UVODNA RIJEČ
Zašto nas Plenković ne voli?
Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elokventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umirovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli temeljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveobuhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom reformom nije dobilo ni kune.
Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" prethodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vrlog Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.
I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.
Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.
Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jednom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovljenika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaostale za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede minimalna mirovina.
No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!
I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovine, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privatne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.
I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 milijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati mirovine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!
Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mirovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!
Web stranice naših podružnica
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE
Zbrka, a ne čisti računi
Na inicijativu Sindikata umirovljenika Hrvatske, na dnevni red 16. sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održane 11. veljače, stavljeno je izvješće o postupku razdvajanja dijelova mirovine prema članku 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. Uz svu dobru volju i razumijevanje Sindikata umirovljenika Hrvatske za obavljanje takvom kompliciranog posla, ovo što je učinjeno nije ono što se htjelo i što je podržano.
Podsjećamo da je SUH 9. srpnja 2013. uputio otvoreno pismo predsjednicima Vlade, Sabora i Republike, u kojem je naglasio kako je potrebno razdvojiti mirovinske proračune za mirovine prema općim propisima i mirovine prema posebnim propisima (te i pojedinačne mirovine na prava prema općim i prema posebnim propisima).
Na žalost, ono što je učinjeno od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te utemeljeno na nerazumljivim koeficijentima ugrađenima u članak 80. Zakona o mirovinskom osiguranju, nema veze s namjerom postizanja čistih računa, već stvara dodatnu zbrku i nezadovoljstvo. Dio problema na koji ukazuju i branitelji okupljeni u šatoru potiče baš od takvih zbrkanih računica MRMS-a.
S obzirom da je većina rješenja koja su odaslana umirovljenima prema posebnim propisima (za sada s odgodom od 6 mjeseci za branitelje) utemeljena na koeficijentima za koje ne postoje transparentne računice, koji su izračunavani na razini skupina/kategorija, a ne na individualnoj razini, rečena rješenja su utemeljena na povredama materijalnog prava, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te s evidentnim povredama odredaba postupka.
Poznato je da su i SUH, ali i Hrvatska stranka umirovljenika, osobito njezin zastupnik Željko Šemper, izrazito zagovarali potrebu individualnog razgraničenja individualnih mirovina na dijelove s posebnim i s općim dijelom, a nikako izračun na temelju skupnih koeficijenata, što dovodi do potpune zbrke. Nadalje, kako je jasno da su predviđene dva različita modela usklađivanja mirovina, onaj za umirovljenike ili dijelove mirovina koje su izračunate temeljem općih propisa, te za umirovljenike ili dijelove mirovina izračunatih na osnovu posebnih propisa, takva zbrka već u dogledno vrijeme će uzrokovati materijalna oštećenja dijela umirovljenika.
Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a je na ovoj sjednici zatražila da se, kako bi se barem spriječilo ozbiljnije posljedice donese politička odluka da se usklađivanja mirovina svih kategorija umirovljenika u Hrvatskoj vrši na temelju istog modela. Podsjećamo kako se sada neprecizno i najčešće pogrešno izračunat dio ili cijela mirovina prema posebnim propisima usklađuju prema posebnim (restriktivnim) uvjetima u odnosu na tzv. radničke umirovljenike (mirovine se usklađuju ako je realni rast bruto društvenog proizvoda prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od 3%). SUH traži, osobito u uvjetima kad su mirovine cijelu 2014. godinu bile zamrznute, a u ovoj godini možemo očekivati rast na kapaljku, da se sve mirovine usklađuju o istom modelu. To nije podržano na sjednici Nacionalnog vijeća. SUH će stoga ići na pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju u tom dijelu, te i na podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti članka 80. ZOMO.