UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA


 

SPLIT: Proslavili 25 Božića

     Dana 19. prosinca, u restoranu Bolero održana je prosla­va u povodu 25. obljetnice osnutka podružnice SUH-a Split. U sklopu proslave održan je Božićni i novogodišnji bal.

     Skupština je započela himnom koju je otpjevao SUH-ov zbor Amfora, koji je ujedno proslavio desetogodišnjicu osni­vanja. Prisutnima se obratila predsjednica podružnice Asja To- min i odala počast svim preminulim članovima te pozdravila sve goste i zaželjela im blagoslovljen Božić i sretnu Novu i u ime središnjeg ureda SUH-a. Proslavi je prisustvovalo dvjesto­tinjak članova.

    Dodijeljene su i povelje utemeljiteljima SUH-a Danici To- mić i Zdenku Antoniniju te posebna priznanja za osobiti do­prinos svim dosadašnjim predsjednicima SUH-a podružnice Split - Danici Tomić, Krsti Galiću, Zdenku Antoniniju, Dušanu Čipćiću i Asji Tomin te članu predsjedništva Fridrihu Morettiju.

     Nakon službenog dijela članovi su se zabavljali uz večeru i ples, preuranjeno dočekali„Novu godinu" te se zahvalili dona­torima koji su im to omogućili.

A.T.


 

VRGORAC: Izvještajni domjenak

     U subotu 15. prosinca održana je Izvještajna skupština po­družnice SUH-a Vrgorac. Financijsko izvješće je iznijela Anka Vujčić, a izvještaj o radu podružnice u 2018. Mate Ožić Bebek. Pričalo se i o višednevnom izletu umirovljenika u Vukovar i Budimpeštu, koji će biti organiziran krajem veljače sljedeće godine.

     Nakon toga uslijedio je prigodni domjenak. Uz kolače, kavu, muziku, pjesmu, ples i priču umirovljenici su se družili i zabavljali u predbožićno vrijeme.

Senka Erceg


 

SPLIT: Skupština protiv nevremena

     Izborna Skupština Udruge SUH-a podružnice Split održana je 29.10.2018. u prostoriji gradskog Kotara Blatine, i to usprkos velikom nevremenu u Splitu članovi su se odazvali u punom kvorumu. Skup su uveličali gosti - predsjednik HSU Splita Silve- star Krka, te predsjednica i zamjenik SUH podružnice Žrnovni- ca Matilda Frankić i Marin Martin.

     Na skupštini su izabrana tijela upravljanja - Predsjedništvo, Nadzorni odbor, potpisnici financijske dokumentacije te usvo­jeni plan prihoda i rashoda i plan rada za 2019. godinu. Sjed­nica Skupštine protekla je u prijateljskoj i poticajnoj atmosferi. Silvestar Krka od srca se zahvalio na pozivu riječima da bi do­šao po još lošijem vremenu jer mu je stalo do nastavka surad­nje. Nova - stara predsjednica Asja Tomin podnijela je iscrpni izvještaj o radu Udruge između dvije skupštine, te primila broj­ne komplimente za svoj predani rad. Zahvalila se na ukazanom povjerenju i kazala da će nastojati biti još bolja za dobrobit umirovljenika i članova Udruge SUH-a podružnice Split.

Rasplesani Splićani

     Tradicionalno je i u početkom studenoga održano druže­nje članova u restoranu Bolero, uz muziku i pjesme Joška Delića. Još jednom se pokazalo kako se umirovljenici znaju zabav­ljati te da životna dob nije prepreka za plesni pokret, već je potrebna samo dobra volja.

     Najavljeni su i Božićni i Novogodišnji bal 19.12., kada će se proslaviti 25. obljetnica osnutkaSUH-podružnice Split na kojoj će biti dodijeljene povelje utemeljiteljima Podružnice SUH-a Split, a svim dosadašnjim predsjednicima splitske podružni­ce, uručit će se spomenica (Danica Tomić, Krsto Galić, Zdenko Antonini, Dušan Čipčić i Asja Tomin) te posebna spomenica članu Predsjedništva, predsjedniku KVU Fridrihu Morettiju za izvanredne zasluge. Ujedno će se proslaviti i deseta godišnjica postojanja zbora „Amfora".


 

Vrgorac: Deset dana u toplicama

     Ove godine umirovljenici SUH-a Vrgorac su, kao i mnogo puta dosad, otišli u topli­ce. Tako je Banja Vrućica bila odredište za 47 umirovljenika koji su od 19. do 29. listo­pada 2018. bili na rehabilitaciji. Uz obave­zne terapije našlo se vremena i za šetnju, zabavu, razonodu i izlet u obližnju Komu- šinu. Smještaj i usluge su bili prvorazredni pa je već sada rezervirano pedesetak mjesta za posjet dogodine.      Umirovljenici su se zdravi, veseli, terapijama osvježeni i znatno poboljšanog zdravstvenog stanja vratili svojim kućama. Također, zahvaljuju svima koji su na bilo koji način pomogli u ostvarenju ove vrlo važne aktivnosti.

Senka Erceg


 

TROGIR: Balkanske putešestvije

     Članovi podružnice SUH-a Trogir su od 8. do 13. listopada bili na putovanju balkanskim zemljama, s Makedonijom kao konačnim odredištem. Prva destinacija je bila Crna Gora, gdje su umirovljenici razgledali Kotor, a zatim noćili u Budvi.

     Drugog dana putovanja obišli su Tiranu i nastavili do Ohrida. U Ohridu su obišli povijesne spomenike poput Ohridske čaršije, Samuelove tvrđave i neposredno uz albansku granicu atraktivno i popularno izletište, manastir sv. Naum. Sljedećeg dana uputili su se u potragu za čuvenim ohridskim biserima.

     Bio je organiziran i jednodnevni izlet u Skopje, gdje su ra­zgledali staru čaršiju, Makedonski trg s mostovima, kuću majke Tereze i stari željeznički kolodvor. Pri povratku kući posjetili su Skadar i Budvu.

Nakon završetka ovog putovanja svi su se veselo vratili svo­jim kućama s lijepim dojmovima.

Tonći Barada