UVODNA RIJEČ
Dan kad je vatra spalila sustav
Piše: Jasna A. Petrović
Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kutiji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.
Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvrstili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bauljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.
I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo glasnima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.
Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polugoli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.
Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisana gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.
„Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u baraci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarnosti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umiranje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.
Web stranice naših podružnica
ZADAR: Prigodno druženje
Zadarska podružnica SUH-a organizirala je domjenak za početak 2019. godine. Okupilo se 29 no- vih-starih članova, koji su u opuštenoj atmosferi pričali o svojim životnim iskustvima, ali i predlagali brojne ideje. Neke od njih će vodstvo podružnice probati provesti u ovoj godini, na zadovoljstvo svih članova, ali i starijih osoba u Zadru općenito. Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti, kojima će se SUH Zadar posvetiti u idućem razdoblju.
Nikola Škarica
PULA
ZADAR: Nikola Škarica na čelu ujedinjene podružnice
Predstavnici zadarske podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske 21. lipnja su na konferenciji za novinare najavili izlazak na ulice u jesen sa zahtjevom da se poboljša, kako su rekli, katastrofalno loš umirovljenički standard. Istog dana održana je Skupština podružnice na kojoj je za predsjednika izabran Nikola Škarica, a za potpredsjednika Ma- tija Debeljak.
Novo vodstvo je najavilo borbu za povećanje mirovina, ali i za reformu mirovinskog sustava. Te smjernice namjeravaju predstaviti novoj lokalnoj i županijskoj vlasti. Cilj im je raditi na zaštiti socijalnih, ekonomskih i ostalih prava. Umirovljenici i branitelji u Zadru i Hrvatskoj najviše su ugroženi, a Hrvatska je prema posljednjim istraživanjima na drugom mjestu po siromaštvu starijih osoba, upozorili su.
ZADARSKA ŽUPANIJA: Davor Ivanac - predsjednik
Podružnica SUH-a Zadar je 28. lipnja 2016. godine održala Izbornu skupštinu Županijskog povjereništva SUH-a Zadarske županije. Koristeći prigodu održavanja tribine, među gostima je bio i zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić. Za novog predsjednika Županijskog povjereništva izabran je Davor Ivanac, predsjednik podružnice SUH-a Zadar.
Kako ovo Županijsko povjereništvo pripada Regiji Jug SUH-a u kojoj su i Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, predloženo je da se za kandidate za Predsjedništvo SUH-a izaberu predstavnici najveće dvije podružnice, tj. Podružnice SUH-a Dubrovnik i Podružnice SUH-a Split. Cilj je da ojačaju aktivnosti SUH-a u ovoj županiji, pa će se nastojati povećati broj članova, te osnovati nove podružnice.
ZADAR: Umirovljenici na referendum?
Na konferenciji „Pitanja za referendum11 koja se održala 23. lipnja u organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije, Podružnice SUH-a Zadar i Županijske organizacije HSU Zadarske županije, sudjelovali su predstavnici ovih triju umirovljeničkih asocijacija: Milivoj Dujela, Branislav Jelenić, Davor Ivanac i Duško Vuković. U svojim izlaganjima ukazali su na potrebu korištenja svih dopuštenih načina, zakonom normiranih, s ciljem poboljšanja stanja životnog standarda umirovljenika. Zaključeno je da se nažalost sve važne teme za život umirovljenika dosad samo politiziralo, s tek ponekim izuzetkom rješavanja problema....
ZADAR: DOPUNSKO OSIGURANJE
Šutjeti se više ne može
Zajedničkom suradnjom Sindikata umirovljenika i Hrvatske stranke umirovljenika na Narodnom trgu provedena je akcija prikupljanja potpisa protiv poskupljenja dopunskog osiguranja.
Kako smo doznali od organizatora, ovom peticijom protive se pogodovanju bogaćenja na teret 
radnika i umirovljenika koji su cijeli radni vijek uplaćivali doprinose za zdravstvo te protiv dodatnog prebacivanja troškova države na građane. Cilj im je i povećanje cenzusa za oslobađanje plaćanja do punskog zdravstvenog osiguranja te održavanje postojeće dostupnosti zdravstvenih usluga.
Kako javlja predsjednik SUH-a zadarske podružnice Davor Ivanac, dežurni na štandu, odaziv Zadrana je bio jako dobar, a reakcije građana na ovakav prijedlog Vlade su ogorčenost i nezadovoljstvo jer se građane udara na najosjetljive područje, a to je zdravlje i život. Peticiju su potpisale sve generacije, jer ovim prijedlogom nitko tko je socijalno osviješten, ne može biti zadovoljan. Iako su građani već skeptični, jer se u principu narod ništa ne pita, ipak su svi potpisnici složni u jednom, a to je da se šutjeti više ne smije; narod je ipak taj kojeg se mora pitati, zaključio je Ivanac.