opstati. Ipak, zahvaljujući aktivnostima u Brodsko-posavskoj županiji i Gradu Zagrebu, te čvrstom opstanku istarskih podružnica, sa 58 podružnica koje su zatečene krajem 2012. godine, danas je 70 aktivnih.

 

  1. POVLASTICE/POPUSTI: SUH je u posljednje tri godine bitno unaprijedio sustav povlastica, tako da danas imamo aktivnih pedesetak poslovnih ugovora o suradnji, a još k tome desetak na razini pojedinih županija ili gradova. Unatoč pozitivnom pomaku, potrebno je razviti sustav povlastica na lokalnoj razini.

 

  1. ZAKON O UDRUGAMA: Novi Zakon o udrugama je uzrokovao pojačane aktivnosti i troškove, jer su od 12. skupštine trebale biti održane još dvije, kako bi se izvršilo sve potrebne procedure i radnje propisane zakonom. Izvršne su potrebne izmjene u Statutu, koji je potom usvojen i predan na odobrenje nadležnom tijelu prema mjestu registracije. Kako je bilo dosta dodatnih zahtjeva i izmjena, Statut se do konačne varijante našao više puta na raspravama Predsjedništva tijekom 2015., te je konačno ovjeren 13. siječnja 2016.

 

  1. ČLANSTVO, POPISI ČLANOVA: Velik posao je obavljen prikupljanjem spiskova svih članova SUH-a, a uz zahtjevan proces prikupljanja popisa iz svih ogranaka i podružnica, posebno je značajno što je izrađen informatički sustav unosa članstva s podacima, te će se redovito unapređivati i obnavljati jednom godišnje.

 

  1. RAZLIČITO

  • Kadrovska ekipiranost SUH-a je poboljšana od 1.1.2016. kada je zahvaljujući zahtjevnom projektu Zaklade za civilno društvo dobiven projekt kojim je na mjesto suradnice u udruzi zaposlena mlada novinarka.

  • Izmjenom točke 6. Članka 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je u primjeni od kolovoza 2015. od strogih normi izuzeto je „pripremanje i usluživanje jela, napitaka i pića, bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umirovljenika organiziraju za članove udruga umirovljenika u svojim klupskim prostorijama”. Ova je izmjena izborena zajedničkim naporima svih umirovljeničkih udruga.

 

                                                                                                                                                                Priredila: Jasna A. Petrović