UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

 

SAMOBOR & VRBOVEC: Kako dočekati „preuranjenu"Novu?

     Stotinjak članova i članica SUH-a Samobor i Vrbovec, u organiza­ciji Županijskog povjereništva SUH-a Zagrebačke županije, okupi­lo se 30. prosinca 2016. godine u restoranu Galerija Vrbovec kako bi zajedno dočekali „preuranjenu“ godinu. Samo iz Samobora odazvalo se tridesetak članova, a uz glazbu uživo i poznate vrbovečke specija­litete veselo društvo dočekalo je jutro stare godine. Pa nek' se tako i nastavi! (Zlatko Hržić)

 

Dugo Selo: Romantika za sve vise članova

     Podružnica SUH-a Dugo Selo održala je Izbornu skupštinu 30. lipnja u popularnom restoranu „Romantika11, koji je i ovoga puta bio prepun. Da je riječ o jednoj od najaktivnijih podružnica SUH-a pot­vrđuje činjenica da svake godine ima sve više i više članova. Za novog-starog predsjednika Podružnice Dugo Selo izabran je neumorni i zaslužni Josip Sahor.

     U ime predsjednice SUH-a pozdravnu riječ je održ­ao njezin zamjenik Milan Tomičić, koji je pohvalio rad podružnice te napomenuo kako vjeruje da će u nared­nom mandatnom razdoblju podružnica ostvariti dobre rezultate, a posebno u pogledu povećanja broja čla­nova i novim inicijativama.

 

SAMOBOR: Rešetanje gradskog predstavnika

     Radno i veselo bilo je 17. ožujka ove godine na izbornoj skupštini Udruge SUH-a Samobor održanoj u restoranu Gradna u Gradni. Članovi su ispunili dvoranu i ozbiljno pratili izvještaje o djelovanju i financijama, a onda su im se u okviru rasprave obratili predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i pročelnik    Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Samobora Juro Horvat. De­legati skupštine su iskoristili priliku i predstavnika grada počeli rešetati pita­njima, raspitivati se o pravima umirovljenika i starijih osoba te burno zahtije­vati da se rad i programi SUH-ove udruge podrži obilnijom financijskom do­nacijom. Gospodin Horvat je vrlo odgovorno i staloženo odgovorio na svako pitanje. Za novu-staru predsjednicu izabrana je Vlatka Novosel, koja je kan­didirana i za članicu Predsjedništva SUH-a ispred Zagrebačke županije.

 

Lazina Čička: Službeni dio, pa zabava

     Podružnica SUH-a Lazina Čička održala je 11. lipnja 2016. godine izbornu skupštinu, na kojoj je za predsjedni­ka ponovno izabran predsjednik Ivan Kuzmec, koji se zahvalio na povjerenju i obećao kako će nastojati još više aktivirati rad podružnice u narednom razdoblju. Puna dvo­rana Društvenog doma u Lazina Čički svjedočila je veli­kom interesu članova za rad podružnice. Nakon službenog dijela uslijedila je zabava s tradicionalnim plesom. Doma­ćine je pozdravio i zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić.

VRBOVEC: Članice pobrale većinu prvih nagrada

     Posljednjih dana kolovoza Vrbovec je zamirisao zamamnim mirisima hrane. Održana je 35. turističko-kulinarska manifestaci­ja „Kaj su jeli naši stari.“ Njezini osnivači tamo daleke 1981. go­dine, kada su pokrenuli ovu jedinstvenu manifestaciju nisu mo­gli niti slutiti da će se održati punih 35 godina i to na tako viso­kom nivou. To je najbolja manifestacija Hrvatske u 2014. godini koju je u konkurenciji 128 manifestacija za takvu proglasila stru­ka. Treba dodati da su u tu manifestaciju najvećim dijelom...

Read more...