UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

Kongres SSSH

Usvojena i Rezolucija o među-generacijskoj i unutar-generacijskoj solidarnosti

U Zagrebu je 26.-27. studenoga 2010., okupivši 115 zastupnika, održan 6. kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čijem je otvorenju, uz brojne domaće i inozemne sindikalne i ine goste, prisustvovao i Ivo Josipović, predsjednik RH. Svi oni su ponavljali ideje o kultu rada, socijalnoj pravdi, punoj zaposlenosti, socijalnom dijalogu, pravednoj raspodjeli društvenih dobara, kolektivnom pregovaranju. Svi predloženi programski dokumenti su usvojeni, a među njima i Rezolucija o među- generacijskoj i unutar - generacijskoj solidarnosti, koju je Kongresu predložio naš Sindikat umirovljenika. Na Kongresu je za predsjednik SSSH na četverogodišnje razdoblje izabran Mladen Novosel, koji je naglasio da će SSSH posebno insistirati na očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, te u borbi za radnička prava.

U SSSH je trenutno udruženo 17 granskih sindikata s ukupno oko 100 tisuća članova.


REZOLUCIJA O MEĐU-GENERACIJSKOJ I UNUTAR-GENERACIJSKOJ SOLIDARNOSTI

  1. Danas je u Hrvatskoj nesporna kriza aktualnoga društvenog modela, osobito modela među-generacijske i unutar-generacijske solidarnosti. Odnos broja korisnika mirovina i radnika spao je na niskih 1:1,27, dovodeći u pitanje održivost mirovinskog sustava. I radnici i umirovljenici postavljaju zajedničko pitanje: kako postići viziju potrebnih daljnjih reformi kako bi se penzije zadržale adekvatnima, ali i postale održive, ali ne na način da mirovinski fondovi budu zlorabljeni za održivost financijskih tržišta.
  2. Europska socijalna povelja navodi da svaka starija osoba treba imati pravo na socijalnu dobrobit, što znači da mirovine trebaju omogućiti dostojanstven život. Kako to postići ako se usklađivanje mirovina ne vrši u odnosu na rast prosječne plaće i ukupnih troškova života; ako se ne jamči minimalna mirovina; ako se ne reguliraju mirovinska prava za osobe zaposlene u atipičnim oblicima rada, te ako se nisu uveli stimulansi i beneficije za osobe koje su, ne svojom voljom, imale prekide u radnom kontinuitetu (žene)? Hrvatske mirovinske reforme palijativne su i necjelovite, te vođene kratkoročnim političkim interesima.
  3. Europska komisija u svojem najnovijem „Zelenom dokumentu o mirovinama“ potvrđuje da je načelo solidarnosti između generacija, kao i načelo nacionalne razine solidarnosti, ključni element u pristupu reformama. Na žalost, u hrvatskim se prilikama načelo među-generacijske solidarnosti izrodilo u načelo unutar-generacijske elitističke nesolidarnosti. SSSH naglašava da je od današnjih umirovljenika samo 51 posto starosnih, koji su svoje mirovine stekli radom, dok je 15 posto umirovljenika „mirovine“ steklo po „posebnih propisima“, no na njih odlazi čak 31,3 posto ukupnoga mirovinskog budžeta! Povlašteni umirovljenici imaju dvostruko do četverostruko više mirovine od prosječne obične mirovine koja sada iznosi samo 2.162,63 kn. SSSH stoga zahtijeva depolitizaciju mirovinskih fondova i izdvajanje svih povlaštenih mirovina iz mirovinskog proračuna, kao i njihova dubinska analiza i ugradnja u model vrednovanja rada i radnoga staža.
  4. Vlada RH potiče javnost na percipiranje umirovljenih radnika kao društvenog tereta, potičući time konflikte s radnicima i mlađim generacijama. Produljivanjem dobi za umirovljenje, te poticanjem umirovljenika na što dulji ostanak u radnom odnosu, ugrožava se mogućnost zapošljavanja za rastući broj nezaposlenih. U svjetlu ideje aktivnog starenja, SSSH podržava dobrovoljni rad umirovljenika, kao različite oblike njihove uključenosti na tržištu rada i u društvu.
  5. SSSH prepoznaje Lisabonsku strategiju otvaranja novih radnih mjesta kao temelj za postizanje održivosti mirovinskih sustava, i to kvalitetnih, sigurnih i stabilnih s dostatnim plaćama. Svako drugo politikantsko krojenje i prekrajanje zasigurno ne vodi među-generacijskoj i unutar-generacijskoj ravnoteži i solidarnosti, te društvenoj koheziji temeljenoj na načelima reciprociteta i jednakosti.   

     

    Predsjednik SSSH, Mladen Novosel