UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SLOVENIJA

 

6. Susreti Sindikata upokojencev Slovenije(SUS): Jači od granica!

 

U dvorani Marof u središtu Novog mesta 23. lipnja 3022. već rano ujutro počeli su stizati umirovljenici, članovi Sindikata umirovljenika Slovenije, da bi ih uoči početka sportskog dijela Susreta okupilo najmanje 200-tinjak.   Najviše ih je došlo iz Podravja, Ljubljane i Celja, a pehar za najbolju ekipu su ponovno osvojili Mariborčani, i inače na glasu po sportsko-rekreativnim aktivnostima.

Umirovljenice i umirovljenici su se ogledali u strijeljanju, šahu, boćanju, stolnom tenisu i pikadu. Oni, pak, koji nisu sudjelovali u natjecanju, uspeli su se po sunčanom vremenu na obližnju Tršku goru, poštujući staro planinarsko pravilo da se uspinju brzinom najsporijega.

Susrete su organizirali Jože Miklič, predsjednik odbora SUS-a za Dolenjsku regiju i Belu krajinu. Za dobro raspoloženje zaslužan je bio domaći glazbenik Mitja Bukovec, uz pomoć Alojza Ličena iz Ptuja. Stjepan Krajačić, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske, te Vladimir  Buršić, potpredsjednik, obranili su broje hrvatske delegacije, te zaplesali nakon proglašenja, ali je nagrada za najbolje plesače ipak otišla u – Maribor.

Uz predsjednika SUS-a Konrada Breznika, sudionike susreta je na početku ispred hrvatskih gostiju pozdravio Stjepan Krajačić, a tročlana delegacija SUH-a, u kojoj je bila i predsjednica Međunarodnog odbora Jasna Petrović, vodila je i službene razgovore s izaslanstvom SUS-a, dogovorivši brojne buduće aktivnosti i susrete, te skoro potpisivanje memoranduma o suradnji.

Franček Kavčić