UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA


 

Vrgorac: Deset dana u toplicama

     Ove godine umirovljenici SUH-a Vrgorac su, kao i mnogo puta dosad, otišli u topli­ce. Tako je Banja Vrućica bila odredište za 47 umirovljenika koji su od 19. do 29. listo­pada 2018. bili na rehabilitaciji. Uz obave­zne terapije našlo se vremena i za šetnju, zabavu, razonodu i izlet u obližnju Komu- šinu. Smještaj i usluge su bili prvorazredni pa je već sada rezervirano pedesetak mjesta za posjet dogodine.      Umirovljenici su se zdravi, veseli, terapijama osvježeni i znatno poboljšanog zdravstvenog stanja vratili svojim kućama. Također, zahvaljuju svima koji su na bilo koji način pomogli u ostvarenju ove vrlo važne aktivnosti.

Senka Erceg


 

SPLIT: Skupština protiv nevremena

     Izborna Skupština Udruge SUH-a podružnice Split održana je 29.10.2018. u prostoriji gradskog Kotara Blatine, i to usprkos velikom nevremenu u Splitu članovi su se odazvali u punom kvorumu. Skup su uveličali gosti - predsjednik HSU Splita Silve- star Krka, te predsjednica i zamjenik SUH podružnice Žrnovni- ca Matilda Frankić i Marin Martin.

     Na skupštini su izabrana tijela upravljanja - Predsjedništvo, Nadzorni odbor, potpisnici financijske dokumentacije te usvo­jeni plan prihoda i rashoda i plan rada za 2019. godinu. Sjed­nica Skupštine protekla je u prijateljskoj i poticajnoj atmosferi. Silvestar Krka od srca se zahvalio na pozivu riječima da bi do­šao po još lošijem vremenu jer mu je stalo do nastavka surad­nje. Nova - stara predsjednica Asja Tomin podnijela je iscrpni izvještaj o radu Udruge između dvije skupštine, te primila broj­ne komplimente za svoj predani rad. Zahvalila se na ukazanom povjerenju i kazala da će nastojati biti još bolja za dobrobit umirovljenika i članova Udruge SUH-a podružnice Split.

Rasplesani Splićani

     Tradicionalno je i u početkom studenoga održano druže­nje članova u restoranu Bolero, uz muziku i pjesme Joška Delića. Još jednom se pokazalo kako se umirovljenici znaju zabav­ljati te da životna dob nije prepreka za plesni pokret, već je potrebna samo dobra volja.

     Najavljeni su i Božićni i Novogodišnji bal 19.12., kada će se proslaviti 25. obljetnica osnutkaSUH-podružnice Split na kojoj će biti dodijeljene povelje utemeljiteljima Podružnice SUH-a Split, a svim dosadašnjim predsjednicima splitske podružni­ce, uručit će se spomenica (Danica Tomić, Krsto Galić, Zdenko Antonini, Dušan Čipčić i Asja Tomin) te posebna spomenica članu Predsjedništva, predsjedniku KVU Fridrihu Morettiju za izvanredne zasluge. Ujedno će se proslaviti i deseta godišnjica postojanja zbora „Amfora".


 VRGORAC: U čast kozi i lozi

     U organizaciji Turističke zajednice Vr­gorca 6. listopada održana je tradi­cionalna 19. Biklijada, manifestacija posvećena bikli, odnosno piću od mlado­ga vina i kozjega mlijeka. Bila je to prilika da se predstave lokalni običaji, pjesma, ples i hrana. Tako su u Domu sportova Davor Jović nastupili KUD-ovi, zborovi, pjevači, a na gotovo 30 štandova pred­stavljene su autohtone delicije i suveniri.

     Na jednom od štandova predstavila se i podružnica SUH-a Vrgorac, čijih je dese­tak članica pravilo palačinke, uštipke i do­maći džem, a štand su okitile prirodnim ukrasima. Ove godine interes posjetitelja bio je manji, jer je kiša neke natjerala da ostanu kod kuće. No, ljudi vole doći na Bi- klijadu i na SUH-ov štand, kušati delicije, vidjeti tradiciju i dobro se zabaviti.

Senka Erceg


 

TROGIR: Balkanske putešestvije

     Članovi podružnice SUH-a Trogir su od 8. do 13. listopada bili na putovanju balkanskim zemljama, s Makedonijom kao konačnim odredištem. Prva destinacija je bila Crna Gora, gdje su umirovljenici razgledali Kotor, a zatim noćili u Budvi.

     Drugog dana putovanja obišli su Tiranu i nastavili do Ohrida. U Ohridu su obišli povijesne spomenike poput Ohridske čaršije, Samuelove tvrđave i neposredno uz albansku granicu atraktivno i popularno izletište, manastir sv. Naum. Sljedećeg dana uputili su se u potragu za čuvenim ohridskim biserima.

     Bio je organiziran i jednodnevni izlet u Skopje, gdje su ra­zgledali staru čaršiju, Makedonski trg s mostovima, kuću majke Tereze i stari željeznički kolodvor. Pri povratku kući posjetili su Skadar i Budvu.

Nakon završetka ovog putovanja svi su se veselo vratili svo­jim kućama s lijepim dojmovima.

Tonći Barada


 

Split: Veliki planovi

     Splitski SUH je krajem rujna održao svoju izvještajnu sjed­nicu na kojoj je bilo vrlo živo. Raspravljalo se o organiza­ciji Skupštine, koja bi se trebala održati 29. listopada, no najvažnije stvari će se dogoditi i ranije.

Raspravljalo se o organizaciji puta u Zagreb povodom prosvjeda protiv mirovinske reforme. Organizirana je i press-kon- ferencija o zahtjevima SUH-a u mirovinskoj reformi te pripre­mama za prosvjed. U svakom slučaju, SUH Split će biti vrlo aktivan u pitanju ostvarivanja prava umirovljenika.

Asja Tomin