UVODNA RIJEČ

Dobizam i klaunovi

Piše: Jasna A. Petrović

     Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, „jer stari ionako treba­ju od nečega umrijeti".

     Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve „odabrao" mlade?

     Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

     Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA


 

VRBOVEC: Stari pokazali kaj su jeli

     U Vrbovcu je od 24. do 26. kolovoza održana 38. kulinarska manifestacija„Kaj su jeli naši stari". Podružnica SUH-a Vr­bovec se, kao i ranijih godina, uključila u pripremu va­riva od kaše i starinskog kolača za natjecanje. Žiri, u kojem je bio i poznati kuhar Tomislav Špiček, ove je godine dodijelio tri nagrade za varivo i jednu za starinski kolač. SUH-ovci ovoga puta nisu dobili ni jednu nagradu, no to ne znači da sudjelo­vanje na manifestaciji nije bilo uspješno.

     Vrbovečki su umirovljenici bili uspješni u pečenju kolača i pripremi jela za podjelu, u što je bilo uključeno 106 članova, od čega je 94 peklo kolače u čak 143 kalupa. U ponudi su bili sitni kolači, pere, bučnice, štrukli od sira i jabuka, dizani kolač od oraha, maka i ružička te kiflice i pite. Prodani su svi kolači, a prihod će se koristiti za izlet za sve sudionike. Za podjelu su članice pripremile varivo od krumpira, gulaš, presiljeno zelje, grah sa špekom, ciganski gulaš i varivo od mahuna.

     Sudjelovanje je, tako, bilo više nego uspješno, a pogotovo zato što je, u odnosu na prošlu godinu, više članova sudjelova­lo u manifestaciji što je i bio glavni cilj podružnice. Osim toga, preneseno je znanje o delicijama naših starih, zahvaljujući re- izdanju knjižice SUH-a s receptima iz 1985., koje su dobili svi kupci kolača u iznosu većem od 50 kuna.

Zlatko Hržić


 

LAZINA ČIČKA: O preoblikovanju i reformi

     U prostorima mjesne zajednice u Lazini Čičkoj, 7. rujna održana je Izvještajna skupština tamošnje podružnice SUH-a. Na skupštini je bilo prisutno 33 od 34 članova po­družnice, ali i predsjednica ogranka Novo Čiče Udruge umirov­ljenika Velika Gorica Nevenka Drapić, predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a Zagrebačke županije Zlatko Hržić, pred­sjednik Podružnice Velika Gorica Stjepan Milobara te zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić, koji su pozdravili okupljene.

     Tomičić je okupljenima govorio o mirovinskoj reformi, te je posebno naglasio kako postojećim umirovljenicima ona do­nosi korist jedino u pogledu mogućnosti rada uz mirovinu, a da usklađivanje mirovina nije niti spomenuto.

     Potegnulo se i pitanje preoblikovanja podružnice Lazina Čička u ogranak velikogoričke podružnice, s obzirom na mali broj članova. Smatraju da bi time potakli sadašnje članove na veću aktivnost, ali i da im je otvorena mogućnost češćeg organiziranja zajedničkih izleta, što je i dosad bila jedna od glavnih aktivnosti podružnice.

     Predsjednik podružnice Ivan Kuzmec, podnio je izvještaj o radu, a podnesena su i izvješća Nadzornog odbora i financija. Svi dokumenti su jednoglasno prihvaćeni.

Nakon službenog dijela SUH-ovci su mogli uživati u hrani, piću i plesu.

M.D.


 

Bjelovar: Tura po Hrvatskoj

     Podružnica SUH-a Bjelovar je od svibnja organizirala nekoliko edu- kativnih i zabavnih izleta. Prvi od njih je bio 15. svibnja kada je pedese­tak umirovljenika posjetilo OPG Rakić u selu Čabraja pored Križevaca. Ondje su kušali autohtonu hranu vrijednih ljudi; sir, kruh, meso, a sve su zalili do­maćim likerom. Kasnije su uživali u pogledu na ribnjak i upoznajući se s domaćim životinjama.

     U gotovo istom sastavu, 47 članova podružnice 30. svibnja došlo je u Za­greb, kako bi posjetili izložbu cvijeća

Floraart. Prije izložbe posjetili su ka­tedralu, a nakon uživanja u mirisima i bojama više od 300 vrsta cvijeća i dru­gog bilja, otišli su prema Ivanić-gradu, gdje su u OPG-u Kezele kušali domaće kobasice.

     U lipnju su se Bjelovarci preselili na more, točnije u Thalassotherapiju u Crikvenici, gdje su proveli ugodnih 10 dana, od 6. do 16. lipnja. Ondje je 53 SUH-ovaca dobilo medicinski tretman i terapije, a u slobodno vrijeme su mo­gli prošetati gradom. U sklopu borav­ka bio je organiziran i izlet brodom u Bašku te je na rastanku organizirana i zabava.

     A s plavog Jadrana umirovljenici su otišli u ravnu Slavoniju. U nedjelju, 8. srpnja, zajedno s udrugom iz Kotoribe, 87 članova SUH-a stiglo je na posljed­nji dan 52. Đakovačkih vezova. Cijeli su dan uživali u pjesmi, plesu i bogatim narodnim nošnjama, a neki su i sami zaplesali. Kasno popodne, pri povrat­ku, zaustavili su se nakratko u Viroviti­ci, a zatim puni dojmova nastavili put kući.

Ana Široki


Velika gorica: Duhovna obnova

     Pun autobus s pedese­tak članova podružnice SUH-a Velika Gorica za­putio se 20. lipnja u Mariju Bi­stricu. Ondje su umirovljenici prisustvovali hodočašću, koje se sastojalo od dvosatnog križnog puta te svete mise. Nakon toga, prošetali su naj­većim marijanskim svetištem u Hrvatskoj te ga razgledali i upoznali uobičajeni život u mjestu.

     Potom su krenuli u obližnje Stubičke Toplice gdje su nakon ručka proveli ugodno popodne kupajući se. Pri povratku su izra­zili svoje oduševljenje ovako dobro iskorištenim danom, koji je uz to bio i sunčan, a poželjeli su i nastavak takvih druženja.

Stjepan Milobara


 

DUGO SELO: Radno i veselo

     SUH-ovci iz Dugog Sela su 15. lipnja održali svoju izvještajnu skupštinu u konobi Romantika. Svi izvještaji detaljno su pri­kazali rad i djelovanje Udruge i ogranka Rugvica te su jed­noglasno prihvaćeni.

     Na skupštini su bili prisutni i predstavnici podružnica SUH-a iz Samobora i Vrbovca, te predsjednik Županijskog povjereniš­tva SUH-a Zagrebačke županije Zlatko Hržić.

     Predsjedništvo se zahvalilo i gradonačelniku Dugog Sela Ivici Panianu za uspješnu suradnju i financijsku potporu udruzi. Na­kon skupštine su, uz zakusku i pjesmu, proslavili uspješan rad.

     A upravo uz pjesmu i zakusku je završila tradicionalna go­dišnja akcija SUH-ovaca koji su organizirali čišćenje Kontesinog puta i perivoja grofa Draškovića. Vrijedne ruke očistile su šetnicu od starog lišća, korova i smeća, a spretniji članovi montirali su nove drvene klupe.

Mara Todorović