UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

KONFERENCIJA ZA JAVNOST

 

Umirovljeničke udruge traže

odmrzavanje mirovina – odmah!

 

 

Predstavnici umirovljeničkih udruga, članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH, 8. kolovoza 2011. održali su prvu zajedničku konferenciju za javnost. Tom je prigodom novinarima prezentiran pismeni zahtjev Vladi RH u kojemu „Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika i Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvatske zahtijevaju da se hitno ukine Zakon o odgodi usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca  2011. godine.“

 

Tražimo da usklađivanje ponovno krene, jer su mirovine već treću godinu zaredom zamrznute. Cijene rastu, a mirovine padaju. Primjerice, u srpnju prošle godine prosječna mirovina je u Hrvatskoj iznosila 2.177. kuna, a u istom mjesecu  ove godine 2.157. kuna. To je u prosjeku za 20 kuna, odnosno za  blizu jedan posto, manje nego lani. Nominalno smanjenje mirovina najbolje govori  da je na umirovljenike pao  najveći teret gospodarske krize, a da su mirovine realno pale na najnižu razinu. Upozoravamo da je u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012. do 2014. godine najavljeno  da neće biti rasta mirovina, a to je za nas umirovljenike apsolutno neprihvatljivo.- naglašeno je u Zahtjevu.

 

Nadalje je naglašeno da su u odnosu na svibanj 2010. plaće  porasle za 2,8 posto, dok su mirovine u istom razdoblju pale za skoro jedan posto. Ujedno je odaslana poruka političkim strankama, s upozorenjem da ne kalkuliraju s daljnjim zamrzavanjem mirovina, jer će umirovljenici to znati „prepoznati“ i na glasačkim mjestima.

 

Na zajedničkoj konferenciji za javnost, ponovljen je zahtjev da se novim umirovljenicima dodatak na mirovinu uključi u mirovinsku osnovicu, te da se umirovljenicima koji su na temelju drugog stupa išli u mirovinu omogući da im se mirovina obračuna na temelju  prvog stupa, odnosno da svoju ušteđevinu iz drugog stupa  prenesu u prvi. Riječ je o osiguranicima koji su prije devet godina imali između 40 i 50 godina, odnosno oko 120 tisuća radnika.

 

Zahtjeve su na konferenciji prokomentirali predstavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću - koordinator Vijeća u ovom mandatu i predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Vincek, članovi Vijeća – predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić i predsjedavajuća Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske Mira Nikolić te član Vijeća za socijalnu pravdu Predsjednika Republike Hrvatske i član Predsjedništva SUH-a Hrvatske Ivan Nahtigal. 

 

Josip Vincek je  naglasio kako bi Zakon kojim su zamrznute mirovine trebalo ukinuti s 30. lipnjem 2011. godine  te mirovine uskladiti već za drugo polugodište ove godine, za što bi trebalo oko 60 milijuna kuna. „To nisu veliki novci, potrebna je samo politička volja. Predsjednica Vlade hodajući okolo obećava i daje daleko veća financijska sredstva nego što je potrebno za ovo namirenje umirovljenika! - zaključio je Vincek, dodajući kako sredstva za odmrzavanje mirovina postoje unutar sustava te  da rebalans proračuna  ne bi bio potreban.    

 

 

Stjepan Krajačić podsjetio je da prilikom povrata duga umirovljenicima njih 12.000 nije zatražilo povrat, što je ukupno 75 milijuna kuna, pa postoje sredstva za „odmrzavanje“.

 

Mira Nikolić je upozorila na ozbiljnu činjenicu da se političke stranke umirovljenika razjedinjuju i konfrontiraju, ali da zato umirovljeničke udruge, koje okupljaju daleko veći broj ljudi  treće dobi, ujedinjuju i zajednički djeluju u interesu umirovljenika.

 

Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske  Josip Vincek i predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić svečano su pred novinarima potpisali Sporazum o suradnji dviju najvećih umirovljeničkih asocijacija u Hrvatskoj koje zajedno okupljaju preko 350.000 članova. Kako je navedeno u Sporazumu  Matica i Sindikat će  djelovati na poboljšanju materijalnog, zdravstvenog i društvenog položaja umirovljenika te poticati rješavanje aktualnih problema s kojima se suočavaju.