UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ZADAR: Prigodno druženje

     Zadarska podružnica SUH-a organizirala je domje­nak za početak 2019. godine. Okupilo se 29 no- vih-starih članova, koji su u opuštenoj atmosferi pričali o svojim životnim iskustvima, ali i predlagali broj­ne ideje. Neke od njih će vodstvo podružnice probati provesti u ovoj godini, na zadovoljstvo svih članova, ali i starijih osoba u Zadru općenito. Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti, kojima će se SUH Zadar posvetiti u idu­ćem razdoblju.

Nikola Škarica

PULA

 

ZADAR: Nikola Škarica na čelu ujedinjene podružnice

     Predstavnici zadarske podruž­nice Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske 21. lipnja su na konferenciji za novinare najavili izlazak na ulice u jesen sa zahtje­vom da se poboljša, kako su rekli, katastrofalno loš umirovljenički standard. Istog dana održana je Skupština podružnice na kojoj je za predsjednika izabran Nikola Škarica, a za potpredsjednika Ma- tija Debeljak.

     Novo vodstvo je najavilo bor­bu za povećanje mirovina, ali i za reformu mirovinskog sustava. Te smjernice namjeravaju predstaviti novoj lokalnoj i županijskoj vlasti. Cilj im je raditi na zaštiti socijal­nih, ekonomskih i ostalih prava. Umirovljenici i branitelji u Zadru i Hrvatskoj najviše su ugroženi, a Hrvatska je prema posljednjim istraživanjima na drugom mjestu po siromaštvu starijih osoba, upo­zorili su.

 

ZADARSKA ŽUPANIJA: Davor Ivanac - predsjednik

     Podružnica SUH-a Zadar je 28. lipnja 2016. godine održ­ala Izbornu skupštinu Županijskog povjereništva SUH-a Zadarske županije. Koristeći prigodu održavanja tribine, među gostima je bio i zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić. Za novog predsjednika Županijskog povjereništva izabran je Davor Ivanac, predsjednik podružnice SUH-a Zadar.

     Kako ovo Županijsko povjereništvo pripada Regiji Jug SUH-a u kojoj su i Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, predloženo je da se za kandidate za Predsjedništvo SUH-a izaberu predstavnici najveće dvije podružnice, tj.    Podružnice SUH-a Dubrovnik i Podružnice SUH-a Split. Cilj je da ojačaju aktivnosti SUH-a u ovoj županiji, pa će se nastojati povećati broj članova, te osno­vati nove podružnice.

 

ZADAR: Umirovljenici na referendum?

     Na konferenciji „Pitanja za referendum11 koja se održala 23. lipnja u organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije, Podružnice SUH-a Zadar i Županijske organizacije HSU Zadarske županije, sud­jelovali su predstavnici ovih triju umirovlje­ničkih asocijacija: Milivoj Dujela, Branislav Jelenić, Davor Ivanac i Duško Vuković. U svojim izlaganjima ukazali su na potrebu korištenja svih dopuštenih načina, zako­nom normiranih, s ciljem poboljšanja sta­nja životnog standarda umirovljenika. Zak­ljučeno je da se nažalost sve važne teme za život umirovljenika dosad samo politizi­ralo, s tek ponekim izuzetkom rješavanja problema....

Read more...

 

ZADAR: DOPUNSKO OSIGURANJE

Šutjeti se više ne može

     Zajedničkom suradnjom Sindikata umirovljenika i Hrvatske stranke umirovljenika na Narodnom trgu provedena je akcija prikupljanja potpisa protiv poskupljenja dopunskog osigura­nja.

     Kako smo doznali od organizatora, ovom peticijom protive se pogodovanju bogaćenja na teret radnika i umirovljenika koji su cijeli radni vijek uplaćivali doprinose za zdravstvo te protiv dodatnog prebacivanja troškova države na građane. Cilj im je i povećanje cenzusa za oslobađanje plaćanja do punskog zdravstvenog osiguranja te održavanje postojeće dostupnosti zdravstvenih usluga.

     Kako javlja predsjednik SUH-a zadarske podružnice Davor Ivanac, dežurni na   štandu, odaziv Zadrana je bio jako dobar, a reakcije građana na ovakav prijedlog    Vlade su ogorčenost i nezadovoljstvo jer se građane udara na najosjetljive podru­čje, a to je zdravlje i život. Peticiju su potpisale sve genera­cije, jer ovim prijedlogom nitko tko je socijalno osviješten, ne može biti zadovoljan. Iako su građani već skeptični, jer se u principu narod ništa ne pita, ipak su svi potpisnici složni u jednom, a to je da se šutjeti više ne smije; narod je ipak taj kojeg se mora pitati, zaključio je Ivanac.