UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Regionalna konferencija sindikata umirovljenika

 

  • Predstavnici sindikata umirovljenika BIH, Hrvatske, Slovenije i Srbije izvijestili državnog tajnika Krešimira Rožmana o svojim stajalištima glede mirovinskih reformi

     

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske još je 1997. godine održao značajnu međunarodnu konferenciju „Umirovljenici, starije osobe i društvo“, u čijem radu je sudjelovalo oko 150 predstavnika iz desetak zemalja. Zatim, 2007. je održana Međunarodna konferencija „EUROPA! I za umirovljenike.“, u nazočnosti predstavnika sindikata umirovljenika deset susjednih zemalja, uz aktivno sudjelovanje predsjednika i generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba. Tom je prilikom usvojena Rezolucija o regionalnoj suradnji sindikat umirovljenika Jugoistočne Europe, na tragu koje je nastavljena suradnja. Najposlije, u Zagrebu 9.-10. prosinca 2010. održana je regionalna konferencija sindikata umirovljenika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Srbije. Konferencija je održana i u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.

Sindikati umirovljenika regije postavili su jasnu platformu kakve su reforme nužne, opravdane i moguće, upozoravajući pritom da već dotičemo dno s umanjenim mirovinama, njihovim zamrzavanjem, mizernim mirovinama iz drugog mirovinskog stupa (tamo gdje je uveden), te s već dosegnutih 80-90 posto umirovljenika koji su ušli u zonu rizika od siromaštva. Sindikati su prethodno konferenciji izradili komparativne analize o mirovinskim propisima i sustavima, te položaju umirovljenika u svojim zemljama, što je omogućilo kvalitetnu raspravu. Na Međunarodni dan ljudskih prava umirovljenici regije jasno su progovorili o potrebi percepcije umirovljenika i starijih osoba ne kao tereta, već bogatstva svakoga društava.

Nakon što je Stjepan Krajačić, predsjednik SUH-a, pozdravio sve goste i domaćine, pročitana je poruka Bruna Constatinija, generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika, a u vrlo nadahnutoj riječi Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, naglasio je važnost zajedničke borbe radnika i umirovljenika.

U okviru prve panel rasprave, Ivan Nahtigal iz SUH-a, izložio je komparativni pregled položaja umirovljenika u Bosni i Hercegovini (oba entiteta), Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. O stanju u mirovinskim sustavima svojih zemalja govorili su: Nusret Šunje, predsjednik Sindikata penzionera Bosne i Hercegovine, Petar Mitrović, predsjednik Sindikata penzionera Nezavisnost Srbije, te Francka Ćetković i Konrad Breznik, potpredsjednica i predsjednik Sindikata umirovljenika Slovenije. Vrlo kvalitetne prezentacije i rasprava podigle su temperaturu i zainteresirale prisutne novinare.

O Zelenom papiru Europske komisije: tendencijama reformi mirovinskih sustava govorila je Jasna Petrović, a Zlata Toplak dala je osvrt na Europsku godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te naglasila o ogromnom porastu rizika bijede u starosti u regiji, a osobito u Hrvatskoj.

Druga panel rasprava o tome kako osnažiti sindikate umirovljenika, izazvala je burnu raspravu. Panelisti Renata Bagatin (SPI-CGIL, Italija), Nusret Šunje (BIH), te Vladimir Buršić (SUH, Istra/Hrvatska) iznijeli su kvalitetne studije slučaja koje će nadahnuti buduće aktivnosti. Osobito je izraženo nezadovoljstvo što u nekim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj, sindikati umirovljenika ne ostvaruju pravo registracije kao sindikati, čime se krše međunarodni standardi i konvencije. Na kraju prvoga dana konferencije usvojena je Rezolucije o pravu na dostojanstvo i sigurnu starost umirovljenika, koja je kasnije poslužila svim sudionicima da proslijede njezine poruke svojih vladama.

Drugoga dana skupa ugledne goste primili su Krešimir Rožman, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Milenko Popović, ravnatelj Uprave za mirovinsko osiguranje, kojima su prenijeti zaključci konferencije, te im je uručena Rezolucija. Prilika je iskorištena i za razmatranje mogućih daljnjih korekcija mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

Power point prezentacije: