UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Osijek: Laktaša nikad dosta

     Pun autobus članova udruge SUH Osijek uputio se 8. svib­nja 2017. u terme Laktaši, a kako bi bilo još veselije, pri­družilo im se nekoliko kolega iz Zagreba i Osijeka. Hotel San ponovno je bio privremeni dom SUH-ovcima, gdje ih je dočekalo osoblje hotela u pratnji doktorice Dušice Jokić. Doktorica je, uz srdačan doček i piće dobrodošlice, gostima predstavila program boravka, uključujući sve terapije, lako je riječ o čak 50 SUH-ovaca, terapije su išle prema rasporedu, bez ikakvih problema.

     Dok je dan bio rezerviran za terapije i opuštanje, večer se provodila uz glazbu, pjesmu i ples. Naravno, tu je i obavezni izlet u Banja Luku, uz razgledavanje tvrđave  Kaštel izgrađene u trećem stoljeću, te Sabornog hrama Hrista Spasitelja i ka­toličke Katedrale sv. Bonaventure, sjedišta banjalučke bisku­pije. Posebno zanimljiv je bio posjet trapističkoj opatiji gdje je izletnike opat Franjo upoznao sa svim tradicijama trapista, posebno proizvodnjom sira, čiji je recept još uvijek tajna nji­hovog reda.

     Kako bi obilazak Banja Luke bio još nezaboravniji, SUH-ov- ci su popili piće na 15. katu poslovnog centra Integra odakle se pruža spektakularni pogled. Članovi i članice SUH-a od svih termi i toplica najradije odlaze u Laktaše zbog kvalitete us­luge, ljubaznosti svog osoblja i fantastičnog osjećaja s kojim svakog puta odlaze iz Laktaša. Po povratku kući odmah je pro­vedena anketa hoće li se vratiti u Laktaše dogodine i, naravno, odlučili su da se vraćaju. Terme Laktaši, vidimo se dogodine.

Ma to Obradović

 

11. SPORTSKO-REKREATIVNI SUSRETI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE : Odličja i čobanac za sportaše

     Jedanaesti Sportsko-rekreativni su­sreti Sindikata umirovljenika Hr­vatske Osječko-baranjske županije održali su se 11. lipnja 2017. godine u kampu Borovik na istoimenom jezeru pored Đakova, a sudjelovalo je preko 140 umirovljenika - sportaša. Agilni sportaši natjecali su se u šahu, pikadu i belotu, a lijepo vrijeme i prekrasno jeze­ro omogućili su pravu sportsku borbu u svakom trenutku.

     Po starom slavonskom običaju doma­ćini, članice i članovi SUH-a Podružnice Đakovo, dočekali su sudionike s pićem dobrodošlice i „langošicama" u dobroj atmosferi. Predsjednik podružnice Đako­vo Zeljko Kovač, koji je ove godine bio organizator 11. Sportsko-rekreativnih su­sreta, upoznao sportaše s povijesti jezera Borovik i đakovačkog kraja. Kako su sport­sko-rekreativni susreti jedini događaj na kojem se okupe članovi i članice svih udruga i podružnica SUH-a Osječko-ba­ranjske županije, pozvani su predstavnici gradova i županija, ali formalno se nitko nije mogao i odazvati jer „stari" predstav­nici vlasti više nisu na funkcijama, a„novi" nisu još uvijek preuzeli dužnosti....

Read more...

 

OSIJEK: Valentinovo uz cvijet i poljubac

     Svake godine tradicionalno udruga SUH Osijek organizira pro­slavu dana zaljubljenih. Ove je godine 14. veljače šezdesetak Suhovaca uz pjesmu i ples te prigodne slastice proslavilo Va­lentinovo u Domu Hrvatske vojske. Predsjednik Mato  Obradović pozdravio je prisutne uz prigodne čestitke i želje za ugodno dru­ženje, dok je tajnica udruge kratkim tekstom podsjetila na značaj obilježavanja Valentinova.

     Nakon pića dobrodošlice uslijedio je bogati ručak koji su pri­premili domaćini te bogato ukrašena torta koja je bila, kako je i red, ukrašena srcima. Svaki gost je dobio i cvijet uz iskrenu čestit­ku. Naravno, zabava ne bi bila potpuna uz pjesmu i ples, u čemu se Suhovci uvijek iskažu. Zajednička je želja svih da sličnih druženja bude što više jer se u ugodnom i generacijski podjednakom druš­tvu svi dobro osjećaju. A    Valentinovo neka podsjeti sve da vjeruju u ljubav iako ne vjeruju u legende i da izražavamo ljubav onima koje volimo jer će im takav znak pažnje učiniti veliku radost.

(Mato Obradović)

 

OSIJEK: Borbenih 20 godina rada!

     Udruga sindikata umirovljenika Hrvatske Osijek 26. travnja 2017. godine je održala svečanu sjed­nicu Skupštine u prigodi 20. obljetnice njezina osnutka. Svečanosti su nazočili predsjednik Udruge SUH-a Osijek Mato Obradović, predsjednica SUH-a Jasna Petrović, osječko-baranjski župan Vladi­mir Šišljagić, pročelnik Ureda za socijal­nu skrb i zdravstvo Romano Kristić, pot­predsjednica SUH-a Biserka Budigam te predsjednici udruga i podružnica SUH-a iz županije.

     Predsjednik Udruge SUH-a Osijek Mato Obradović rekao je da je njihovo djelovanje usmjereno ostvarivanju soci­jalne pravde, poboljšanja ekonomskog i građanskog položaja. „SUH je osnovan kako bi pokušali očuvati dosegnutu ra­zinu prava umirovljenika i izboriti se za kvalitetniju skrb o starijim osobama, te unaprijediti mirovinski sustav. Provodili smo program SUH-a i zadržali sindikal­nu misiju i borbu za prava umirovljenih radnika, sindikalnim metodama borbe - pregovorima, inicijativama, prosvjedi­ma", kazao je Obradović.

     Uz borbu za prava umirovljenika, promoviraju teme koje zanimaju njihovu umirovljeničku zajednicu. U sljedećim će se godinama orijentirati na politike koje će pomoći ostvariti bolji socijalni položaj u RH - sve to uključuje bolje zdravstvo, veće mirovine, socijalnu skrb. Obradović je naglasio važnost organizacije umirov­ljenika, koje su spremne, kako bi obranile prava umirovljenika, izići i na ulice.

     Nazočnima se obratio osječko-ba­ranjski župan Vladimir Šišljagić pohva­livši njihove projekte i aktivnosti, koje su nerijetko i potpomagali, te izrazio želju za daljnjom suradnjom. Čestitkama se pridružio i predstavnik Grada Romano Kristić. Istaknuo je da su ponosni na nji­hova postignuća te da će Grad Osijek i dalje biti aktivan partner. Govore su održale i predsjednica i potpredsjednica SUH-a.

     Posebna zahvalnost iskazana je svim članovima i članicama koji rade velike stvari volonterski i s malim sredstvima. Iskazana je želja za još bolje osmišljava­nje programa uz angažman svih člano­va, kako bi osjećali pripadnost udruzi i SUH-u.

 

(8.5.2017)

 

DONJI MIHOLJAC: Pečat grada za SUH-ovce

     Povodom Dana grada Donjeg Miholjca dodijeljena su javna priznanja najzas­lužnijim pojedincima i organizacijama za postignute rezultate u zadnjih go­dinu dana. Tako je Pečat grada dodijeljen Sindikatu umirovljenika Hrvatske Do­nji Miholjca, osnovanom 1997. godine, a koji ima više od 300 članova i dva ogranka u Črnkovcima i Rakitovici. Ostavili su neizbrisiv trag zahvaljujući broj­nim aktivnostima, humanitarnom radu te kulturnom djelatnošću. Bravo, Suhovci iz Donjeg Miholjca i predsjednica Mira Kosić.