UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA


 

VRGORAC: Druženje 2 u 1

     Tridesetak članova SUH-ove podruž­nice Vrgorac okupilo se 13. travnja 2019. na domjenku. Povod ovog druženja bila je proslava Uskrsa, pa su tako okupljeni mogli uživati u tradicio­nalnim uskršnjim delicijama, uz čašicu dobrog pića i razgovora.

     No, SUH-ovci nisu otišli svojim kuća­ma odmah nakon domjenka, već su se preselili u susjednu prostoriju. Razlog tomu je bio pregled sluha koji je vod­stvo podružnice organiziralo u suradnji sa Slušnim centrom Pavlović. Okuplje­nima se pridružilo još 20 umirovljenika. Iako se stvorila gužva, svi su otišli kuća­ma zadovoljni pregledom, uz želju da se ponovno organizira.


 

Split: O zdravlju i radu

     Splitski SUH-ovci aktivno brinu o svome zdravlju. Već ne­koliko mjeseci organiziraju tajlandsku masažu, a za po­sljednji termin 24. ožujka vladao je neočekivano veliki interes. Nakon masaže, vrijedilo je provjeriti sluh, pa je 26. ožujka u suradnji sa Slušnim centrom Pavlović organizirana ova vrijedna akcija. Nažalost, zbog lošeg vremena, odaziv nije bilo velik. Zahvaljujući članici SUH-a koja je medicinska sestra svakog četvrtka je u prostorijama podružnice organizirano i mjerenje tlaka i šećera, što je itekako korisno, ponajprije kro­ničnim  bolesnicima.

     A ako je zdravlje dobro, lakše je raditi. Tako je splitski SUH, u suradnji s gradskim organizacijama MUH-a i HSU-a 25. ožuj­ka u knjižnici Marka Marulića organizirao tribinu pod nazivom „Rad umirovljenika u Zakonu o obveznom mirovinskom osi­guranju". Na tu temu je govorio umirovljeni stručnjak HZMO-a Mihovil Rismondo, a interes za mogućnosti rada uz mirovinu bio je solidan.

Asja Tomin


 

SPLIT: Put putuju

     SUH-ovci iz Splita su 16. veljače odlučili zamijeniti mediteransku klimu planinskom. Naime, 50 člano­va otišlo je na jednodnevni izlet na Kupres, poznato bosansko-hercegovačko skijalište. Ondje su se sanjkali ili grijali uz topli čaj u planinarskom domu, a potom se i spustili u centar grada na ručak. Nakon još malo zimskih radosti, u predvečerje su se vratili kući.

     No, put ih je na Dan žena odveo u Vrgorac, gdje su i proslavili ovaj poseban dan u društvo članica tamošnjeg SUH-a. Uživali su u bogatom programu u Villi Neretvi, ali i u plovidbi brodovima po istoimenoj rijeci. Tek idućeg dana su se vratili u Split, prepuni dojmova i zadovoljni organizacijom.

Asja Tomin


 

TROGIR: Fešta za žene

     Umirovljenice SUH-a podružnice Trogir okupile su se na tradicionalnom druženju povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka. Prisutne je pozdravio predsjednik Ivan Bakica Đildo, čestitao im Dan žena i potom svim ženama uručio ruže. Glazbenim programom, pjesmom i plesom svi za­jedno su uživali u lijepom veselom danu.

Tonći Barada


 

VRGORAC: Po Panoniji

     SUH-ovci iz Vrgorca odlučili su se 28. veljače kre­nuti na petodnevni izlet u Budimpeštu. Njih 34 je tako moglo uživati u ljepotama i arhitekturi mađarske metropole. U ugodnom društvu su uživali u hrani i plesu, a i u plovidbi Dunavom. Voditeljica puta ispričala je toliko detalja, da se teško moglo ne­što zaboraviti.

     U povratku su posjetili grad-heroj Vukovar, gdje su obišli Spomen-područje. Potom su svratili do Vin­kovaca na večeru uz tamburaše. Vratili su se odušev­ljeni doživljajima.

     Nekoliko dana poslije, 8. ožujka, 38 članica SUH-a proslavilo je svoj dan u hotelu Pervan uz glazbu, ples i bogati riblji menu. Bio je ovo veseo početak ožujka za vrgoračke umirovljenike.

Senka Erceg