UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
SPLIT: Dvije prilike za druženje
Udruga SUH Split organizirala je jednodnevni izlet 10. veljače 2018. Pedeset članova posjetilo je mauzolej i obiteljsku grobnicu poznatog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića u Ota- vicama kod Drniša. Potom su posjetili etno-eko selo Duvančić, koje nudi jedinstveni smještaj u autohtonim drvenim bačvama starim više stotina godina.
Oduševljeni ljepotama seoskog turizma krenuli su prema Roškom slapu koji je poznat zbog osebujne i bogate vegetacije. Uživali su u prirodnim ljepotama. Pomalo umorni otišli su na organizirani ručak. Uz pjesmu i gitaru, čak se i zaple- salo.
Za Valentinovo, pak, u restoranu Bolero stotinjak članova je uz večeru i ples provelo bogatu večer do kasnih sati. Bilo je tu cvijeća i poklona. Uz večeru i ples zabavljao ih je dugogodišnji član Joško Delić, a uz njega je zapjevao i Jerko Ma- rević. Za dobru organizaciju i atmosferu su zaslužne zamjenica predsjednice Vinka Ivelić i članica Predsjedništva Fani Hot.
Omiš: 20 godina borbe
Iznimno aktivni prosinac, obilježen brojnim izletima i akcijama, SUH-ovci iz Omiša okrunili su svečanom sjednicom povodom 20. obljetnice osnutka njihove podružnice. Tom se prilikom predsjednik podružnice, Andrija Vučković, zahvalio svim članovima i ljudima koji su pripomogli u radu, naglasivši kako je teško pobrojati sve akcije koje su učinili za dobrobit umirovljenika, ali da će i dalje nastaviti punim žarom.
Na svečanoj sjednici je bilo prisutno oko 60 članova, a uz njih je bio i gradonačelnik Ivo Tomasović, te predstavnici nekoliko političkih stranaka. Dvadesetak članova je dobilo zahvalnice za doprinos radu omiškog SUH-a, dok ih je četvero, s predsjednikom Vučkovićem na čelu, dobilo Spomenice iz Središnjice SUH-a u Zagrebu.
Sjednica je potrajala do dugo u noć, pošto su se okupljeni počastili blagdanskom trpezom i zaplesali uz glazbu.
Split: Jahanje za najhrabrije
U Splitu puno toga novoga i staroga! Svakog mjeseca organizira se druženje u restoranu Bolero, a članovi uz ples i večeru zaborave na svakodnevne brige i zabavljaju se do kasno u noć. Podružnica je posebno ponosna na nedavno organizirani višednevni izlet u Kotor, Budvu, Ohrid, Bitolu, Tiranu i Drač, od kojih ih je najviše oduševio prekrasni grad Kotor, koji nikoga nije ostavio ravnodušnim, posebno u srazu neba, planina i zaljeva. No, nitko neće zaboraviti ni boravak u Varaždinskim toplicama, gdje je uspješna terapija uz termalnu vodu vratila osmjeh na lice svim članovima koji su tamo boravili deset dana. A uobičajeni odlazak u Branju Vrućicu nije izostao ni ove jeseni.
U studenom se priprema izlet u Glavice kod Sinja, na imanje Mustang, gdje tradicionalno odlaze u seoski turizam, ručak u ambijentu prirode, šetnje, ali i jahanje za najhrabrije. Nakon toga krajem godine će sve pripreme biti usmjerene na Božićnu i novogodišnju feštu, kad će zbor Podružnice SUH-a Split „Amfora" nastupiti s prigodnim pjesmama.
Asja Tomin
TROGIR: Posebna priznanja talijanskom izaslanstvu
Dvadeseta obljetnica osnutka i djelovanja SUH-a u prosincu 2017. je svečano obilježena i u Trogiru. Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik udruge Ivan Bakica Đildo, a sjednici su nazočili predstavnik grada Trogira gradonačelnik Ante Bilić, donačelnica općine Okrug Bruna Dadić, predstavnik Brodotrogira Mateo Tramuntana, predsjednik Sindikata metalaca industrijskog sindikata Brodotrogir Andro Belas predsjednik TOMS-a Trogir Ivica Bašić, delegacija Sindikata umirovljenika Italije CGIL regije Fermo i grada prijatelja Porto Sant'Elpidija na čelu s predsjednikom županije Fermo Paolom Filacom, Sandrom Cipolarijem, te drugim talijanskim gostima.
Spomenicu za utemeljitelja podružnice Trogir kao posebno priznanje SUH-a za osobit doprinos u borbi za prava umirovljenika dobio je predsjednik Udruge Ivan Bakica Đildo, koji je zatim uručio posebna priznanja za izvanredne zasluge i osobiti doprinos u radu i djelovanju SUH-a u borbi za prava umirovljenika delegaciji Sindikata umirovljenika Italije CGIL, županije Fermo i grada prijatelja Porto Sant'Elpidija. Zahvalnice sponzorima i pojedincima koji potpomažu rad Sindikata umirovljenika podružnice Trogir dobili su Grad Trogir, općina Okrug, Zračna luka Split, Brodotrogir, Sindikat metalaca Brodotrogir, Udruga TOMS, ribarski obrt Jele i Jozo Piveta, hotel Pašike, restoran Alka, konoba Best i Andrija Žižić. Podijeljene su i zahvalnice za 10, 15 i 20 godina neprekidnog članstva SUH-a podružnice Trogir, te za izvanredne zasluge i osobiti doprinos u radu i djelovanju.
„Čestitam svim nagrađenima te im poručujem da i dalje nastave sa svojim radom u borbi za prava umirovljenika. Neka Vam godina Nova podari puno zdravlja, osobnog zadovoljstva i radosti", poručio je predsjednik Udruge Ivan Bakica Đildo.
Tonći Barada
TROGIR: Suza za Vukovar
Podružnica SUH-a Trogir je organizirala trodnevni izlet u dva turnusa. Obilazak gradova Đakova, Vinkovaca i Iloka je bilo impresivan i nezaboravan. No, u Vukovaru su, uz razgledavanje grada, posjetili ratnu bolnicu, memo- rijalni centar na Ovčari i groblje. Položili su vijenac i zapalili svijeće za sve žrtve stradanja. Ovčara je mjesto odakle su stotine ranjenika dovedene iz bolnice, te su tamo ubijeni i bačeni u jame.
Osluškujući povjetarac koji tu uvijek puše, osluškujete tu strahotu neljudskog bića i pitate se je li to moguće. Ne možete tu stajati, a da vam suza ne klizne iz oka i ponovo upitate sami sebe kakvi su to ljudi mogli počiniti.
Tonći Barada