UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA


 

Split: Pohod na Grčku

     Pedesetak članica i članova Sindikata umirovljenika iz Splita krenulo je 5. svibnja na put prema jugoistoku Europe. Propu­tovali su Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju da bi trećega dana putovanja stigli na cilj - u Grčku.

„Prošetali" su Grčkom, od Kalambaka i Delfa, do Atene i Paralije. Vrlo dojmljiv bio je bliski susret s Meteorima - kamenom šumom na kojoj su se tijekom stoljeća ugnijezdila 24 manastira, te sveti­štem u Delfima, gdje su posjetili lokalitet i muzej s artefaktima.

     Druženje s bogovima na vrhu antičkog svijeta, Akropoli, osta­vilo je snažan dojam. Atena na dlanu, a vodič priča priče iz bogate povijesti koje su pomogle, barem djelomično, posložiti mozaik u glavi, koji se tijekom školovanja slagao prema pričama iz starogrč­ke mitologije.

     Nakon Atene, kojoj je teško uzeti mjeru u nepuna dva dana, boravak u Grčkoj zaokružen je izletom u Paraliju, poznato ljeto­valište u podnožju Olimpa, smješteno na obali Egejskoga mora, 70-ak kilometara od Soluna. Ovo pitoreskno mjesto podilazi turi­stima brojnim tavernama, kafićima, prodavaonicama i buticima u kojima su se SUH-ovci opskrbiti kožnim jaknama, torbicama ili pak bundama.

     Povratak je organiziran istom rutom, pa su splitski umirovljeni­ci bacili pogled na Ohrid i s jezera i s kopna zahvaljujući druželjubi­vom vodiču i šetnjama po staroj jezgri. Albanijom su projurili, a na još jedno noćenje u Budvi odlučili su se tijekom samoga putovanja i tako put do Splita rasporedili na prihvatljive vremenske dionice.

     Nakon što su tijekom osam dana vidjeli mnogo toga, vratili su se u Split nakon tjedan dana i zaključili da u njemu - nema ništa nova.

Marica Žanetić Malenica

 


 

Žrnovnica: U posjetu Stepincu

     Članovi SUH-a iz Žrnovnice 5. svibnja su posjetili Krašić, mjesto rođenja blaženog Alojzija Stepinca. Povod posjeta je 120. obljetnica njegova ro­đenja, a izlet je upotpunjen i sudjelovanjem crkvenog zbora iz Žrnovnice.

SUH-ovci su tako bili na misi u crkvi Presvetog Trojstva, gdje su mogli čuti o značaju Alojzija Stepinca. Nakon mise posjetili su njegovu rodnu kuću, te prošetali Krašićem. Pritom su susreli i članove drugih udruga umirovljenika iz Splita, Čakovca i ostalih kra­jeva zemlje.

Zadovoljni viđenim, 48-ero umirovljenika vratilo se u Žrnovnicu u večernjim satima.

Matilda Frankić


 

Žrnovnica - Živjele žene!

     Podružnica SUH-a Žrnovnica organizirala je 8. ožujka pro­slavu povodom Dana žena za sve članice SUH-a iz Split- sko-dalmatinske županije. Na njoj se okupilo oko 150 uzvanika, a među njima predsjednik Županijskog povjere­ništva Ivan Bakica Đildo iz Trogira, predstavnici SUH-a Split i Vrgorac, te Omišani na čelu s predsjednikom podružnice An­drijom Vučkovićem.

     Proslavu u restoranu Imenjak u Stobreču otvorila je pred­sjednica podružnice Žrnovnica Matilda Frankić, čestitajući Dan žena svim članicama, potom su predsjednici podružnica podijelili ruže i održali prigodne govore.

Nakon toga je uslijedila zakuska te ples, čiji su ritam svo­jom glazbom predvodili članovi grupe Maestral iz Žrnovnice.

M. D.


 

SPLIT: Dalmatinci u Slavoniji

     Grupa od 50 članova otišla je 16. ožujka na trodnevni izlet u Slavoniju. Prva postaja njihova puta bilo je Đakovo, gdje su posjetili katedralu i Muzej Đakovštine. Svoje putovanje nastavili su prema naji­stočnijem gradu u Hrvatskoj, Iloku. Ondje su otkrili tajne zanata proi­zvodnje vrhunskog vina u Iločkim podrumima. U večernjim satima vra­tili su se u Vinkovce, najstariji grad u Europi, gdje je grupa odsjela. Vidno umorni ipak su nastavili s plesom u hotelu Admiral, gdje su ih zabavljali tamburaši.

     Drugoga dana otišli su u Vu­kovar. Posjet Vukovarskoj bolnici i Spomen domu na Ovčari ostavio je prilično snažan dojam na umirov­ljenike, a raspoloženje su krajem dana ipak popravili tamburaši.

     Treći dan bio je rezerviran za po­sjet gradu na Dravi, Osijeku. Zbog već planiranog povratka bilo je do­voljno vremena samo za obilazak Tvrđe i kavu na glavnom gradskom trgu. Iz slavonske u dalmatinsku me­tropolu umirovljenici su stigli u ve­černjim satima.

Asja Tomin


 

Vrgorac Podružnica dobila novo vodstvo

     U podružnici SUH-a Vrgorac održana je izvan­redna skupština. Povod je bilo razrješenje dosadašnjeg predsjednika Mire Jovića i osta­lih upravljačkih tijela, te biranje novoga vodstva. Radna subota, 3. ožujka 2018. iznjedrila je tako novu predsjednicu, Predsjedništvo te Nadzorni odbor.

     Na skupštini je bio prisutan 51 član, a velikom većinom glasova su donesene važne odluke. Staro vodstvo je smijenjeno, a nova predsjednica je tako postala Senka Erceg, Zorka Marinović nova pot­predsjednica, Petar Grbavac tajnik, a Marija Dro- pulić blagajnica. U Predsjedništvu su još Marijana Vukosav, Senka Jukić i Ivanka Pivac. U Nadzorni odbor su izabrani predsjednica Anđa Stanković te članovi Vesna Franić i Radoslav Vuković.

Petar Grabovac