UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA


 

RUGVICA: Pomoć za Petrinju i Glinu

     Veliko srce pokazala je Podružnica SUH-a Rugvica te se odazvala hu­manitarnoj akciji koju je organizirala Općina Rugvica za prikupljanje pomoći potresom pogođenim područjima te je u razdoblju od 29. do 31. prosinca 2020. godine donirala osnovne prehrambene namirnice u vrijednosti od 1.300 kuna. Odaziv svih Rugvičana bio je velik, te je šleper pomoći poslan na potresom pogođeno područje. Naši umirovljenici tu ne misle stati, već je u planu, zajedno s udrugom branitelja, nabava isključivo konzerviranih namirnica koje su sada prioritet za ljude na tom području.

       S obzirom da je na računu podružnice ostalo čak 20 tisuća kuna od prošle godine, Rugvičani ističu kako je neodlazak na izlete zbog korone imao i dobru stranu, jer sada mogu pomoći nastradalim ljudima. Inače, na području općine je smješteno 60 osoba s potresom pogođenih po­dručja, jedan dio u jednom motelu, a drugi u jednoj privatnoj kući, čiji vlasnici rade u Njemačkoj.

Stjepan Sekulić


 

RUGVICA: Božićnica i mandarine

     Lijepe vijesti stižu nam iz Rugvice gdje je tamošnja općina, poznata po brizi za umirovljenike i starije osobe, donijela odluku da se umirovljenicima čija mirovina ne prelazi 3.000 kuna, kao i korisnicima socijalne pomoći u 2020. godini isplati božićnica od 300 kuna. Božićnice će se dijeliti u prostoriji Udruge umirovljenika od 15. prosinca do 24. prosinca u terminu od 8:30h do 14:30h, a sa sobom je potrebno ponijeti odrezak posljednje mirovine i osobnu iskaznicu, a korisnici zajamčene minimalne naknade trebaju ponijeti poziv koji će dobiti poštom te osobnu iskaznicu.

     Podružnica SUH-a u Rugvici je 9. studenog 2020. nabavila 400 kilograma mandarina, te ih podijelila među 80 članova i starijih osoba lošijeg imovinskog stanja, tako da je svatko dobio pet kilograma. Također, uplaćena je donacija od 2.000 kuna jednoj obitelji u potrebi.

Stjepan Sekulić

 


 

DUGO SELO: Zbog Covida u bolnici

     Unatoč stvarno teškim uvjetima krize zbog pandemije, Udruga SUH Dugo Selo ipak je skupila snage i 21. stude­nog 2020. podijelila svojim članovima čak tonu jabuka te prigodne kalendare za sljedeću godinu te tako održala obećanje o darivanju svojih članova. Čak 200 članova dobilo je pakiranje od po pet kilograma jabuka koje su kupljene u OPG-u u mjestu Lipovec kod Ivanićgrada. Zbog dugogodišnje dobre suradnje jabuke su s PDV-om platili samo četiri kune po kilogramu, a kupnju jabuka Udruga je sama financirala.

     Koliko ozbiljna može biti zaraza koronavirusom na svojoj koži je osjetio i predsjednik Udruge Milivoj Marić, koji se zarazio u listopadu te odležao devet dana s upalom pluća u bolnici Fran Mihaljević. Zanimljivo je da je Marić imao simptome u ponedjeljak 5. listopada zbog čega se otišao testirati, no test je bio negativan. Poslali su ga kući, no u subotu u 2:30 ujutro se probudio osjećajući se loše, te su ga poslali u bolnicu Dubrava gdje je testiran pozitivan na koronavirus. No, poslan je kući jer nije imao teške simptome. No, u ponedjeljak 12. listopada stanje mu se skroz pogoršalo te je završio u bolnici Fran Miha- ljević. Srećom, sve je na kraju završilo dobro, a iz bolnice su ga, uz njegov pristanak, poslali kući iako mu upala pluća još nije prošla, ali s obzirom da se osjećao puno bolje nije htio zauzimati krevet težim slučajevima. Mile, svaka čast!

I.K.


 

VRBOVEC: Zlatku drugi mandat

     Zlatko Hržić i dalje vodit će vrbovečku podružnicu SUH-a i u drugom mandatu. Tako su 3. studenog 2020. odlučili članove ove udruge dopisnim glasovanjem, u skladu s novonastalom epidemiološkom situacijom u zemlji. Za pot­predsjednicu je izabrana Milica Drvenkar, tajnica je Ana Ba- ranašić. Izabrano je i petočlano Predsjedništvo u koje su ušli Nediljko Perica, Branka Tretinjak, Stjepan Kelečić, Ivan Čegec i Ivan Mlinarić, te Nadzorni odbor. Blagajnica Podružnice je Mi­

lena Bastašić. Podružnica danas okuplja više od 260 članova, koji vrijeme ispunjavaju redovitim druženjima u društvenim i sportskim aktivnostima. Osim toga, njihove vrijedne članice godinama aktivno sudjeluju na manifestaciji Kaj su jeli naši sta­ri, gdje redovito odnose nagrade za svoje kulinarsko umijeće. Prije godinu dana Podružnica je pokrenula i rad svoga pjevač­kog zbora koji se, nažalost, zbog pandemije još nije predstavio članstvu i Vrbovčanima.


 

RUGVICA: Kupanje i molitva

     Na Malu Gospu 8. rujna 2020. godine 35 članova podružnice SUH-a Rugvica te pet osoba slabijeg imovinskog stanja iz općine kao gosti, autobusom su otišli na jednodnevni izlet u terme Jezer- čica te u posjet Mariji Bistrici. U termama je, kao i uvijek dosad, bilo super, članovi su birali gdje će se kupati, u unutarnjim ili vanjskim bazenima, a većina je zapravo kombinirala oboje. Osim njih u termama je bilo još samo pet-šest gostiju tako da je bilo dovoljno distance te se nisu bojali eventualne zaraze.

     Nakon kupanja uslijedio je vrhunski ručak, prvo juha, a onda glavno jelo - pureći odrezak punjen šunkom i sirom, uz prilo­ge pekarski krumpir i rižu te miješana salata. Obilni i uku­sni obrok na kraju su zasladili štrudlom. Nakon ručka članovi su se stigli ponovno okupati u bazenu, a

     Tamo su pak obišli Križni put te su u 18 sati sudjelovali na večernjoj misi koja se održala na otvorenom. Nakon toga su još malo prošetali te su se zadovoljni i puni dojmova oko 20 sati uputili kući.

Ono što je dobra vijest jest da je ci­jeli izlet financiran novcem od projekta općine Rugvica, koja je nesebično našim penzićima dodijelila 30 tisuća kuna. Od tog novca u planu je u 11. mjesecu i nabava i podjela voća članovima, tako bi svi trebali dobiti po pet kilograma mandarina i deset kilograma jabuka.

     U planu je i poslije Svih svetih otići u Krapinske toplice te posjetiti Muzej kra­pinskih neandertalaca, no hoće li se ići ovisit će o razvoju epidemiološke situacije.

Stjepan Sekulić