UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Konstituirano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH

Stjepan Krajačić – predstavnik SUH-a

  • SUH smatra potrebnim u Vijeću imati ili sve ili niti jednu umirovljeničku stranku!

     

U Zagrebu, u prostorijama Ministarstvu gospodarstva i poduzetništva, 7. veljače 2011. održana je konstituirajući sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske. Za koordinatora Nacionalnog vijeća na godinu dana, a na prijedlog ministra Ministarstva, izabran je Josip Vincek, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske.

Državni tajnik Krešimir Rožman pozvao je članove, predstavnike umirovljeničkih udruga, te jedne umirovljeničke stranke, da dostave svoje prijedloge za budući program rada Nacionalnog vijeća. Svi su sudionici naglasili važnost osnivanja takvog tijela pri Vladi. Rožman je prezentirao planirane izmjene u mirovinskoj legislativi, vezano uz provedbu mjera iz Programa gospodarskog oporavka, pri čemu će se osobito ići na daljnju reviziju sustava mirovina stečenih pod posebnih uvjetima te na njihovo smanjivanje, odnosno ukidanje pojedinih kategorija /dužnosnici i zastupnici, dužnosnici MUP-a i sigurnosnih službi, slobodni umjetnici, neki novi uvjeti za branitelje itd./. Naglasio je i potrebu razmatranja postupnog porasta doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, ali i najavio izmjene Zakona o dodatku za II. stup, te razmatranje osnovne mirovine.

Predstavnik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Stjepan Krajačić, najavio je da će SUH ponovno dostaviti kao svoj prijedlog sadržaje iz Rezolucije o pravu na dostojanstvenu i sigurnu starost Regionalne konferencije održane u Zagrebu u prosincu 2010., zatim Rezoluciju o među-generacijskoj i unutar-generacijskoj solidarnosti SSSH-a, usvojenu na prijedlog SUH-a, zahtjev SUH-a za vraćanje usklađivanja mirovina s plaćama i troškovima života, te, najposlije, listu od različitih, na izgled minornih, ali važnih mogućih korekcija u sustavu kojima bi se unaprijedio položaj nekih skupina umirovljenika (cenzus za participaciju, dodatak na mirovinu uključiti u osnovnu mirovinu, dopunsko zdravstveno osiguranje, pogrebni troškovi, dodatni doprinos za zdravstvo itd.). SUH će također naglasiti zaključak svoga Predsjedništva da se smatra potrebnim u Vijeću imati ili sve ili niti jednu umirovljeničku stranku.