UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Đakovo:  O novogodišnjoj noći

     Čak 160 članova SUH-ove podružnice Đakovo sa svojim je prijateljima Novu 2019. godinu dočekalo, već tradicional­no, u nacionalnom restoranu Croatia turist - Kod Baloga u Đakovu, uz odličnu glazbu, svečanu večeru i bogatu tombolu.

     Kao i uvijek na SUH-ovim zabavama, bilo je pjesme, plesa i veselja, kakvog mogu pružiti ljudi treće životne dobi. Sretni i odlično raspoloženi uz šampanjac, đakovački penzići su doče­kali 2019. godinu.

Željko Danijel Kovač


 

OSIJEK: Opet u Laktaše

     Zbog velikog interesa članova Udruge SUH-a Osijek, ove je godine i po drugi puta organiziran odlazak u terme Laktaši. Autobus sa 42 člana krenuo je 1. listopada 2018. na troipolsatni put prema Termama Laktaši. Pred hotelom San je osječke umirovljenike dočekala direktorica Mirjana Čomić i osoblje, koje je organiziralo doček s pićem dobrodošlice i kavom. Predstavljene su novosti u sadržajima hotela i pre­zentiran je program boravka koji je bio vrlo bogat uz terapije obogaćene atraktivnim sadržajima.

     Radosna novost je i uvođenje stimulativnog popusta. Tako su nakon petog dolaska umirovljenici ostvarili popust od pet posto na ugovorenu cijenu. Naravno da za svaki novi dolazak postotak raste do 10 posto.

     Nakon liječničkog pregleda terapeuti su napravili raspo­red terapija, tako da je dobar dio SUH-ovaca već prvog dana obavio terapije. Sljedećeg jutra čekao ih je poimenični i osob­ni raspored terapija. U slobodno vrijeme je za zainteresirane članove organiziran razgled grada Laktaši s vodičem, a u ve­černjim satima vikendom svirala je živa glazba, što je bilo do­voljno za nezaboravne uspomene uz ples i pjesmu.

     I ovog puta organiziran je izlet u nacionalni park Kozara, gdje je za ručak pripremljen vojnički grah. Dok se grah kuhao, umirovljenici su obišli spomen područje sa spomenikom i muzejom. Kasnije su i zaplesali, a vesela atmosfera je potra­jala sve do završetka ovog putovanja. Uz zahvalu osoblju i vodstvu hotela na domaćinskoj atmosferi, umirovljenici su se vratili u Osijek 11. listopada. Na putu kući su ispunili i anketu, u kojoj su jednoglasno odlučili poći u Laktaše i iduće godine.

Mato Obradović


 

ĐAKOVO: Veselo ljeto

     Svaki drugi četvrtak u Đakovu, pa čak i ljeti, rezerviran je za umirovljenička druženja. Mjesto je uvijek isto - restoran Gradski podrum u kojem se uvijek okupi oko četrdesetak SUH-ovaca. Da bi zabava bila dobra, pripre­mljena je bogata večera, a bez glazbe se jednostavno ne može.

     No, prije plesa vrijedi i informirati članove o učinjeno- me, pa je tako, na radost svih prisutnih, obznanjena i hu­manitarna akcija u suradnji s udrugom Svjetlost, kojom su potrebitima podijeljene jabuke. Svaka čast!

Željko Danijel Kovač


 

ĐAKOVO: Bablje ljetovanje     

     Podružnica SUH-a Đakovo je odlu­čila kraj ljeta ispuniti odlaskom na more. Tako je 41 član, od čega je petero bilo iz Osijeka, otišlo u Vrsi kod Nina, gdje su boravili sedam dana u ho­tela Beni.

Prije dolaska na jadransku obalu, sta­li su u Rastokama kod Slunja, poznatom izletištu na ušću Slunjčice u Koranu. Nisu se ondje predugo zadržali, tek toliko da vide ljepotu ovog mjesta.

     Mnoštvo slobodnog vremena u Vrsi­ma, umirovljenici su iskoristili uglavnom za kupanje ili šetnje do obližnjeg Nina, kojim su toliko oduševljeni da su ga nazvali „malim Dubrovnikom". Inače je upravo taj dio jadranske obale najrazve- deniji, s mnoštvo uvala i plaža, tako da ne čude pohvale za organizaciju izleta. Pri povratku kući svratili su još jed nom u Nin, ovaj puta u Muzej soli i naj­stariju domaću solanu. Uspjeli su pogo­diti točno održavanje Dana otvorenih vrata, tako da su se mogli upoznati s tradicijom ovog mjesta i njegovim zna­čajem. Prema dojmovima umirovljeni­ka, moguće je da su Vrsi postale nova hit-destinacija.

Željko Kovač


 

OSIJEK: Krstarenje Dunavom

     Već godinama u Osijeku pristaju riječni kruzeri i dovo­de goste iz cijeloga svijeta i na taj način omogućavaju razvoj turizma u Slavoniji. Grupa članova Udruge SUH Osijek odlučila je 23. lipnja krenuti na krstarenje Dunavom i doživjeti ugođaj putovanja najvećom rijekom Europe.

Kruzer je isplovio u 13,30 i pružio nam prekrasan pogled s palube na lijepi Osijek, a u je brod uplovio u Dunav i nastavio uzvodno do Budimpešte, a nas, te Dance,   Norvežane i Izraelce koji su već bili na brodu, čekao je ručak s velikim izborom jela.

     Nijedna prijestolnica se nije tako vješto smjestila oko Du­nava kao Budimpešta, koja leži povezana s devet mostova u nizu. Uskoro su vidjeli zašto je to jedan od najljepših europ­skih gradova. Zgrada mađarskog parlamenta najpoznatiji je simbol grada i jedna od najljepših administrativnih zgrada u Europi. Inspirirana je zgradom parlamenta u Londonu, ali za razliku od 123 metra londonskog parlamenta, ova impozan­tna građevina zauzima čak 268 metara obale Dunava. Treći je po veličini parlament u svijetu i drugi u Europi. Poslije ručka krenuli su u panoramski obilazak  Budimpešte autobusom s lokalnim vodičem. Iz grada su isplovili u kasnim večernjim sa­tima, uživajući u prekrasnoj panorami.

     Plovidba dalje i stižu do brane Gabčikovo, gdje je zbog hi­drocentrale Dunav pregrađen. Moraju čekati prolaz kroz usta­vu, a kad se podigao nivo Dunava na gornju razinu nastavljaju ploviti prema Bratislavi. Ondje je organiziran obilazak vlaki- ćem i pješice po pješačkoj zoni uz vodiča. Odlaze kroz stari dio grada do parlamenta i bratislavskog dvorca gdje je predivan pogled na panoramu Bratislave. Po povratku je na rasporedu bila kapetanova gala večera, uz prigodni program koji izvode članovi posade broda i gosti iz Slovačke.

     U ranim jutarnjim satima 26. lipnja stižu u Beč, a nakon doručka u obilazak grada autobusom sa stručnim vodičem. Beč ima bezbroj znamenitosti, a ovog puta vrijedi izdvojiti po­znatu zgradu arhitekta Hundertwassera, građenu po uzoru na Gaudija u Barceloni. Uz nju je izgradio i Hundertwasser Villa- ge, u kojem su suvenirnice i barovi u njegovom stilu sa nerav­nim podovima i nepravilnim namještajem. Bili su i u velikom parku ruža. Zanimljivo je da su sve ruže posađene uz donacije i na svakoj je tablica s podacima donatora. Nakon slobodnog popodneva, kao i svake večeri, bogati obrok u glazbeno-za- bavni program.

     Ujutro 28. lipnja nakon doručka napuštaju kruzer i čekaju autobus da ih vrati, preko Mađarske, kući u Osijek. Ovo krsta­renje ih se svih toliko dojmilo da su se kod kapetana raspiti­vali o mogućnosti krstarenja Dunavom prema Crnom moru. Dobili su korisne informacije, kako bi sljedeće godine mogli organizirati plovidbu nizvodno i uživati u krajolicima i grado­vima uz Dunav.

Mato Obradović