UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

Regionalna konferencija sindikata umirovljenika

 

  • Predstavnici sindikata umirovljenika BIH, Hrvatske, Slovenije i Srbije izvijestili državnog tajnika Krešimira Rožmana o svojim stajalištima glede mirovinskih reformi

     

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske još je 1997. godine održao značajnu međunarodnu konferenciju „Umirovljenici, starije osobe i društvo“, u čijem radu je sudjelovalo oko 150 predstavnika iz desetak zemalja. Zatim, 2007. je održana Međunarodna konferencija „EUROPA! I za umirovljenike.“, u nazočnosti predstavnika sindikata umirovljenika deset susjednih zemalja, uz aktivno sudjelovanje predsjednika i generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba. Tom je prilikom usvojena Rezolucija o regionalnoj suradnji sindikat umirovljenika Jugoistočne Europe, na tragu koje je nastavljena suradnja. Najposlije, u Zagrebu 9.-10. prosinca 2010. održana je regionalna konferencija sindikata umirovljenika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Srbije. Konferencija je održana i u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.

Sindikati umirovljenika regije postavili su jasnu platformu kakve su reforme nužne, opravdane i moguće, upozoravajući pritom da već dotičemo dno s umanjenim mirovinama, njihovim zamrzavanjem, mizernim mirovinama iz drugog mirovinskog stupa (tamo gdje je uveden), te s već dosegnutih 80-90 posto umirovljenika koji su ušli u zonu rizika od siromaštva. Sindikati su prethodno konferenciji izradili komparativne analize o mirovinskim propisima i sustavima, te položaju umirovljenika u svojim zemljama, što je omogućilo kvalitetnu raspravu. Na Međunarodni dan ljudskih prava umirovljenici regije jasno su progovorili o potrebi percepcije umirovljenika i starijih osoba ne kao tereta, već bogatstva svakoga društava.

Nakon što je Stjepan Krajačić, predsjednik SUH-a, pozdravio sve goste i domaćine, pročitana je poruka Bruna Constatinija, generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika, a u vrlo nadahnutoj riječi Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, naglasio je važnost zajedničke borbe radnika i umirovljenika.

U okviru prve panel rasprave, Ivan Nahtigal iz SUH-a, izložio je komparativni pregled položaja umirovljenika u Bosni i Hercegovini (oba entiteta), Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. O stanju u mirovinskim sustavima svojih zemalja govorili su: Nusret Šunje, predsjednik Sindikata penzionera Bosne i Hercegovine, Petar Mitrović, predsjednik Sindikata penzionera Nezavisnost Srbije, te Francka Ćetković i Konrad Breznik, potpredsjednica i predsjednik Sindikata umirovljenika Slovenije. Vrlo kvalitetne prezentacije i rasprava podigle su temperaturu i zainteresirale prisutne novinare.

O Zelenom papiru Europske komisije: tendencijama reformi mirovinskih sustava govorila je Jasna Petrović, a Zlata Toplak dala je osvrt na Europsku godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te naglasila o ogromnom porastu rizika bijede u starosti u regiji, a osobito u Hrvatskoj.

Druga panel rasprava o tome kako osnažiti sindikate umirovljenika, izazvala je burnu raspravu. Panelisti Renata Bagatin (SPI-CGIL, Italija), Nusret Šunje (BIH), te Vladimir Buršić (SUH, Istra/Hrvatska) iznijeli su kvalitetne studije slučaja koje će nadahnuti buduće aktivnosti. Osobito je izraženo nezadovoljstvo što u nekim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj, sindikati umirovljenika ne ostvaruju pravo registracije kao sindikati, čime se krše međunarodni standardi i konvencije. Na kraju prvoga dana konferencije usvojena je Rezolucije o pravu na dostojanstvo i sigurnu starost umirovljenika, koja je kasnije poslužila svim sudionicima da proslijede njezine poruke svojih vladama.

Drugoga dana skupa ugledne goste primili su Krešimir Rožman, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Milenko Popović, ravnatelj Uprave za mirovinsko osiguranje, kojima su prenijeti zaključci konferencije, te im je uručena Rezolucija. Prilika je iskorištena i za razmatranje mogućih daljnjih korekcija mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

Power point prezentacije: