UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

 


VELIKA GORICA: Martinje u Ludbregu

     Šezdeset članova SUH-a iz Velike Gorice otišlo je 10. studenoga 2018. na jednodnevni izlet u mjesto Sv. Petar Ludbreški. Ondje su u restoranu Lav prisustvova­li krštenju mošta povodom proslave Martinja. Uz mošt, umirovljenici su uživali u plesnoj zabavi i, naravno, obilnoj zakusci. Dobro ras­položeni, vratili su se kući tek u večernjim satima.

Stjepan Milobara


 

 1. SPORTSKI SUSRETI SUH-A ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Prva pobjeda pripala domaćinu

     U Vrbovcu su u subotu 1. pro­sinca 2018. godine održani I. sportski susreti Sindikata umirovljenika Zagrebačke župani­je. Sudjelovali su članice i članovi podružnica iz Samobora, Velika Gorice, Zračne luka Zagreb, Dugog Sela i domaćina Vrbovca.

     Susreti su započeli u 10 sati in­toniranjem himne i minutom šut­nje za preminule članove SUH-a. Nakon uvodnih riječi domaćina i predsjednika Povjereništva SUH-a Zagrebačke županije Zlatka Hrži- ća, skup je pozdravio Milan Tomi- čić, zamjenik predsjednice SUH-a. U ime župana Zagrebačke župa­nije Stjepana Kožića, nazočne je pozdravio županijski pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić i pro­glasio 1. sportske susrete SUH-a Zagrebačke županije otvorenima. Susret su pozdravili gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj i regionalna povjerenica SSSH Đurđica Kahlina.

     U sportskom dijelu ovog umi­rovljeničkog okupljanja članovi SUH-a su se natjecali u četiri dis­cipline: stolnom tenisu, pikadu, šahu i belotu, a sudjelovalo je više od 100 natjecatelja. Takmičenje se održavalo u sportskoj dvorani i u predvorju II. Osnovne škole...

Read more...


 

VELIKA GORICA: Čakovečko druženje

     Pedeset članova Podružnice SUH-a iz Velike Gorice otišlo je 19. rujna u kratak, jednodnevni posjet Čakovcu. Ondje su mogli uživati u kupanju na gradskim bazenima, koje je ipak malo osvježilo umirovljenike.

     Nakon kupanja je idealno vrijeme za bogati ručak i glaz­bu, a to su dobili u restoranu Štefova klet. Uz dobru kapljicu, veseli umirovljenici su i zaplesali, a u jednako dobrom raspo­loženju, doduše ne plešući, vratili su se uvečer u Veliku Goricu.

Stjepan Milobara


 

Samobor: O žalovanju

     U organizaciji Udruge SUH-a i Udruge umirovljenika iz Sa­mobora, 15. listopada održana je tribina pod nazivom „Vrijeme žalovanja". U vrijeme prije blagdana Svih sve­tih, kada se prisjećamo svojih preminulih bližnjih, prigodno je dati nekoliko umirujućih savjeta. Stoga je pedesetak prisutnih Samoboraca odlučilo poslušati pokoji savjet od psihologinje SUH-a Biserke Budigam.

Ona je naglasila kako se žalovanje (tugovanje) ne događa samo drugima, već svima.   Kao i na sva neugodna emocionalna stanja čovjek se mora pripremiti i na žalovanje, kako bi ga lakše prebrodio. Žalovanje nije bolest. Normalno je nakon smrti člana obitelji ili bliske i drage nam osobe biti žalostan određeno vri­jeme. Ako stanje traje predugo i ako osoba ne može normalno obavljati svakodnevne poslove mora potražiti stručnu pomoć.

     Na jednoipolsatnoj tribini našlo se mjesta za raspravu i o go­rućim umirovljeničkim problemima - reformi i prosvjedu, što je dodatno zainteresiralo sudionike.

Vesna Bečić


 

VELIKA GORICA: Posvuda pomalo

     Velikogorički SUH je tijekom ljeta organizirao nekoli­ko putovanja na more i u toplice, kako bi se njihovi članovi odmaknuli od svakodnevice, uživali u prirodi i osvježili se od vrućina.

     Sredinom srpnja pedesetak je članova otišlo na jednod­nevni izlet u Malinsku. Prije dolaska na odredište, posjetili su najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj - Trsat, gdje su se nakratko upoznali s poviješću tog mjesta. Potom su osta­tak dana uživali u čistom moru koje oplakuje obale Krka.

     Tjedan dana kasnije, ponovno su krenuli na Krk, ovoga puta u Bašku. Zadovoljni cjelodnevnim opuštanjem na pla­žama, vratili su se kući tek kasno navečer toga dana. Kako i ne bi, kad je izlet bio besplatan, zahvaljujući partnerima ove podružnice SUH-a.

     Kako je srpanj bio rezerviran za more, tako je kolovoz re­zerviran za toplice. U srijedu 22. kolovoza, pun je autobus velikogoričkih SUH-ovaca otišao u smjeru Termi Topusko. Uz cjelodnevno kupanje u bazenima s ljekovitom vodom, bio je organiziran i ručak.

Stjepan Milobara