UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

5. sjednica Glavnog odbora SUH-a

Umirovljenici NISU društveni teret

Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske održao je 1. prosinca 2010. Petu sjednicu na kojoj je prihvaćena informacija o radu Predsjedništva tijekom godine, utvrđen prijedlog Rezolucije o među- generacijskoj i unutar- generacijskoj solidarnosti za usvajanje na 6. Kongresu SSSH, te je podržano donošenje Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika koju je izradila Koordinacija umirovljeničkih udruga. Nakon rasprave dogovoreno je da se podrži osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, držeći da je riječ o još jednom mogućem kanalu promocije umirovljeničkih interesa. Glavni odbor je prihvatio i kritičke primjedbe na Zeleni dokument Europske komisije o mirovinama, držeći da je opasno promovirati model trostupčanog sustava mirovinskog osiguranja kao univerzalno poželjan model, te podržavajući stajališta FERPA-e i Europske konfederacije sindikata, koji drže da je trajno rješenje za održivost i dostojanstvo mirovina u otvaranju novih, sigurnih i kvalitetnih radnih mjesta, te da u svakoj reformi treba pristupiti fleksibilno.

Raspravljajući o hrvatskom mirovinskom sustavu te njegovoj financijskoj održivosti, SUH upozorava kako se produžuje nepravda prema umirovljenicima i da je mirovinski sustav totalno poremećen i neodrživ, jer prosječna mirovina u iznosu od 2.163 kuna ne može osigurati standard dostojan čovjeka. Novim zakonima novi umirovljenici doći će u još bezizglednije stanje. Zahtijeva se hitna depolitizacija mirovinskih fondova i izdvajanje svih povlaštenih mirovina iz mirovinskog proračuna kao i njihova dubinska analiza te ugradnja u model vrednovanja rada i radnog staža.

Glavni odbor je naglasio da Vlada Republike Hrvatske ne smije poticati javnost na percipiranje umirovljenih radnika kao društvenog tereta jer time potiče konflikte s radnicima i mlađim generacijama.

GLAVNI ODBOR: 5. sjednica - powerpoint prezentacija