UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

5. sjednica Glavnog odbora SUH-a

Umirovljenici NISU društveni teret

Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske održao je 1. prosinca 2010. Petu sjednicu na kojoj je prihvaćena informacija o radu Predsjedništva tijekom godine, utvrđen prijedlog Rezolucije o među- generacijskoj i unutar- generacijskoj solidarnosti za usvajanje na 6. Kongresu SSSH, te je podržano donošenje Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika koju je izradila Koordinacija umirovljeničkih udruga. Nakon rasprave dogovoreno je da se podrži osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, držeći da je riječ o još jednom mogućem kanalu promocije umirovljeničkih interesa. Glavni odbor je prihvatio i kritičke primjedbe na Zeleni dokument Europske komisije o mirovinama, držeći da je opasno promovirati model trostupčanog sustava mirovinskog osiguranja kao univerzalno poželjan model, te podržavajući stajališta FERPA-e i Europske konfederacije sindikata, koji drže da je trajno rješenje za održivost i dostojanstvo mirovina u otvaranju novih, sigurnih i kvalitetnih radnih mjesta, te da u svakoj reformi treba pristupiti fleksibilno.

Raspravljajući o hrvatskom mirovinskom sustavu te njegovoj financijskoj održivosti, SUH upozorava kako se produžuje nepravda prema umirovljenicima i da je mirovinski sustav totalno poremećen i neodrživ, jer prosječna mirovina u iznosu od 2.163 kuna ne može osigurati standard dostojan čovjeka. Novim zakonima novi umirovljenici doći će u još bezizglednije stanje. Zahtijeva se hitna depolitizacija mirovinskih fondova i izdvajanje svih povlaštenih mirovina iz mirovinskog proračuna kao i njihova dubinska analiza te ugradnja u model vrednovanja rada i radnog staža.

Glavni odbor je naglasio da Vlada Republike Hrvatske ne smije poticati javnost na percipiranje umirovljenih radnika kao društvenog tereta jer time potiče konflikte s radnicima i mlađim generacijama.

GLAVNI ODBOR: 5. sjednica - powerpoint prezentacija