UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Đakovo: Veliki planovi

     Svakog drugog četvrtka podružnica SUH-a iz Đakova organizira zabavu u Gradskom podru­mu. Na posljednjoj je bilo 40-ak članova, što je bila idealna prilika za dogovor oko organizacije drugih aktivnosti. U planu je izlet na Borovik, ali i sudjelovanje na Sportskim susretima SUH-a Osječ- ko-baranjske županije.

     Upravo zbog tog velikog događaja, Đakovčani su, zajedno s predstavnicima ostalih SUH-ovih po­družnica u županiji, 4. lipnja sudjelovali na sastanku Županijskog povjereništva, gdje su dogovorili sve detalje. Grad domaćin je Donji Miholjac.

Željko Kovač


 

Osijek: Provod u Laktašima

     Pun autobus sa 51 članom Udruge SUH-a Osijek, 7. svibnja 2018. krenuo je u Terme Laktaši. Njima se pridružilo i dvoje ko­lega iz Zagreba. Pred hotelom dočekala ih je direktorica Mirja­na Čomić i osoblje, koje ih je srdačno pozdravilo i iznijelo prtljagu do soba. Organiziran je doček s pićem dobrodošlice i kavom, te je predstavljen program boravka, uz terapije obogaćene atraktivnim sadržajima. Terapeuti su odmah napravili raspored terapija, tako da je dobar dio umirovljenika već prvi dan obavio prve terapije. Sljedeće jutro čekao ih je osobni raspored terapija.

     Radosna novost je i uvođenje stimulativnog popusta, nakon četvrtog dolaska ostvaruje se popust od četiri posto na ugovorenu cijenu, a za svaki novi dolazak popust raste do 10 posto. Ove go­dine, kao iznenađenje i nagradu za redovite dolaske organiziran je izlet u nacionalni park „Kozara" gdje je za ručak spremljen vojnički grah, a umirovljenici su obišli spomen područje sa spomenikom i muzejom.      Članovi su mogli kupiti jedini pravi sir Trapist, koji se ovdje proizvodi po stoljetnoj recepturi opata trapista, a za kupce je bila organizirana nabavka.

Posljednjeg dana boravka, poslije večere, uz živu glazbu člani­ce i članovi udruge opustili su se uz pjesmu i ples. Po onome što se moglo vidjeti, u dobroj su kondiciji i raspoloženju neumorno plesali kola i druge plesove, a ni najstariji bračni par Poštič s više od 80 godina svaki, nije odolio atmosferi i veselju.

     Veliki broj članova izrazio je želju da se posjet Termama Laktaši organizira i u jesen, ako se skupi dovoljno zainteresiranih. No, za posjet iduče godine su svi zaokružili „za" u anketi koja je provede­na na povratku kuči.

Mato Obradović

 


 

Osijek: „Sanacija" bolesnih i bijednih

     U Osijeku je 15. studenog održana edukativna radionica „Kako do do­stojanstva", a okupila je 48 članova osječkog SUH-a. Uvodno je predsjednik Podružnice Mato Obradović naglasio kako je cilj ove radionice upoznavanje članova, ali i drugih starijih osoba sa so­cijalnim pravima koja im trebaju pomoći u rješavanju svakodnevnih problema, a potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam predstavila je projekt koji SUH provodi u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

     O socijalnim pravima u gradu Osijeku govorila je socijalna radnica Vesna Čonda, predstavnica osječkog Centra za socijalni rad, koja je istaknula kako su prava umirovljenika i starijih osoba vezana isključi­vo za sanaciju teškog materijalnog statu­sa i lošeg zdravstvenog stanja, da su sred­stva ograničena i da se uglavnom sani­raju najteži slučajevi. Uz organizaciju volonterske pomoći u kući i dostavu toplih obroka potrebiti­ma, naglasila je problem smještaja u dom, jer se na smještaj u tzv. gradski dom dugo čeka, jer je je­dini socijalno i novčano prihvatljiv prosječnom umirovljeniku, a za smje­štaj u privatne domove Osječani nemaju novaca.

     Na dvosatnoj radioni­ci, prisutni umirovljenici nisu imali mnogo pitanja, jer im je jasno kako se problem sramotno niskih mirovi­na mora rješavati kroz mirovinski sustav, a ne kroz sustav socijalne skrbi. Predsjednik Obradović istaknuo je kako su članovi, a i on sam, zadovoljni radionicom jer su po prvi puta od stručnih osoba mogli čuti nešto više i detaljnije o vlastitim socijal­nim pravima te su se složili kako su radi­onice ovakvog tipa itekako dobrodošle i potrebne, kako u Osijeku, tako i u ostatku Hrvatske.


DONJI MIHOLJAC: 20 godina ponosa i dobrih djela

     Udruga SUH-a Donji Miholjac obilježila je 23.11.2017. na sve­čanoj sjednici skupštine u pro­storijama Ribičkog doma na Staroj Dravi čak 20 godina postojanja.

Predsjednik Zlatko Risek na sjedni­ci je prezentirao izvješće o radu i dje­lovanju, a po tome je donijeta odluka o proglašenju Mire Kosić za doživotnu počasnu predsjednicu. Dodijeljene su povelje suradnje i zahvalnice pojedin­cima i pravnim osobama za pomoć u radu te priznanja članovima za aktiv­no sudjelovanje u radu i promicanje vrijednosti Udruge.

     Osim članova, svečanoj sjednici nazočili su i brojni gosti, između osta­lih, dogradonačelnik Donjeg Miholjca Tomislav Brusač, predsjednik donjo- miholjačkog Crvenog križa Ivan Pe- triševac, izaslanik predsjednice SUH-a Mato Obradović te predsjednik SUH-a Strizivojna Zeljko Guljašević.

     Podružnicu SUH-a u Donjem Miholjcu 1997. osnovali su Mladen Čipić, Katica Jagodić, Janez Smrekar, Ante Šimunović, Marija Varaždinac te za- pisničarka Katica Golinac. Podružnica je 17.05.2013. godine uz suglasnost SUH-a Zagreb registrirana u Udrugu....

Read more...

 

ĐAKOVO: Bablje ljeto na Hvaru

     Članovi Podružnice Đakovo isko­ristili su sunčane rujanske dane i od 5. do 12. rujna 2017. ljetovali u Jelsi na otoku Hvaru. U sklopu sedmod- nevnog boravka su, uz svakodnevno kupanje i druženja, šetali Jelsom i obila­zili različite kulturne znamenitosti.

     Posebno je zanimljiva bila eduka­cija o maslinama i maslinovom ulju, uz degustaciju istih, koje je vrlo stručno i zanimljivo obavila Mirjana Kujundžić, zaposlenica hotela Hvar u Jelsi. Pri po­vratku kući članovi podružnice posjetili su i zanimljivi i bogati Ribarski muzej u mjestu Vrboska. Također su imali orga­niziranu i dalmatinsku večeru s lokalnim delicijama, a navečer su uz glazbu uži­vali u restoranskom baru.

     Ljetovanje je brzo prošlo, pa sada jedva čekaju sljedeću godinu i novo lje­tovanje.

Željko Kovač