UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Konstituirano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH

Stjepan Krajačić – predstavnik SUH-a

  • SUH smatra potrebnim u Vijeću imati ili sve ili niti jednu umirovljeničku stranku!

     

U Zagrebu, u prostorijama Ministarstvu gospodarstva i poduzetništva, 7. veljače 2011. održana je konstituirajući sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske. Za koordinatora Nacionalnog vijeća na godinu dana, a na prijedlog ministra Ministarstva, izabran je Josip Vincek, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske.

Državni tajnik Krešimir Rožman pozvao je članove, predstavnike umirovljeničkih udruga, te jedne umirovljeničke stranke, da dostave svoje prijedloge za budući program rada Nacionalnog vijeća. Svi su sudionici naglasili važnost osnivanja takvog tijela pri Vladi. Rožman je prezentirao planirane izmjene u mirovinskoj legislativi, vezano uz provedbu mjera iz Programa gospodarskog oporavka, pri čemu će se osobito ići na daljnju reviziju sustava mirovina stečenih pod posebnih uvjetima te na njihovo smanjivanje, odnosno ukidanje pojedinih kategorija /dužnosnici i zastupnici, dužnosnici MUP-a i sigurnosnih službi, slobodni umjetnici, neki novi uvjeti za branitelje itd./. Naglasio je i potrebu razmatranja postupnog porasta doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, ali i najavio izmjene Zakona o dodatku za II. stup, te razmatranje osnovne mirovine.

Predstavnik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Stjepan Krajačić, najavio je da će SUH ponovno dostaviti kao svoj prijedlog sadržaje iz Rezolucije o pravu na dostojanstvenu i sigurnu starost Regionalne konferencije održane u Zagrebu u prosincu 2010., zatim Rezoluciju o među-generacijskoj i unutar-generacijskoj solidarnosti SSSH-a, usvojenu na prijedlog SUH-a, zahtjev SUH-a za vraćanje usklađivanja mirovina s plaćama i troškovima života, te, najposlije, listu od različitih, na izgled minornih, ali važnih mogućih korekcija u sustavu kojima bi se unaprijedio položaj nekih skupina umirovljenika (cenzus za participaciju, dodatak na mirovinu uključiti u osnovnu mirovinu, dopunsko zdravstveno osiguranje, pogrebni troškovi, dodatni doprinos za zdravstvo itd.). SUH će također naglasiti zaključak svoga Predsjedništva da se smatra potrebnim u Vijeću imati ili sve ili niti jednu umirovljeničku stranku.