UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

11. SPORTSKI SUSRETI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Jedan dan života

     Na prekrasnim terenima ranča Mustang, u Glavicama kod Sinja, 28. rujna 2019. godine održano je natjecanje umirovljenika SUH-a Splitsko-dalmatinske županije u pikadu, kartama, balotama i potezanju konopa na kojem su sudjelovala 192 umirovljenika.

     Sportske susrete je vodio dugogodišnji član predsjedniš­tva SUH-a Split, admiral Fridrih Moretti, koji je i član statutarne komisije SUH-a. Moretti je od okupljenih dobio velike pohvale za dobro obavljen posao. Nakon intoniranja himne pozdrave natjecateljima u ime organizatora i u ime predsjednice SUH-a Jasne Petrović uputila je Asja Tomin. Nakon toga predsjednica županijskog povjerenstva Merica Ličina otvorila je igre.

     U svim disciplinama su sudjelovale sve podružnice - Split, Trogir, Omiš, Vrgorac i Žrnovnica. Dodijeljene su samo diplo­me za osvojena prva mjesta i to pravedno, svima po malo.

 

PIKADO - prvo mjesto – Žrnovnica

KARTE - prvo mjesto - Trogir

BALOTE - prvo mjesto - Omiš

POTEZANJE KONOPA - prvo mjesto Vrgorac

     Također, dodijeljene su i zahvalnice za sudjelovanje na sportskim igrama, a prigodne poklone su dobili predsjednici podružnica.

     Na ranču je organiziran ručak pa su sudionici tako mogli uživati u arambašićima, poznatom jelu toga kraja, zatim u me­snim pekama, a za desert je posluženo grožđe koje su poklo­nili članovi podružnice Vrgorac.

      Nakon završetka natjecanja uslijedilo je druženje uz glaz­bu i ples, a svi okupljeni nisu propustili i šetnju lijepom priro­dom, dok su se oni najhrabriji odlučili i za jahanje na konjima. Bio je to ispunjen dan, pun uživancije i druženja.

     „Ovaj put radimo bez pravila igre, nama ne trebaju pravila, nama treba druženje i još jedan dan života", znakovite su za­vršne riječi koje je uputio gospodin Moretti. Sljedeće, 12. po redu sportske igre, održat će se u Trogiru.

Asja Tomin