UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA


 

Split: Zastave i slapovi

     Pedeset članova Udruge SUH po­družnice Split lipanj su iskoristili za izlet u prirodu u dalmatinsku Zagoru. Prva postaja bila je Vrlika, gdje su posjetili čuvenu fontanu gdje se održala opera Ero s onoga svijeta. Put ih je dalje odveo na izvor rijeke Cetine, gdje su umirovljenici ostali očarani predivnom prirodom. Bio je to, kako kažu, pravi odmor za dušu.

     Nakon toga su posjetili i Knin, no zbog velike vrućine odustali su od penjanja na tvrđavu. Razgledali su je iz daljine, a posebno ih se dojmilo vijorenje velike hrvatske zastave na tvrđavi. U istom gradu su još posjetili i prekrasan slap Krčić. Uslijedio je odla­zak u Drniš na ručak kod Tome, gdje su uživali u predivnom ambijentu i odlič­noj hrani, a za dobru zabavu pobrinuo se Jerko Marević koji je oduševio sve prisutne sjajnom svirkom na gitari.

     Osim izleta, članovi splitskog SUH-a zabavljali su se u lipnju i na tradicionalnom plesnjaku u restora­nu Bolero. Dobra glazba izmamila je sjajne pokrete naših umirovljenika na plesnom podiju. Iz Udruge obavješta­vaju sve svoje članove da ljeti neće biti plesnjaka i da će se sljedeći odr­žati u rujnu.

Asja Tomin


 

VRGORAC: Izlet u susjedstvo

     Umirovljenici SUH-a Vrgorac 8. lipnja 2019. iskoristili su za jednodnevni izlet na Crnogorsko primorje. Preko Herceg Novog i Igala umirovljenici su trajektom otišli od Kamenara do Lepetana i stigli u Tivat, gdje su obišli Porte Montenegro. Nakon razgledavanja grada i luke otišli su u Bud­vu gdje su boravili do noćnih sati.    Razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti oduševilo je umirovljenike koji su ka­zali kako jedva čekaju novi izlet.

Mate Ožić Bebek


SPLIT: 13 potpisnih knjiga

     Splitska podružnica SUH-a u Gradu Splitu imala je samo jedan štand na kojem su predsjednica Asja Tomin i njezina zamjenica Vinka Ivelić naizmjence prikupljale potpise, jer im policija nije dozvolila još jedan štand. Volonteri splitske podružnice SUH-a su za vrijeme prikupljanja potpisa bili na davno dogovorenom puto­vanju u Grčkoj, inače bi se i oni priključili, te prikupili da­leko više potpisa.

     Splitska podružnica od SUH-a je na početku uključi­vanja u akciju prikupljanja potpisa dobila pet potpisnih knjiga, a vratila ih je 13, što je iznenadilo kolege i SSSH-a. Tako je zahvaljujući naporima splitske podružnice priku­pljeno je čak 1.300 potpisa!


 

SPLIT: Grčke putešestvije

     Još jedan odlično odrađen realiziran program u surad­nji s agencijom Vagari. Odveo je autobus pun splitskih SUH-ovaca kroz već poznata mjesta do Ohrida, gdje inače često odlaze, no ovaj put produžili su do Grcke. Po­sjetili su Meteore, ogromne stijene koje se uzdižu 500 me­tara u visinu, što ih je sve impresioniralo. Prema programu put ih je odveo i u Delfe. To je prekrasan arheološki loka­litet antičke Grčke. U Ateni su odsjeli u hotelu Dorian IN odmah ispod Akropole tako da su bili osupnuti pogledom na Partenon i Atenu. Izlet na Poliponez, Mykines i Epidaurus bio je neopisiv.

     Oproštajna večera bila je veličanstvena uz grčke speci­jalitete te uz kulturni program. Povratak je bio vrlo ugodan. Svi članovi su bili oduševljeni i prepuni lijepih dojmova.                        

   Merica Ličina


 

Split: Tri putovanja

     Splitski SUH je na zadovoljstvo svo­jih članova u travnju organizirao čak tri putovanja. Prvo je trajalo od 30. ožujka do 9. travnja, a odredište je bila Banja Vrućica. Ondje je 58 članova boravilo u hotelu te koristilo terapije koje su mnogima pomogle. Uz to, bio je organiziran izlet u Hajdučke vode, prirodni rezervat i izletište, a mnogi su samoinicijativno otišli i do Banja Luke. Domaćini su se potrudili da umirovljeni­cima bude ugodno, pa su svake večeri organizirali glazbenu večer, a i svečanu večeru pretposljednjeg dana boravka.

     I dok su se jedni pripremali na povra­tak kući, drugi su već bili u Krapinskim Toplicama. Tako je 67 umirovljenika od 7. do 17. travnja isprobalo sve terape- utske usluge koje se u Toplicama nude, a mogli su koristiti i sve bazene.    Opo­ravljeni i zadovoljni SUH-ovci su mogli uživati u tri zabavne večeri te u izletima u Krapinu, gdje su obišli grad i Muzej krapinskog pračovjeka; te u Kumrovec i dvorac Jurjevec.

      Bila je to uvertira u najvažniji do­gađaj - obilježavanje Uskrsa. Čak 100 SUH-ovaca sudjelovalo je u tradicional­nom Uskršnjem doručku kojeg je 22. travnja organizirala Turistička zajednica Vodica. Ove je godine doručak organi­ziran u mjestu Oklaj, no u Vodicama je svećenik na glavnom trgu blagoslovio hranu, a kasnije su SUH-ovci otišli i na uskršnji ručak u restoran Jadran u Bro­darici, gdje su, uz hranu i piće, zaplesali.

Asja Tomin