UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

KONFERENCIJA ZA JAVNOST

 

Umirovljeničke udruge traže

odmrzavanje mirovina – odmah!

 

 

Predstavnici umirovljeničkih udruga, članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH, 8. kolovoza 2011. održali su prvu zajedničku konferenciju za javnost. Tom je prigodom novinarima prezentiran pismeni zahtjev Vladi RH u kojemu „Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika i Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvatske zahtijevaju da se hitno ukine Zakon o odgodi usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca  2011. godine.“

 

Tražimo da usklađivanje ponovno krene, jer su mirovine već treću godinu zaredom zamrznute. Cijene rastu, a mirovine padaju. Primjerice, u srpnju prošle godine prosječna mirovina je u Hrvatskoj iznosila 2.177. kuna, a u istom mjesecu  ove godine 2.157. kuna. To je u prosjeku za 20 kuna, odnosno za  blizu jedan posto, manje nego lani. Nominalno smanjenje mirovina najbolje govori  da je na umirovljenike pao  najveći teret gospodarske krize, a da su mirovine realno pale na najnižu razinu. Upozoravamo da je u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012. do 2014. godine najavljeno  da neće biti rasta mirovina, a to je za nas umirovljenike apsolutno neprihvatljivo.- naglašeno je u Zahtjevu.

 

Nadalje je naglašeno da su u odnosu na svibanj 2010. plaće  porasle za 2,8 posto, dok su mirovine u istom razdoblju pale za skoro jedan posto. Ujedno je odaslana poruka političkim strankama, s upozorenjem da ne kalkuliraju s daljnjim zamrzavanjem mirovina, jer će umirovljenici to znati „prepoznati“ i na glasačkim mjestima.

 

Na zajedničkoj konferenciji za javnost, ponovljen je zahtjev da se novim umirovljenicima dodatak na mirovinu uključi u mirovinsku osnovicu, te da se umirovljenicima koji su na temelju drugog stupa išli u mirovinu omogući da im se mirovina obračuna na temelju  prvog stupa, odnosno da svoju ušteđevinu iz drugog stupa  prenesu u prvi. Riječ je o osiguranicima koji su prije devet godina imali između 40 i 50 godina, odnosno oko 120 tisuća radnika.

 

Zahtjeve su na konferenciji prokomentirali predstavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću - koordinator Vijeća u ovom mandatu i predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Vincek, članovi Vijeća – predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić i predsjedavajuća Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske Mira Nikolić te član Vijeća za socijalnu pravdu Predsjednika Republike Hrvatske i član Predsjedništva SUH-a Hrvatske Ivan Nahtigal. 

 

Josip Vincek je  naglasio kako bi Zakon kojim su zamrznute mirovine trebalo ukinuti s 30. lipnjem 2011. godine  te mirovine uskladiti već za drugo polugodište ove godine, za što bi trebalo oko 60 milijuna kuna. „To nisu veliki novci, potrebna je samo politička volja. Predsjednica Vlade hodajući okolo obećava i daje daleko veća financijska sredstva nego što je potrebno za ovo namirenje umirovljenika! - zaključio je Vincek, dodajući kako sredstva za odmrzavanje mirovina postoje unutar sustava te  da rebalans proračuna  ne bi bio potreban.    

 

 

Stjepan Krajačić podsjetio je da prilikom povrata duga umirovljenicima njih 12.000 nije zatražilo povrat, što je ukupno 75 milijuna kuna, pa postoje sredstva za „odmrzavanje“.

 

Mira Nikolić je upozorila na ozbiljnu činjenicu da se političke stranke umirovljenika razjedinjuju i konfrontiraju, ali da zato umirovljeničke udruge, koje okupljaju daleko veći broj ljudi  treće dobi, ujedinjuju i zajednički djeluju u interesu umirovljenika.

 

Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske  Josip Vincek i predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić svečano su pred novinarima potpisali Sporazum o suradnji dviju najvećih umirovljeničkih asocijacija u Hrvatskoj koje zajedno okupljaju preko 350.000 članova. Kako je navedeno u Sporazumu  Matica i Sindikat će  djelovati na poboljšanju materijalnog, zdravstvenog i društvenog položaja umirovljenika te poticati rješavanje aktualnih problema s kojima se suočavaju.