UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

KARLOVAC: Obnovljena podružnica!

Radosne vijesti stižu nam iz Karlovca - 10. prosinca u prostorijama SSSH-a  održana je sjednica Izborne  obnoviteljske  skupštine karlovačkog SUH-a.

Read more...

ZAGREB: 2. Sportski susreti u Studentskom gradu

Domaćini odnijeli pobjedu!

Povjereništvo SUH-a Zagreb i Podružnica Studentski grad udružili su sportske snage te u subotu, 27. rujna, organizirali 2. Sportske susrete Zagreb. Domaćini su u Mjesnom odboru Studentski grad priredili hvale vrijedan doček natjecateljima, a svaka „domaćica“ bila je zadužena za svoju natjecateljsku ekipu.

Read more...

DUGO SELO

Burna rasprava na tribini SUH-a

U organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske Podružnica Dugo Selo 7. prosinca 2010. u Gradskoj vijećnici je održana javna tribina na temu mirovinske reforme. Gosti – predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić i pravnik Milan Tomičić - zainteresirane posjetitelje tribine upoznali su s najvažnijim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, a govorilo se i o položaju umirovljenika u Hrvatskoj.

više...

DUGO SELO: Praznik rada kao narodno veselje

Na svečanom obilježavanju Praznika rada, u organizaciji Podružnice SUH-a Dugo Selo, u Parku grofa Draškovića okupili su se brojni Dugoselci. Tradicionalna proslava, koju naši kolege organiziraju već šestu godinu zaredom, unatoč sivim prognozama, bila je blagoslovljena sunčanim i toplim vremenom, a uz prigodni glazbeni i kulturno-umjetnički program, podijeljeno je čak 1.600 vrućih porcija grada.

Read more...

Proslavljen Praznik rada

Sindikat umirovljenika Hrvatske, Podružnica Dugo Selo, Brckovljani i Rugvica i ove je godine, treći put zaredom, organizirao proslavu Međunarodnog praznika rada – 1. svibnja. Kišno vrijeme nije pokvarilo raspoloženje pa su se građani okupili u Parku grofova Drašković koji je i ove godine bio središte proslave. U ime organizatora prisutnima se obratio Josip Sahor, predsjednik Podružnice koji je uputio čestitke svim radnicima, nezaposlenima te umirovljenicima. Proslavi je bio nazočan i predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić koji je uz čestitke podsjetio da obilježavanje pada u teško vrijeme gospodarske krize i velike nezaposlenosti, kao i u vrijeme kada je položaj umirovljenik najniži nadodavši kako se 875 tisuća umirovljenika nalazi na rubu siromaštva. Čestitke svim prisutnima uputio je i gradonačelnik Grada Dugog Sela Vlado Kruhak kao i Josip Sesan, potpredsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije.

više...