UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KONFERENCIJA ZA JAVNOST

 

Umirovljeničke udruge traže

odmrzavanje mirovina – odmah!

 

 

Predstavnici umirovljeničkih udruga, članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH, 8. kolovoza 2011. održali su prvu zajedničku konferenciju za javnost. Tom je prigodom novinarima prezentiran pismeni zahtjev Vladi RH u kojemu „Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika i Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvatske zahtijevaju da se hitno ukine Zakon o odgodi usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca  2011. godine.“

 

Tražimo da usklađivanje ponovno krene, jer su mirovine već treću godinu zaredom zamrznute. Cijene rastu, a mirovine padaju. Primjerice, u srpnju prošle godine prosječna mirovina je u Hrvatskoj iznosila 2.177. kuna, a u istom mjesecu  ove godine 2.157. kuna. To je u prosjeku za 20 kuna, odnosno za  blizu jedan posto, manje nego lani. Nominalno smanjenje mirovina najbolje govori  da je na umirovljenike pao  najveći teret gospodarske krize, a da su mirovine realno pale na najnižu razinu. Upozoravamo da je u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012. do 2014. godine najavljeno  da neće biti rasta mirovina, a to je za nas umirovljenike apsolutno neprihvatljivo.- naglašeno je u Zahtjevu.

 

Nadalje je naglašeno da su u odnosu na svibanj 2010. plaće  porasle za 2,8 posto, dok su mirovine u istom razdoblju pale za skoro jedan posto. Ujedno je odaslana poruka političkim strankama, s upozorenjem da ne kalkuliraju s daljnjim zamrzavanjem mirovina, jer će umirovljenici to znati „prepoznati“ i na glasačkim mjestima.

 

Na zajedničkoj konferenciji za javnost, ponovljen je zahtjev da se novim umirovljenicima dodatak na mirovinu uključi u mirovinsku osnovicu, te da se umirovljenicima koji su na temelju drugog stupa išli u mirovinu omogući da im se mirovina obračuna na temelju  prvog stupa, odnosno da svoju ušteđevinu iz drugog stupa  prenesu u prvi. Riječ je o osiguranicima koji su prije devet godina imali između 40 i 50 godina, odnosno oko 120 tisuća radnika.

 

Zahtjeve su na konferenciji prokomentirali predstavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću - koordinator Vijeća u ovom mandatu i predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Vincek, članovi Vijeća – predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić i predsjedavajuća Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske Mira Nikolić te član Vijeća za socijalnu pravdu Predsjednika Republike Hrvatske i član Predsjedništva SUH-a Hrvatske Ivan Nahtigal. 

 

Josip Vincek je  naglasio kako bi Zakon kojim su zamrznute mirovine trebalo ukinuti s 30. lipnjem 2011. godine  te mirovine uskladiti već za drugo polugodište ove godine, za što bi trebalo oko 60 milijuna kuna. „To nisu veliki novci, potrebna je samo politička volja. Predsjednica Vlade hodajući okolo obećava i daje daleko veća financijska sredstva nego što je potrebno za ovo namirenje umirovljenika! - zaključio je Vincek, dodajući kako sredstva za odmrzavanje mirovina postoje unutar sustava te  da rebalans proračuna  ne bi bio potreban.    

 

 

Stjepan Krajačić podsjetio je da prilikom povrata duga umirovljenicima njih 12.000 nije zatražilo povrat, što je ukupno 75 milijuna kuna, pa postoje sredstva za „odmrzavanje“.

 

Mira Nikolić je upozorila na ozbiljnu činjenicu da se političke stranke umirovljenika razjedinjuju i konfrontiraju, ali da zato umirovljeničke udruge, koje okupljaju daleko veći broj ljudi  treće dobi, ujedinjuju i zajednički djeluju u interesu umirovljenika.

 

Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske  Josip Vincek i predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić svečano su pred novinarima potpisali Sporazum o suradnji dviju najvećih umirovljeničkih asocijacija u Hrvatskoj koje zajedno okupljaju preko 350.000 članova. Kako je navedeno u Sporazumu  Matica i Sindikat će  djelovati na poboljšanju materijalnog, zdravstvenog i društvenog položaja umirovljenika te poticati rješavanje aktualnih problema s kojima se suočavaju.