UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA


 

SPLIT: Grčke putešestvije

     Još jedan odlično odrađen realiziran program u surad­nji s agencijom Vagari. Odveo je autobus pun splitskih SUH-ovaca kroz već poznata mjesta do Ohrida, gdje inače često odlaze, no ovaj put produžili su do Grcke. Po­sjetili su Meteore, ogromne stijene koje se uzdižu 500 me­tara u visinu, što ih je sve impresioniralo. Prema programu put ih je odveo i u Delfe. To je prekrasan arheološki loka­litet antičke Grčke. U Ateni su odsjeli u hotelu Dorian IN odmah ispod Akropole tako da su bili osupnuti pogledom na Partenon i Atenu. Izlet na Poliponez, Mykines i Epidaurus bio je neopisiv.

     Oproštajna večera bila je veličanstvena uz grčke speci­jalitete te uz kulturni program. Povratak je bio vrlo ugodan. Svi članovi su bili oduševljeni i prepuni lijepih dojmova.                        

   Merica Ličina


SPLIT: 13 potpisnih knjiga

     Splitska podružnica SUH-a u Gradu Splitu imala je samo jedan štand na kojem su predsjednica Asja Tomin i njezina zamjenica Vinka Ivelić naizmjence prikupljale potpise, jer im policija nije dozvolila još jedan štand. Volonteri splitske podružnice SUH-a su za vrijeme prikupljanja potpisa bili na davno dogovorenom puto­vanju u Grčkoj, inače bi se i oni priključili, te prikupili da­leko više potpisa.

     Splitska podružnica od SUH-a je na početku uključi­vanja u akciju prikupljanja potpisa dobila pet potpisnih knjiga, a vratila ih je 13, što je iznenadilo kolege i SSSH-a. Tako je zahvaljujući naporima splitske podružnice priku­pljeno je čak 1.300 potpisa!


 

VRGORAC: Druženje 2 u 1

     Tridesetak članova SUH-ove podruž­nice Vrgorac okupilo se 13. travnja 2019. na domjenku. Povod ovog druženja bila je proslava Uskrsa, pa su tako okupljeni mogli uživati u tradicio­nalnim uskršnjim delicijama, uz čašicu dobrog pića i razgovora.

     No, SUH-ovci nisu otišli svojim kuća­ma odmah nakon domjenka, već su se preselili u susjednu prostoriju. Razlog tomu je bio pregled sluha koji je vod­stvo podružnice organiziralo u suradnji sa Slušnim centrom Pavlović. Okuplje­nima se pridružilo još 20 umirovljenika. Iako se stvorila gužva, svi su otišli kuća­ma zadovoljni pregledom, uz želju da se ponovno organizira.


 

Split: Tri putovanja

     Splitski SUH je na zadovoljstvo svo­jih članova u travnju organizirao čak tri putovanja. Prvo je trajalo od 30. ožujka do 9. travnja, a odredište je bila Banja Vrućica. Ondje je 58 članova boravilo u hotelu te koristilo terapije koje su mnogima pomogle. Uz to, bio je organiziran izlet u Hajdučke vode, prirodni rezervat i izletište, a mnogi su samoinicijativno otišli i do Banja Luke. Domaćini su se potrudili da umirovljeni­cima bude ugodno, pa su svake večeri organizirali glazbenu večer, a i svečanu večeru pretposljednjeg dana boravka.

     I dok su se jedni pripremali na povra­tak kući, drugi su već bili u Krapinskim Toplicama. Tako je 67 umirovljenika od 7. do 17. travnja isprobalo sve terape- utske usluge koje se u Toplicama nude, a mogli su koristiti i sve bazene.    Opo­ravljeni i zadovoljni SUH-ovci su mogli uživati u tri zabavne večeri te u izletima u Krapinu, gdje su obišli grad i Muzej krapinskog pračovjeka; te u Kumrovec i dvorac Jurjevec.

      Bila je to uvertira u najvažniji do­gađaj - obilježavanje Uskrsa. Čak 100 SUH-ovaca sudjelovalo je u tradicional­nom Uskršnjem doručku kojeg je 22. travnja organizirala Turistička zajednica Vodica. Ove je godine doručak organi­ziran u mjestu Oklaj, no u Vodicama je svećenik na glavnom trgu blagoslovio hranu, a kasnije su SUH-ovci otišli i na uskršnji ručak u restoran Jadran u Bro­darici, gdje su, uz hranu i piće, zaplesali.

Asja Tomin


 

Split: O zdravlju i radu

     Splitski SUH-ovci aktivno brinu o svome zdravlju. Već ne­koliko mjeseci organiziraju tajlandsku masažu, a za po­sljednji termin 24. ožujka vladao je neočekivano veliki interes. Nakon masaže, vrijedilo je provjeriti sluh, pa je 26. ožujka u suradnji sa Slušnim centrom Pavlović organizirana ova vrijedna akcija. Nažalost, zbog lošeg vremena, odaziv nije bilo velik. Zahvaljujući članici SUH-a koja je medicinska sestra svakog četvrtka je u prostorijama podružnice organizirano i mjerenje tlaka i šećera, što je itekako korisno, ponajprije kro­ničnim  bolesnicima.

     A ako je zdravlje dobro, lakše je raditi. Tako je splitski SUH, u suradnji s gradskim organizacijama MUH-a i HSU-a 25. ožuj­ka u knjižnici Marka Marulića organizirao tribinu pod nazivom „Rad umirovljenika u Zakonu o obveznom mirovinskom osi­guranju". Na tu temu je govorio umirovljeni stručnjak HZMO-a Mihovil Rismondo, a interes za mogućnosti rada uz mirovinu bio je solidan.

Asja Tomin