UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju

MIROVINSKI ZAKON:

Sindikati izborili poboljšice!

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju stupio je na snagu 1. studenoga 2010., a objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 121. od 28. listopada 2010. Sindikati su se borili do posljednjeg trenutka, pregovarali, najavljivali prosvjede, peticije. SUH je bio vrlo aktivan, kako u okviru svoje središnjice, tako i samostalno te u suradnji s drugim umirovljeničkim organizacijama. Uspjeli smo postići bitne poboljšice u odnosu na prvotni prijedlog Vlade. Najvažnije su svakako dvije: udvostručen je prvotni prijelazni rok za izjednačavanje starosne dobi žena i muškaraca (do 2010. godine!), te je „kazna“ za prijevremeno umirovljenje povezana uz mirovinski staž, te time i ublažena.

Najvažnije novine su:

  • izjednačavaju se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 odnosno 60 godina života, tako da se dobna granica za ostvarivanje prava za žene postupno povećava – svake godine za 3 mjeseca. Prijelazno razdoblje traje do 2030.
  • postotak smanjenja prijevremene starosne mirovine za buduće korisnike te mirovine određuje se zavisno od njihovog navršenog mirovinskog staža. Umanjenje polaznog faktora kreće se od 0,15% do 0,34% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu
  • starosne mirovine (koje se prvi put ostvaruju) – povećavat će se 0,15% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, a najviše do 5 godina, tj. za 9%, ovisno o navršenom mirovinskom stažu osiguranika.
  • izjednačavaju se uvjeti starosne dobi za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, za roditelje (majka i otac) koje je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao
  • rok za prijavu i odjavu na mirovinsko osiguranje je s dosadašnjih 15 dana skraćen na 8 dana
  • obvezno mirovinsko osiguranje dosadašnjih individualnih poljoprivrednika uređeno je na potpuno nov način,a zatečenim osiguranicima omogućen je ostanak, odnosno istup iz osiguranja ako nisu obuhvaćeni upisnikom obiteljskih poljoprivrednih kućanstava.

Zakon o mirovinskom osiguranju također je usklađen s propisima o pomorstvu, obrtu, poljoprivredi, trgovačkim društvima, o socijalnoj skrbi.