UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

18. obljetnica SUH-a

SUH PROSLAVIO PUNOLJETNOST

I obilježio Međunarodni dan starijih osoba

Naš SUH je konačno postao punoljetan! Proslavili smo 18. obljetnicu osnutka one davne 1992. godine, te podsjetili se četrdeset utemeljitelja. Puno godina predanog rada, sindikalne borbe za umirovljene i starije radnike, je iza nas. No, ove godine  spojili smo dva važna datuma te je 28. listopada 2010. u Zagrebu, pod pokroviteljstvom ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske, Tomislava Ivića, obilježen i Međunarodni dan starijih osoba i 18. obljetnica osnutka SUH-a.

Bila je to prilika da se predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić, podsjeti uspjeha i 18. godišnjeg djelovanja u borbi za bolji položaj umirovljenika i starijih osoba. Osobito je naglasio povratak duga tzv. starim umirovljenicima, te uvođenje dodatka novim umirovljenicima. No lista onoga što još treba učiniti ostala je dugačka, tu je prije svega odvajanje svih onih koji mirovine primaju po povlaštenima/posebnim propisima u poseban budžetski fond, dok bi u fondu međugeneracijske solidarnosti mogli ostati samo oni koji su mirovine stekli radom /starosne – pune i prijevremene, invalidske i obiteljske mirovine/. Krajačić je naglasio da je neophodno hitno uvesti usklađivanje mirovina temeljem plaća i odmrznuti ionako niske mirovine pravih umirovljenika, jer ih je više od 80 %, temeljem EU kriterija, u zoni rizika od siromaštva. Podsjetio je da radnici koji su prijevremeno umirovljeni tijekom 2010. godine imaju u prosjeku više od 35 godina radnog staža te gotovo 60 godina starosti, a upravo su oni penalizirani, te bi im trebalo ukinuti penalizaciju ispunjenjem starosne dobi za punu mirovinu. Zaključno je Krajačić naglasio da Hrvatska nije ispunila temeljnu misiju Međunarodne godine starijih osoba, već se umirovljenike u javnosti i od strane Vlade prezentira kao proračunski i društveni teret.

Jurica Ivanković, osnivač i prvi predsjednik SUH-a te Ivan Nahtigal, drugi predsjednik, prisjetili su se osnivanja SUH-a na prekretnici društvenih odnosa i sustava vlasti i najburnijih trenutaka iz svojega mandata. Posebni gost svečanoga skupa dr.sc. Vlado Puljiz, sveučilišni profesor u mirovini, na originalan je način oslikao položaj umirovljenika u Hrvatskoj i njihove turobne perspektive.

U ime ministra Tomislava Ivića skup je pozdravio Stjepan Adanić, državni tajnik MOBMS-a. Zahvalio se na dosadašnjoj suradnji u ostvarivanju Programa volonterske pomoći i skrbi za starije i nemoćne te je obećao toplu, ljudsku i profesionalnu suradnju sa SUH-om i ostalim udrugama koje brinu za umirovljenike i starije osobe. Posebno je naglasio da je od 2004. godine navedenim programima obuhvaćeno preko 15. 000 korisnika – starijih osoba pri čemu je zaposleno oko 1.000 osoba koje im pomažu.

18 godina SUH-a power point prezentacija