UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kongres SSSH

Usvojena i Rezolucija o među-generacijskoj i unutar-generacijskoj solidarnosti

U Zagrebu je 26.-27. studenoga 2010., okupivši 115 zastupnika, održan 6. kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čijem je otvorenju, uz brojne domaće i inozemne sindikalne i ine goste, prisustvovao i Ivo Josipović, predsjednik RH. Svi oni su ponavljali ideje o kultu rada, socijalnoj pravdi, punoj zaposlenosti, socijalnom dijalogu, pravednoj raspodjeli društvenih dobara, kolektivnom pregovaranju. Svi predloženi programski dokumenti su usvojeni, a među njima i Rezolucija o među- generacijskoj i unutar - generacijskoj solidarnosti, koju je Kongresu predložio naš Sindikat umirovljenika. Na Kongresu je za predsjednik SSSH na četverogodišnje razdoblje izabran Mladen Novosel, koji je naglasio da će SSSH posebno insistirati na očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, te u borbi za radnička prava.

U SSSH je trenutno udruženo 17 granskih sindikata s ukupno oko 100 tisuća članova.


REZOLUCIJA O MEĐU-GENERACIJSKOJ I UNUTAR-GENERACIJSKOJ SOLIDARNOSTI

  1. Danas je u Hrvatskoj nesporna kriza aktualnoga društvenog modela, osobito modela među-generacijske i unutar-generacijske solidarnosti. Odnos broja korisnika mirovina i radnika spao je na niskih 1:1,27, dovodeći u pitanje održivost mirovinskog sustava. I radnici i umirovljenici postavljaju zajedničko pitanje: kako postići viziju potrebnih daljnjih reformi kako bi se penzije zadržale adekvatnima, ali i postale održive, ali ne na način da mirovinski fondovi budu zlorabljeni za održivost financijskih tržišta.
  2. Europska socijalna povelja navodi da svaka starija osoba treba imati pravo na socijalnu dobrobit, što znači da mirovine trebaju omogućiti dostojanstven život. Kako to postići ako se usklađivanje mirovina ne vrši u odnosu na rast prosječne plaće i ukupnih troškova života; ako se ne jamči minimalna mirovina; ako se ne reguliraju mirovinska prava za osobe zaposlene u atipičnim oblicima rada, te ako se nisu uveli stimulansi i beneficije za osobe koje su, ne svojom voljom, imale prekide u radnom kontinuitetu (žene)? Hrvatske mirovinske reforme palijativne su i necjelovite, te vođene kratkoročnim političkim interesima.
  3. Europska komisija u svojem najnovijem „Zelenom dokumentu o mirovinama“ potvrđuje da je načelo solidarnosti između generacija, kao i načelo nacionalne razine solidarnosti, ključni element u pristupu reformama. Na žalost, u hrvatskim se prilikama načelo među-generacijske solidarnosti izrodilo u načelo unutar-generacijske elitističke nesolidarnosti. SSSH naglašava da je od današnjih umirovljenika samo 51 posto starosnih, koji su svoje mirovine stekli radom, dok je 15 posto umirovljenika „mirovine“ steklo po „posebnih propisima“, no na njih odlazi čak 31,3 posto ukupnoga mirovinskog budžeta! Povlašteni umirovljenici imaju dvostruko do četverostruko više mirovine od prosječne obične mirovine koja sada iznosi samo 2.162,63 kn. SSSH stoga zahtijeva depolitizaciju mirovinskih fondova i izdvajanje svih povlaštenih mirovina iz mirovinskog proračuna, kao i njihova dubinska analiza i ugradnja u model vrednovanja rada i radnoga staža.
  4. Vlada RH potiče javnost na percipiranje umirovljenih radnika kao društvenog tereta, potičući time konflikte s radnicima i mlađim generacijama. Produljivanjem dobi za umirovljenje, te poticanjem umirovljenika na što dulji ostanak u radnom odnosu, ugrožava se mogućnost zapošljavanja za rastući broj nezaposlenih. U svjetlu ideje aktivnog starenja, SSSH podržava dobrovoljni rad umirovljenika, kao različite oblike njihove uključenosti na tržištu rada i u društvu.
  5. SSSH prepoznaje Lisabonsku strategiju otvaranja novih radnih mjesta kao temelj za postizanje održivosti mirovinskih sustava, i to kvalitetnih, sigurnih i stabilnih s dostatnim plaćama. Svako drugo politikantsko krojenje i prekrajanje zasigurno ne vodi među-generacijskoj i unutar-generacijskoj ravnoteži i solidarnosti, te društvenoj koheziji temeljenoj na načelima reciprociteta i jednakosti.   

     

    Predsjednik SSSH, Mladen Novosel