UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

18. obljetnica SUH-a

SUH PROSLAVIO PUNOLJETNOST

I obilježio Međunarodni dan starijih osoba

Naš SUH je konačno postao punoljetan! Proslavili smo 18. obljetnicu osnutka one davne 1992. godine, te podsjetili se četrdeset utemeljitelja. Puno godina predanog rada, sindikalne borbe za umirovljene i starije radnike, je iza nas. No, ove godine  spojili smo dva važna datuma te je 28. listopada 2010. u Zagrebu, pod pokroviteljstvom ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske, Tomislava Ivića, obilježen i Međunarodni dan starijih osoba i 18. obljetnica osnutka SUH-a.

Bila je to prilika da se predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić, podsjeti uspjeha i 18. godišnjeg djelovanja u borbi za bolji položaj umirovljenika i starijih osoba. Osobito je naglasio povratak duga tzv. starim umirovljenicima, te uvođenje dodatka novim umirovljenicima. No lista onoga što još treba učiniti ostala je dugačka, tu je prije svega odvajanje svih onih koji mirovine primaju po povlaštenima/posebnim propisima u poseban budžetski fond, dok bi u fondu međugeneracijske solidarnosti mogli ostati samo oni koji su mirovine stekli radom /starosne – pune i prijevremene, invalidske i obiteljske mirovine/. Krajačić je naglasio da je neophodno hitno uvesti usklađivanje mirovina temeljem plaća i odmrznuti ionako niske mirovine pravih umirovljenika, jer ih je više od 80 %, temeljem EU kriterija, u zoni rizika od siromaštva. Podsjetio je da radnici koji su prijevremeno umirovljeni tijekom 2010. godine imaju u prosjeku više od 35 godina radnog staža te gotovo 60 godina starosti, a upravo su oni penalizirani, te bi im trebalo ukinuti penalizaciju ispunjenjem starosne dobi za punu mirovinu. Zaključno je Krajačić naglasio da Hrvatska nije ispunila temeljnu misiju Međunarodne godine starijih osoba, već se umirovljenike u javnosti i od strane Vlade prezentira kao proračunski i društveni teret.

Jurica Ivanković, osnivač i prvi predsjednik SUH-a te Ivan Nahtigal, drugi predsjednik, prisjetili su se osnivanja SUH-a na prekretnici društvenih odnosa i sustava vlasti i najburnijih trenutaka iz svojega mandata. Posebni gost svečanoga skupa dr.sc. Vlado Puljiz, sveučilišni profesor u mirovini, na originalan je način oslikao položaj umirovljenika u Hrvatskoj i njihove turobne perspektive.

U ime ministra Tomislava Ivića skup je pozdravio Stjepan Adanić, državni tajnik MOBMS-a. Zahvalio se na dosadašnjoj suradnji u ostvarivanju Programa volonterske pomoći i skrbi za starije i nemoćne te je obećao toplu, ljudsku i profesionalnu suradnju sa SUH-om i ostalim udrugama koje brinu za umirovljenike i starije osobe. Posebno je naglasio da je od 2004. godine navedenim programima obuhvaćeno preko 15. 000 korisnika – starijih osoba pri čemu je zaposleno oko 1.000 osoba koje im pomažu.

18 godina SUH-a power point prezentacija