UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Zadar: Ljudi s dna prioriteta

     „U Hrvatskoj je svaka treća osoba sta­rija od 65 godina siromašna i po tome smo na europskoj ljestvici pri vrhu, čak na 4. mjestu. Najsiromašniji smo kada se radi o mirovinama i to od svih zemalja u okruženju, rekla je 21. ožujka u Za­dru predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović na konferen­ciji za medije o socijalnom i materijalnom položaju umirovljeničke populacije.

     Predsjednica SUH-a se osvrnula i na položaj hrvatskih branitelja, koji su ostva­rili pravo na mirovinu, a čiji se položaj posljednjih 15-ak godina značajno pogor­šao. „Trebamo prepoznati na koje sve načine treba pomoći braniteljima, koji umiru prosječno s 51 godinom, a mnogi od njih su ostavljeni na društvenoj margi­ni, neintegrirani nakon rata, bez prava na studij, bez posla; prebačeni u socijalnu grupaciju ovisnu o opskrbninama.

     „U šest godina mirovine su usklađene dva puta i to iznosom od po pet kuna. Hr­vatska je na žalost, na dnu dna”, smatra Petrović, uz tvrdnju kako prema prvim po­tezima nove Vlade umirovljenici ponovno neće biti na vrhu prioriteta, što se odnosi i na umirovljene branitelje.

     „Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 38 posto prosječne plaće, dok je europski standard 60 posto, što je jedan od razloga zašto su umirovljenici socijalno najugrože­nija skupina”, podsjetio je Vedran Uranija, pravni povjerenik u Teritorijalnom ure­du SSSH Zadar. Diskriminacija umirovljeni­ka u Hrvatskoj, čiji se položaj može mjeriti s onima u Rumunjskoj ili Bugarskoj, postao je problem koji traži hitno rješavanje.

     Unatoč činjenici što ima 500 tisuća registriranih branitelja, tek su 72 tisuće branitelja u mirovini, uz prosjek od oko pet tisuća kuna. Zadarski branitelj, ali i umirovljenik Davor Milić, prvi je pred­sjednik Podružnice SUH-a hrvatskih branitelja osnovane u Zadru, koji je re­kao kako apeliraju na Vladu da donese jedinstveni Zakon o pravima hrvatskih branitelja.

     „Trebaju se ispraviti nepravde prema braniteljima i članovima njihovih obitelji, jer su se tijekom godina mijenjala pravila i zakoni. Minimalna mirovina se treba pove­ćati, ali i dob kada branitelji mogu ostvari­ti pravo na mirovinu jer granica nikako ne može biti 65 godina”, tvrdi Milić. Zakoni su, smatra Milić, doveli do toga da su bra­nitelji postali obespravljeni i često u soci­jalno neizdrživim situacijama. Među brani- teljskom populacijom samo je 10 posto onih koji su ostvarili zakonom zajamčena prava, između ostaloga i mirovine.

     Konferenciji je nazočio i Davor Ivanac, predsjednik Podružnice SUH-a Zadar, ko­ji je u razgovoru najavio pojačane aktiv­nosti SUH-a, ali i solidarne i borbene akci­je u obrani prava umirovljenika i potrebitih.