UVODNA RIJEČ

Draga Kolinda, hvala na torti

Piše: Jasna A. Petrović

     Naša heroina, Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Silvestrovo je provela obilazeći Dom za starije Sveta Ana u Zagrebu. Donijela im je košaru slatkiša, pića i kave, kao i tortu, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom. No, nisu umi­rovljenici samo recitirali i pjevali. One pričljivije zanimalo je i hoće li se visoka gošća kandidirati za još jedan mandat, na što im je ona odgovorila: „Polako, korak po korak!"

     Eto, prvi korak je učinjen, Predsjednica je umirovljenike nahranila kolačima.

Oni pak umirovljenici tanjega džepa, ohrabrili su se glasno po­žaliti na niske mirovine, na što im je Predsjednica rekla da su „nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle". Šteta što u svoje noćne šetnje nije povela i ministre financija i mirovinskog sustava, jer oni tvrde suprotno - da su mirovine puno rasle prošlih godina, ali daleko više nego što bi mogle.

      I tko je tu u pravu, Kolinda optimist ili Pavić pesimist? Jesu li miro­vine mogle više rasti kako tvrde umirovljenici i Kolinda ili za rast ma­lih mirovina nije bilo novaca, već samo za rast povlaštenih i velikih?

     I tako bi nam Kolinda s tortom djelovala na toplinu oko srca, hu­mano i sućutno, kad se ne bismo sjetili Marije Antoanete koja je ispr­va bila jako omiljena u narodu, dok za francuske revolucije nije pla­tila danak svojoj rastrošnosti. Nabujaloj masi siromaha koji su kretali u osvajanje Bastille tražeći pravo na kruh, naivno je poručila preko dvorjana: „Ako nemate za kruh, jedite kolače!"

     Život u paralelnom svijetu je značajka mnogih na vlasti. Tu nije riječ o urođenoj, već stečenoj bezosjećajnosti i bahatosti, kao pri­rodnom slijedu neprepoznavanja siromaštva i poniženosti. Kolinda za cijelog svog dosadašnjeg mandata nije niti jednom prihvatila prijedlog umirovljeničkih udruga da ih primi na razgovor na temu siromaštva starijih osoba, po čemu smo na vrhu EU ljestvice. Niti u prigodi 25. obljetnice Sindikata umirovljenika nije prihvatila dolazak umirovljeničkog izaslanstva.

     Izgleda da nju, zaključujemo, zapravo ne zanimaju uvjeti života i dostojanstvo umirovljenika. Ona nije došla pitati kako živi dva posto bogatijih osoba starijih od 65 godina - jer samo ih toliko uspijeva do­biti i platiti smještaj u domovima umirovljenika. Ona nije otišla pro­vesti noć po ulicama gdje sjenoviti sakupljači plastičnih boca i kopači po kontejnerima promiču sa svojim velikim torbama i vrećama, nije bila sa 52 posto onih s mirovinama nižima od 2.321 kune - što je hr­vatska linija siromaštva.

     Ne, nije. Kolindu su pitali na Silverstrovo zašto je došla kod umi­rovljenika u Svetu Anu, a ona im je odgovorila: „Htjela sam vidjeti kako vi tulumarite".

     Mala nada ostaje u srcima ostarjele četvrtine stanovništva. Pod­sjetimo, tijekom izborne kampanje, u novogodišnjoj noći Kolinda je slavila sa šatorašima u Savskoj 66 pod parolom „Branitelji i narod na ulici, a agresori i dezerteri u foteljama". Uskoro su branitelji dobili bit­no povećana prava i mirovine. Sada je došla kod umirovljenika, gdje su je dočekali s prigodnim transparentom na zidu: „Dobrota je jezik koji vide slijepi i čuju gluhi." I donijela je tortu.

     Hvala, draga Kolinda, na torti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kongres SSSH

Usvojena i Rezolucija o među-generacijskoj i unutar-generacijskoj solidarnosti

U Zagrebu je 26.-27. studenoga 2010., okupivši 115 zastupnika, održan 6. kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čijem je otvorenju, uz brojne domaće i inozemne sindikalne i ine goste, prisustvovao i Ivo Josipović, predsjednik RH. Svi oni su ponavljali ideje o kultu rada, socijalnoj pravdi, punoj zaposlenosti, socijalnom dijalogu, pravednoj raspodjeli društvenih dobara, kolektivnom pregovaranju. Svi predloženi programski dokumenti su usvojeni, a među njima i Rezolucija o među- generacijskoj i unutar - generacijskoj solidarnosti, koju je Kongresu predložio naš Sindikat umirovljenika. Na Kongresu je za predsjednik SSSH na četverogodišnje razdoblje izabran Mladen Novosel, koji je naglasio da će SSSH posebno insistirati na očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, te u borbi za radnička prava.

U SSSH je trenutno udruženo 17 granskih sindikata s ukupno oko 100 tisuća članova.


REZOLUCIJA O MEĐU-GENERACIJSKOJ I UNUTAR-GENERACIJSKOJ SOLIDARNOSTI

  1. Danas je u Hrvatskoj nesporna kriza aktualnoga društvenog modela, osobito modela među-generacijske i unutar-generacijske solidarnosti. Odnos broja korisnika mirovina i radnika spao je na niskih 1:1,27, dovodeći u pitanje održivost mirovinskog sustava. I radnici i umirovljenici postavljaju zajedničko pitanje: kako postići viziju potrebnih daljnjih reformi kako bi se penzije zadržale adekvatnima, ali i postale održive, ali ne na način da mirovinski fondovi budu zlorabljeni za održivost financijskih tržišta.
  2. Europska socijalna povelja navodi da svaka starija osoba treba imati pravo na socijalnu dobrobit, što znači da mirovine trebaju omogućiti dostojanstven život. Kako to postići ako se usklađivanje mirovina ne vrši u odnosu na rast prosječne plaće i ukupnih troškova života; ako se ne jamči minimalna mirovina; ako se ne reguliraju mirovinska prava za osobe zaposlene u atipičnim oblicima rada, te ako se nisu uveli stimulansi i beneficije za osobe koje su, ne svojom voljom, imale prekide u radnom kontinuitetu (žene)? Hrvatske mirovinske reforme palijativne su i necjelovite, te vođene kratkoročnim političkim interesima.
  3. Europska komisija u svojem najnovijem „Zelenom dokumentu o mirovinama“ potvrđuje da je načelo solidarnosti između generacija, kao i načelo nacionalne razine solidarnosti, ključni element u pristupu reformama. Na žalost, u hrvatskim se prilikama načelo među-generacijske solidarnosti izrodilo u načelo unutar-generacijske elitističke nesolidarnosti. SSSH naglašava da je od današnjih umirovljenika samo 51 posto starosnih, koji su svoje mirovine stekli radom, dok je 15 posto umirovljenika „mirovine“ steklo po „posebnih propisima“, no na njih odlazi čak 31,3 posto ukupnoga mirovinskog budžeta! Povlašteni umirovljenici imaju dvostruko do četverostruko više mirovine od prosječne obične mirovine koja sada iznosi samo 2.162,63 kn. SSSH stoga zahtijeva depolitizaciju mirovinskih fondova i izdvajanje svih povlaštenih mirovina iz mirovinskog proračuna, kao i njihova dubinska analiza i ugradnja u model vrednovanja rada i radnoga staža.
  4. Vlada RH potiče javnost na percipiranje umirovljenih radnika kao društvenog tereta, potičući time konflikte s radnicima i mlađim generacijama. Produljivanjem dobi za umirovljenje, te poticanjem umirovljenika na što dulji ostanak u radnom odnosu, ugrožava se mogućnost zapošljavanja za rastući broj nezaposlenih. U svjetlu ideje aktivnog starenja, SSSH podržava dobrovoljni rad umirovljenika, kao različite oblike njihove uključenosti na tržištu rada i u društvu.
  5. SSSH prepoznaje Lisabonsku strategiju otvaranja novih radnih mjesta kao temelj za postizanje održivosti mirovinskih sustava, i to kvalitetnih, sigurnih i stabilnih s dostatnim plaćama. Svako drugo politikantsko krojenje i prekrajanje zasigurno ne vodi među-generacijskoj i unutar-generacijskoj ravnoteži i solidarnosti, te društvenoj koheziji temeljenoj na načelima reciprociteta i jednakosti.   

     

    Predsjednik SSSH, Mladen Novosel