UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju

MIROVINSKI ZAKON:

Sindikati izborili poboljšice!

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju stupio je na snagu 1. studenoga 2010., a objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 121. od 28. listopada 2010. Sindikati su se borili do posljednjeg trenutka, pregovarali, najavljivali prosvjede, peticije. SUH je bio vrlo aktivan, kako u okviru svoje središnjice, tako i samostalno te u suradnji s drugim umirovljeničkim organizacijama. Uspjeli smo postići bitne poboljšice u odnosu na prvotni prijedlog Vlade. Najvažnije su svakako dvije: udvostručen je prvotni prijelazni rok za izjednačavanje starosne dobi žena i muškaraca (do 2010. godine!), te je „kazna“ za prijevremeno umirovljenje povezana uz mirovinski staž, te time i ublažena.

Najvažnije novine su:

  • izjednačavaju se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 odnosno 60 godina života, tako da se dobna granica za ostvarivanje prava za žene postupno povećava – svake godine za 3 mjeseca. Prijelazno razdoblje traje do 2030.
  • postotak smanjenja prijevremene starosne mirovine za buduće korisnike te mirovine određuje se zavisno od njihovog navršenog mirovinskog staža. Umanjenje polaznog faktora kreće se od 0,15% do 0,34% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu
  • starosne mirovine (koje se prvi put ostvaruju) – povećavat će se 0,15% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, a najviše do 5 godina, tj. za 9%, ovisno o navršenom mirovinskom stažu osiguranika.
  • izjednačavaju se uvjeti starosne dobi za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, za roditelje (majka i otac) koje je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao
  • rok za prijavu i odjavu na mirovinsko osiguranje je s dosadašnjih 15 dana skraćen na 8 dana
  • obvezno mirovinsko osiguranje dosadašnjih individualnih poljoprivrednika uređeno je na potpuno nov način,a zatečenim osiguranicima omogućen je ostanak, odnosno istup iz osiguranja ako nisu obuhvaćeni upisnikom obiteljskih poljoprivrednih kućanstava.

Zakon o mirovinskom osiguranju također je usklađen s propisima o pomorstvu, obrtu, poljoprivredi, trgovačkim društvima, o socijalnoj skrbi.