UVODNA RIJEČ
Tko je financirao Domovinski rat
Piše: Jasna A. Petrović
Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od milijun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo uglednih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.
Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.
Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.
Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog zemljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagrebačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.
To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.
Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika poniženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. godine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.
Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.
No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šezdesetak posto, a Srbija i Crna Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirovljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su financirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.
Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.
Web stranice naših podružnica
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE
Zbrka, a ne čisti računi
Na inicijativu Sindikata umirovljenika Hrvatske, na dnevni red 16. sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održane 11. veljače, stavljeno je izvješće o postupku razdvajanja dijelova mirovine prema članku 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. Uz svu dobru volju i razumijevanje Sindikata umirovljenika Hrvatske za obavljanje takvom kompliciranog posla, ovo što je učinjeno nije ono što se htjelo i što je podržano.
Podsjećamo da je SUH 9. srpnja 2013. uputio otvoreno pismo predsjednicima Vlade, Sabora i Republike, u kojem je naglasio kako je potrebno razdvojiti mirovinske proračune za mirovine prema općim propisima i mirovine prema posebnim propisima (te i pojedinačne mirovine na prava prema općim i prema posebnim propisima).
Na žalost, ono što je učinjeno od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te utemeljeno na nerazumljivim koeficijentima ugrađenima u članak 80. Zakona o mirovinskom osiguranju, nema veze s namjerom postizanja čistih računa, već stvara dodatnu zbrku i nezadovoljstvo. Dio problema na koji ukazuju i branitelji okupljeni u šatoru potiče baš od takvih zbrkanih računica MRMS-a.
S obzirom da je većina rješenja koja su odaslana umirovljenima prema posebnim propisima (za sada s odgodom od 6 mjeseci za branitelje) utemeljena na koeficijentima za koje ne postoje transparentne računice, koji su izračunavani na razini skupina/kategorija, a ne na individualnoj razini, rečena rješenja su utemeljena na povredama materijalnog prava, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te s evidentnim povredama odredaba postupka.
Poznato je da su i SUH, ali i Hrvatska stranka umirovljenika, osobito njezin zastupnik Željko Šemper, izrazito zagovarali potrebu individualnog razgraničenja individualnih mirovina na dijelove s posebnim i s općim dijelom, a nikako izračun na temelju skupnih koeficijenata, što dovodi do potpune zbrke. Nadalje, kako je jasno da su predviđene dva različita modela usklađivanja mirovina, onaj za umirovljenike ili dijelove mirovina koje su izračunate temeljem općih propisa, te za umirovljenike ili dijelove mirovina izračunatih na osnovu posebnih propisa, takva zbrka već u dogledno vrijeme će uzrokovati materijalna oštećenja dijela umirovljenika.
Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a je na ovoj sjednici zatražila da se, kako bi se barem spriječilo ozbiljnije posljedice donese politička odluka da se usklađivanja mirovina svih kategorija umirovljenika u Hrvatskoj vrši na temelju istog modela. Podsjećamo kako se sada neprecizno i najčešće pogrešno izračunat dio ili cijela mirovina prema posebnim propisima usklađuju prema posebnim (restriktivnim) uvjetima u odnosu na tzv. radničke umirovljenike (mirovine se usklađuju ako je realni rast bruto društvenog proizvoda prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od 3%). SUH traži, osobito u uvjetima kad su mirovine cijelu 2014. godinu bile zamrznute, a u ovoj godini možemo očekivati rast na kapaljku, da se sve mirovine usklađuju o istom modelu. To nije podržano na sjednici Nacionalnog vijeća. SUH će stoga ići na pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju u tom dijelu, te i na podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti članka 80. ZOMO.