UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Regionalna konferencija sindikata umirovljenika

 

  • Predstavnici sindikata umirovljenika BIH, Hrvatske, Slovenije i Srbije izvijestili državnog tajnika Krešimira Rožmana o svojim stajalištima glede mirovinskih reformi

     

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske još je 1997. godine održao značajnu međunarodnu konferenciju „Umirovljenici, starije osobe i društvo“, u čijem radu je sudjelovalo oko 150 predstavnika iz desetak zemalja. Zatim, 2007. je održana Međunarodna konferencija „EUROPA! I za umirovljenike.“, u nazočnosti predstavnika sindikata umirovljenika deset susjednih zemalja, uz aktivno sudjelovanje predsjednika i generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba. Tom je prilikom usvojena Rezolucija o regionalnoj suradnji sindikat umirovljenika Jugoistočne Europe, na tragu koje je nastavljena suradnja. Najposlije, u Zagrebu 9.-10. prosinca 2010. održana je regionalna konferencija sindikata umirovljenika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Srbije. Konferencija je održana i u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.

Sindikati umirovljenika regije postavili su jasnu platformu kakve su reforme nužne, opravdane i moguće, upozoravajući pritom da već dotičemo dno s umanjenim mirovinama, njihovim zamrzavanjem, mizernim mirovinama iz drugog mirovinskog stupa (tamo gdje je uveden), te s već dosegnutih 80-90 posto umirovljenika koji su ušli u zonu rizika od siromaštva. Sindikati su prethodno konferenciji izradili komparativne analize o mirovinskim propisima i sustavima, te položaju umirovljenika u svojim zemljama, što je omogućilo kvalitetnu raspravu. Na Međunarodni dan ljudskih prava umirovljenici regije jasno su progovorili o potrebi percepcije umirovljenika i starijih osoba ne kao tereta, već bogatstva svakoga društava.

Nakon što je Stjepan Krajačić, predsjednik SUH-a, pozdravio sve goste i domaćine, pročitana je poruka Bruna Constatinija, generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika, a u vrlo nadahnutoj riječi Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, naglasio je važnost zajedničke borbe radnika i umirovljenika.

U okviru prve panel rasprave, Ivan Nahtigal iz SUH-a, izložio je komparativni pregled položaja umirovljenika u Bosni i Hercegovini (oba entiteta), Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. O stanju u mirovinskim sustavima svojih zemalja govorili su: Nusret Šunje, predsjednik Sindikata penzionera Bosne i Hercegovine, Petar Mitrović, predsjednik Sindikata penzionera Nezavisnost Srbije, te Francka Ćetković i Konrad Breznik, potpredsjednica i predsjednik Sindikata umirovljenika Slovenije. Vrlo kvalitetne prezentacije i rasprava podigle su temperaturu i zainteresirale prisutne novinare.

O Zelenom papiru Europske komisije: tendencijama reformi mirovinskih sustava govorila je Jasna Petrović, a Zlata Toplak dala je osvrt na Europsku godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te naglasila o ogromnom porastu rizika bijede u starosti u regiji, a osobito u Hrvatskoj.

Druga panel rasprava o tome kako osnažiti sindikate umirovljenika, izazvala je burnu raspravu. Panelisti Renata Bagatin (SPI-CGIL, Italija), Nusret Šunje (BIH), te Vladimir Buršić (SUH, Istra/Hrvatska) iznijeli su kvalitetne studije slučaja koje će nadahnuti buduće aktivnosti. Osobito je izraženo nezadovoljstvo što u nekim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj, sindikati umirovljenika ne ostvaruju pravo registracije kao sindikati, čime se krše međunarodni standardi i konvencije. Na kraju prvoga dana konferencije usvojena je Rezolucije o pravu na dostojanstvo i sigurnu starost umirovljenika, koja je kasnije poslužila svim sudionicima da proslijede njezine poruke svojih vladama.

Drugoga dana skupa ugledne goste primili su Krešimir Rožman, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Milenko Popović, ravnatelj Uprave za mirovinsko osiguranje, kojima su prenijeti zaključci konferencije, te im je uručena Rezolucija. Prilika je iskorištena i za razmatranje mogućih daljnjih korekcija mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

Power point prezentacije: