UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Đakovo: Veliki planovi

     Svakog drugog četvrtka podružnica SUH-a iz Đakova organizira zabavu u Gradskom podru­mu. Na posljednjoj je bilo 40-ak članova, što je bila idealna prilika za dogovor oko organizacije drugih aktivnosti. U planu je izlet na Borovik, ali i sudjelovanje na Sportskim susretima SUH-a Osječ- ko-baranjske županije.

     Upravo zbog tog velikog događaja, Đakovčani su, zajedno s predstavnicima ostalih SUH-ovih po­družnica u županiji, 4. lipnja sudjelovali na sastanku Županijskog povjereništva, gdje su dogovorili sve detalje. Grad domaćin je Donji Miholjac.

Željko Kovač


 

Osijek: Provod u Laktašima

     Pun autobus sa 51 članom Udruge SUH-a Osijek, 7. svibnja 2018. krenuo je u Terme Laktaši. Njima se pridružilo i dvoje ko­lega iz Zagreba. Pred hotelom dočekala ih je direktorica Mirja­na Čomić i osoblje, koje ih je srdačno pozdravilo i iznijelo prtljagu do soba. Organiziran je doček s pićem dobrodošlice i kavom, te je predstavljen program boravka, uz terapije obogaćene atraktivnim sadržajima. Terapeuti su odmah napravili raspored terapija, tako da je dobar dio umirovljenika već prvi dan obavio prve terapije. Sljedeće jutro čekao ih je osobni raspored terapija.

     Radosna novost je i uvođenje stimulativnog popusta, nakon četvrtog dolaska ostvaruje se popust od četiri posto na ugovorenu cijenu, a za svaki novi dolazak popust raste do 10 posto. Ove go­dine, kao iznenađenje i nagradu za redovite dolaske organiziran je izlet u nacionalni park „Kozara" gdje je za ručak spremljen vojnički grah, a umirovljenici su obišli spomen područje sa spomenikom i muzejom.      Članovi su mogli kupiti jedini pravi sir Trapist, koji se ovdje proizvodi po stoljetnoj recepturi opata trapista, a za kupce je bila organizirana nabavka.

Posljednjeg dana boravka, poslije večere, uz živu glazbu člani­ce i članovi udruge opustili su se uz pjesmu i ples. Po onome što se moglo vidjeti, u dobroj su kondiciji i raspoloženju neumorno plesali kola i druge plesove, a ni najstariji bračni par Poštič s više od 80 godina svaki, nije odolio atmosferi i veselju.

     Veliki broj članova izrazio je želju da se posjet Termama Laktaši organizira i u jesen, ako se skupi dovoljno zainteresiranih. No, za posjet iduče godine su svi zaokružili „za" u anketi koja je provede­na na povratku kuči.

Mato Obradović

 


 

Osijek: „Sanacija" bolesnih i bijednih

     U Osijeku je 15. studenog održana edukativna radionica „Kako do do­stojanstva", a okupila je 48 članova osječkog SUH-a. Uvodno je predsjednik Podružnice Mato Obradović naglasio kako je cilj ove radionice upoznavanje članova, ali i drugih starijih osoba sa so­cijalnim pravima koja im trebaju pomoći u rješavanju svakodnevnih problema, a potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam predstavila je projekt koji SUH provodi u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

     O socijalnim pravima u gradu Osijeku govorila je socijalna radnica Vesna Čonda, predstavnica osječkog Centra za socijalni rad, koja je istaknula kako su prava umirovljenika i starijih osoba vezana isključi­vo za sanaciju teškog materijalnog statu­sa i lošeg zdravstvenog stanja, da su sred­stva ograničena i da se uglavnom sani­raju najteži slučajevi. Uz organizaciju volonterske pomoći u kući i dostavu toplih obroka potrebiti­ma, naglasila je problem smještaja u dom, jer se na smještaj u tzv. gradski dom dugo čeka, jer je je­dini socijalno i novčano prihvatljiv prosječnom umirovljeniku, a za smje­štaj u privatne domove Osječani nemaju novaca.

     Na dvosatnoj radioni­ci, prisutni umirovljenici nisu imali mnogo pitanja, jer im je jasno kako se problem sramotno niskih mirovi­na mora rješavati kroz mirovinski sustav, a ne kroz sustav socijalne skrbi. Predsjednik Obradović istaknuo je kako su članovi, a i on sam, zadovoljni radionicom jer su po prvi puta od stručnih osoba mogli čuti nešto više i detaljnije o vlastitim socijal­nim pravima te su se složili kako su radi­onice ovakvog tipa itekako dobrodošle i potrebne, kako u Osijeku, tako i u ostatku Hrvatske.


DONJI MIHOLJAC: 20 godina ponosa i dobrih djela

     Udruga SUH-a Donji Miholjac obilježila je 23.11.2017. na sve­čanoj sjednici skupštine u pro­storijama Ribičkog doma na Staroj Dravi čak 20 godina postojanja.

Predsjednik Zlatko Risek na sjedni­ci je prezentirao izvješće o radu i dje­lovanju, a po tome je donijeta odluka o proglašenju Mire Kosić za doživotnu počasnu predsjednicu. Dodijeljene su povelje suradnje i zahvalnice pojedin­cima i pravnim osobama za pomoć u radu te priznanja članovima za aktiv­no sudjelovanje u radu i promicanje vrijednosti Udruge.

     Osim članova, svečanoj sjednici nazočili su i brojni gosti, između osta­lih, dogradonačelnik Donjeg Miholjca Tomislav Brusač, predsjednik donjo- miholjačkog Crvenog križa Ivan Pe- triševac, izaslanik predsjednice SUH-a Mato Obradović te predsjednik SUH-a Strizivojna Zeljko Guljašević.

     Podružnicu SUH-a u Donjem Miholjcu 1997. osnovali su Mladen Čipić, Katica Jagodić, Janez Smrekar, Ante Šimunović, Marija Varaždinac te za- pisničarka Katica Golinac. Podružnica je 17.05.2013. godine uz suglasnost SUH-a Zagreb registrirana u Udrugu....

Read more...

 

ĐAKOVO: Bablje ljeto na Hvaru

     Članovi Podružnice Đakovo isko­ristili su sunčane rujanske dane i od 5. do 12. rujna 2017. ljetovali u Jelsi na otoku Hvaru. U sklopu sedmod- nevnog boravka su, uz svakodnevno kupanje i druženja, šetali Jelsom i obila­zili različite kulturne znamenitosti.

     Posebno je zanimljiva bila eduka­cija o maslinama i maslinovom ulju, uz degustaciju istih, koje je vrlo stručno i zanimljivo obavila Mirjana Kujundžić, zaposlenica hotela Hvar u Jelsi. Pri po­vratku kući članovi podružnice posjetili su i zanimljivi i bogati Ribarski muzej u mjestu Vrboska. Također su imali orga­niziranu i dalmatinsku večeru s lokalnim delicijama, a navečer su uz glazbu uži­vali u restoranskom baru.

     Ljetovanje je brzo prošlo, pa sada jedva čekaju sljedeću godinu i novo lje­tovanje.

Željko Kovač