UVODNA RIJEČ

Munchhausen iz našeg dvorišta

Jasna A. Petrović

     Ako netko ugledan poput resornog ministra voli pretjerivati, pa u jednom intervjuu, uvodnom izlaganju ili govoru, izrekne tri netoč­nosti, treba li to nazvati političkim pretjerivanjem ili laži? Ma, jasno, nitko nije imun na privlačnost laži, no ima ljudi koji lažu više od drugih. A prema istraživanju Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo se kakav tip ljudi laže najviše. Jedan od zaključaka je da se lažima češće od ostalih koriste ma- nipulatori i ljudi skloni spletkarenju, što i ne čudi toliko, no to je ujedno i opis političkog radnog mjesta.

     Odgovor je vrlo jednostavan - laž ima funkciju zaštite slike o druš­tvu, o sebi samome ili s ciljem zaštite vlastite pozicije. Tako naš ministar Hieronymus Carl Friedrich von Munchhausen izgovori redovito kako u Hrvatskoj ima samo 19 posto umirovljenika koji su ostvarili „punu mirovi­nu". I kad ga pristojno prekinete i upozorite da u ovoj zemlji ni u jednom zakonu ne postoji takav zakonski pojam, on istim mirnim glasom nastavi kako ih samo 19 posto ima mirovine ostvarene nakon 40 godina radnog staža. Jeli to onda znak da je jest ili nije svjestan svoje laži koju redovito zloporabi? Negdje je najveći baron lažov čuo tu rečenicu i ugradio ju u svoj svakodnevni opis tragikomičnosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Dakle, velika većina postojećih umirovljenika nije niti imala priliku raditi 40 godina, jer bi ih ranije zbog dobi otjerali u mirovinu. Laž prva. Bezbol­na? Nikako. Na njoj se temelji percepcija pohlepnih umirovljenika koji bez (dovoljno) rada tamane dobar dio javnog proračuna.

     Laž druga se nadovezuje na prvu. Takvi umirovljenici koji nisu dovolj­no radili i dovoljno uplatili u mirovinski sustav koštaju proračun dodatnih 17 milijardi kuna, povrh iznosa koji se skupi doprinosima. No, laž je lako dokumentirati istinom, jer od početnog iznosa se treba oduzeti šest mili­jardi tranzicijskog troška za drugi mirovinski stup, pa još šest milijardi za mirovine po posebnim propisima tj. povlaštene mirovine, i eto, jednim mahom ministarske lepeze žderodug se smanjio na samo kojih pet mili­jardi. Bezazlena laž? Ma nikako, jer na svojoj pogrešnoj razmahanoj laži ministar Munchhausen kreira politike i mjere. U kojima će kazniti pohle­pne, zar ne!

     U svakom slučaju, laž uvijek nanosi bol. Kad-tad ispliva na površinu i ujeda upravo onog koji je zabacio udicu. Tako bi bilo u pravoj bajci. No, evo treće laži, izgovorene u tridesetak mikrofona. „A sad mi nećete vje­rovati", naglašava ministar Pinokio, „Hrvatska je najdarežljivije zemlja u svijetu kad je riječ o mirovinama, jer dobijete čak 129 posto više nego što ste uložili za radnoga vijeka", veli i nos mu se ne produlji. Ministar nije pitao one koji znaju, već je povjerovao zato što mu se takva istina sviđa, a potpisuje ju ugledni OECD. Njegova istina znači da hrvatski umirovlje­nici imaju dovoljno, velikodušno i darežljivo, najviše na svijetu. Iako bi mu mozak i logika trebali reći da to nije tako, on dalje zbori svoj refren. Uvjerio je u to i cijelu Vladu, pa i premijera, kao da je on osobno zaslužan za sve naredane „istine" u dokaz svom napornom radu.

     U dječjoj bajci Carla Collodija dječaku Pinokiju zbog laganja je na­rastao nos, a u Strancu Alberta Camusa razmatra se nužnost laganja, jer isključivo govorenje istine može stajati i glave. I ministarskog položaja, valjda. Zato završavam s najbezbolnijom laži tipa „lijepa Vam je frizura, ministre", i dodajem: „ne, nos vam nije narastao". A ako i jest, to Vi sigurno nećete primijetiti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Regionalna konferencija sindikata umirovljenika

 

  • Predstavnici sindikata umirovljenika BIH, Hrvatske, Slovenije i Srbije izvijestili državnog tajnika Krešimira Rožmana o svojim stajalištima glede mirovinskih reformi

     

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske još je 1997. godine održao značajnu međunarodnu konferenciju „Umirovljenici, starije osobe i društvo“, u čijem radu je sudjelovalo oko 150 predstavnika iz desetak zemalja. Zatim, 2007. je održana Međunarodna konferencija „EUROPA! I za umirovljenike.“, u nazočnosti predstavnika sindikata umirovljenika deset susjednih zemalja, uz aktivno sudjelovanje predsjednika i generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba. Tom je prilikom usvojena Rezolucija o regionalnoj suradnji sindikat umirovljenika Jugoistočne Europe, na tragu koje je nastavljena suradnja. Najposlije, u Zagrebu 9.-10. prosinca 2010. održana je regionalna konferencija sindikata umirovljenika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Srbije. Konferencija je održana i u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.

Sindikati umirovljenika regije postavili su jasnu platformu kakve su reforme nužne, opravdane i moguće, upozoravajući pritom da već dotičemo dno s umanjenim mirovinama, njihovim zamrzavanjem, mizernim mirovinama iz drugog mirovinskog stupa (tamo gdje je uveden), te s već dosegnutih 80-90 posto umirovljenika koji su ušli u zonu rizika od siromaštva. Sindikati su prethodno konferenciji izradili komparativne analize o mirovinskim propisima i sustavima, te položaju umirovljenika u svojim zemljama, što je omogućilo kvalitetnu raspravu. Na Međunarodni dan ljudskih prava umirovljenici regije jasno su progovorili o potrebi percepcije umirovljenika i starijih osoba ne kao tereta, već bogatstva svakoga društava.

Nakon što je Stjepan Krajačić, predsjednik SUH-a, pozdravio sve goste i domaćine, pročitana je poruka Bruna Constatinija, generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika, a u vrlo nadahnutoj riječi Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, naglasio je važnost zajedničke borbe radnika i umirovljenika.

U okviru prve panel rasprave, Ivan Nahtigal iz SUH-a, izložio je komparativni pregled položaja umirovljenika u Bosni i Hercegovini (oba entiteta), Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. O stanju u mirovinskim sustavima svojih zemalja govorili su: Nusret Šunje, predsjednik Sindikata penzionera Bosne i Hercegovine, Petar Mitrović, predsjednik Sindikata penzionera Nezavisnost Srbije, te Francka Ćetković i Konrad Breznik, potpredsjednica i predsjednik Sindikata umirovljenika Slovenije. Vrlo kvalitetne prezentacije i rasprava podigle su temperaturu i zainteresirale prisutne novinare.

O Zelenom papiru Europske komisije: tendencijama reformi mirovinskih sustava govorila je Jasna Petrović, a Zlata Toplak dala je osvrt na Europsku godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te naglasila o ogromnom porastu rizika bijede u starosti u regiji, a osobito u Hrvatskoj.

Druga panel rasprava o tome kako osnažiti sindikate umirovljenika, izazvala je burnu raspravu. Panelisti Renata Bagatin (SPI-CGIL, Italija), Nusret Šunje (BIH), te Vladimir Buršić (SUH, Istra/Hrvatska) iznijeli su kvalitetne studije slučaja koje će nadahnuti buduće aktivnosti. Osobito je izraženo nezadovoljstvo što u nekim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj, sindikati umirovljenika ne ostvaruju pravo registracije kao sindikati, čime se krše međunarodni standardi i konvencije. Na kraju prvoga dana konferencije usvojena je Rezolucije o pravu na dostojanstvo i sigurnu starost umirovljenika, koja je kasnije poslužila svim sudionicima da proslijede njezine poruke svojih vladama.

Drugoga dana skupa ugledne goste primili su Krešimir Rožman, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Milenko Popović, ravnatelj Uprave za mirovinsko osiguranje, kojima su prenijeti zaključci konferencije, te im je uručena Rezolucija. Prilika je iskorištena i za razmatranje mogućih daljnjih korekcija mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

Power point prezentacije: