UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZADAR: Umirovljenici na referendum?

     Na konferenciji „Pitanja za referendum11 koja se održala 23. lipnja u organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije, Podružnice SUH-a Zadar i Županijske organizacije HSU Zadarske županije, sud­jelovali su predstavnici ovih triju umirovlje­ničkih asocijacija: Milivoj Dujela, Branislav Jelenić, Davor Ivanac i Duško Vuković. U svojim izlaganjima ukazali su na potrebu korištenja svih dopuštenih načina, zako­nom normiranih, s ciljem poboljšanja sta­nja životnog standarda umirovljenika. Zak­ljučeno je da se nažalost sve važne teme za život umirovljenika dosad samo politizi­ralo, s tek ponekim izuzetkom rješavanja problema.

     Ukazali su na potpisivanje peticija i for­miranje referendumskih pitanja za žurno

rješavanje stanja u kojem se trenutno nalaze umirovljenici. U svojim su izlaganji­ma istaknuli nekoliko bitnih elemenata koji su dosad vrlo loše ili nikako riješeni - način usklađivanja ili indeksacije mirovina, doprinos za zdravstvo, televizijska pret­plata i Zakon o mirovinskom osiguranju.

     Podsjetili su da je zadnja indeksacija iznosila samo 11 kuna na prosječnu miro­vinu od 2.160 kuna, te da takav način usklađivanja samo pridonosi stalnom real­nom padu mirovina i slabljenju kupovne moći umirovljenika. Zaključili su kako doprinos za zdravstvo plaća oko 30 tisuća umirovljenika, te odluku Vlade iz 2009. godine, kojom dio umirovljenika plaća 3 posto doprinosa za zdravstvo, smatraju protuustavnom.     Sada im predstoji žalba EU sudovima, a u krajnjem slučaju i referendumsko odlučivanje.

     Govoreći o pretplati od 80 kuna HRT-u, zatražili su da se kriteriji za plaćanje izmjene i da se pretplata za umirovljenike obračunava u visini od 1,5 posto prosječ­ne mirovine, koja iznosi 2.160 kuna. Upo­zorili su i na Zakon o mirovinskom osigu­ranju od 1. siječnja 2014. kojim je normira­na zakonska odredba o odlasku u mirovi­nu s punih 67 godina, što smatraju neo­drživim, kao i penalizaciju kod odlaska u prijevremenu mirovinu. Zato traže da se mirovina obračunava na temelju pokaza­telja o uplatama doprinosa i drugih para­metara iz formule, bez smanjivanja pola­znog faktora. Na kraju su naglasili kako od ovih zahtjeva neće odustati, a inicijativa će biti upućena u Središnjice MUH-a, SUH-a i HSU-a kao prijedlog za daljnje brzo djelovanje.