UVODNA RIJEČ
ODOSMO K VRAGU
Samo su Bugari siromašniji od nas
Piše: Jasna A. Petrović
Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo nešto niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?
Mi kažemo da odosmo k vragu.
Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zemalja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv siromaštva i razvojne programe.
Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po siromaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.
Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja pokazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.
Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi prošle godine dosegnula 63 posto.
S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.
Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunjska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?
Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog sustava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.
Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti
Web stranice naših podružnica
ZADAR: Nikola Škarica na čelu ujedinjene podružnice
Predstavnici zadarske podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske 21. lipnja su na konferenciji za novinare najavili izlazak na ulice u jesen sa zahtjevom da se poboljša, kako su rekli, katastrofalno loš umirovljenički standard. Istog dana održana je Skupština podružnice na kojoj je za predsjednika izabran Nikola Škarica, a za potpredsjednika Ma- tija Debeljak.
Novo vodstvo je najavilo borbu za povećanje mirovina, ali i za reformu mirovinskog sustava. Te smjernice namjeravaju predstaviti novoj lokalnoj i županijskoj vlasti. Cilj im je raditi na zaštiti socijalnih, ekonomskih i ostalih prava. Umirovljenici i branitelji u Zadru i Hrvatskoj najviše su ugroženi, a Hrvatska je prema posljednjim istraživanjima na drugom mjestu po siromaštvu starijih osoba, upozorili su.
ZADAR: Umirovljenici na referendum?
Na konferenciji „Pitanja za referendum11 koja se održala 23. lipnja u organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije, Podružnice SUH-a Zadar i Županijske organizacije HSU Zadarske županije, sudjelovali su predstavnici ovih triju umirovljeničkih asocijacija: Milivoj Dujela, Branislav Jelenić, Davor Ivanac i Duško Vuković. U svojim izlaganjima ukazali su na potrebu korištenja svih dopuštenih načina, zakonom normiranih, s ciljem poboljšanja stanja životnog standarda umirovljenika. Zaključeno je da se nažalost sve važne teme za život umirovljenika dosad samo politiziralo, s tek ponekim izuzetkom rješavanja problema....
ZADAR: DOPUNSKO OSIGURANJE
Šutjeti se više ne može
Zajedničkom suradnjom Sindikata umirovljenika i Hrvatske stranke umirovljenika na Narodnom trgu provedena je akcija prikupljanja potpisa protiv poskupljenja dopunskog osiguranja.
Kako smo doznali od organizatora, ovom peticijom protive se pogodovanju bogaćenja na teret 
radnika i umirovljenika koji su cijeli radni vijek uplaćivali doprinose za zdravstvo te protiv dodatnog prebacivanja troškova države na građane. Cilj im je i povećanje cenzusa za oslobađanje plaćanja do punskog zdravstvenog osiguranja te održavanje postojeće dostupnosti zdravstvenih usluga.
Kako javlja predsjednik SUH-a zadarske podružnice Davor Ivanac, dežurni na štandu, odaziv Zadrana je bio jako dobar, a reakcije građana na ovakav prijedlog Vlade su ogorčenost i nezadovoljstvo jer se građane udara na najosjetljive područje, a to je zdravlje i život. Peticiju su potpisale sve generacije, jer ovim prijedlogom nitko tko je socijalno osviješten, ne može biti zadovoljan. Iako su građani već skeptični, jer se u principu narod ništa ne pita, ipak su svi potpisnici složni u jednom, a to je da se šutjeti više ne smije; narod je ipak taj kojeg se mora pitati, zaključio je Ivanac.
ZADARSKA ŽUPANIJA: Davor Ivanac - predsjednik
Podružnica SUH-a Zadar je 28. lipnja 2016. godine održala Izbornu skupštinu Županijskog povjereništva SUH-a Zadarske županije. Koristeći prigodu održavanja tribine, među gostima je bio i zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić. Za novog predsjednika Županijskog povjereništva izabran je Davor Ivanac, predsjednik podružnice SUH-a Zadar.
Kako ovo Županijsko povjereništvo pripada Regiji Jug SUH-a u kojoj su i Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, predloženo je da se za kandidate za Predsjedništvo SUH-a izaberu predstavnici najveće dvije podružnice, tj. Podružnice SUH-a Dubrovnik i Podružnice SUH-a Split. Cilj je da ojačaju aktivnosti SUH-a u ovoj županiji, pa će se nastojati povećati broj članova, te osnovati nove podružnice.
Zadar: Ljudi s dna prioriteta
„U Hrvatskoj je svaka treća osoba starija od 65 godina siromašna i po tome smo na europskoj ljestvici pri vrhu, čak na 4. mjestu. Najsiromašniji smo kada se radi o mirovinama i to od svih zemalja u okruženju, rekla je 21. ožujka u Zadru predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović na konferenciji za medije o socijalnom i materijalnom položaju umirovljeničke populacije.
Predsjednica SUH-a se osvrnula i na položaj hrvatskih branitelja, koji su ostvarili pravo na mirovinu, a čiji se položaj posljednjih 15-ak godina značajno pogoršao. „Trebamo prepoznati na koje sve načine treba pomoći braniteljima, koji umiru prosječno s 51 godinom, a mnogi od njih su ostavljeni na društvenoj margini, neintegrirani nakon rata, bez prava na studij, bez posla; prebačeni u socijalnu grupaciju ovisnu o opskrbninama....