UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

DONJI MIHOLJAC: 20 godina ponosa i dobrih djela

 

     Udruga SUH-a Donji Miholjac obilježila je 23.11.2017. na sve­čanoj sjednici skupštine u pro­storijama Ribičkog doma na Staroj Dravi čak 20 godina postojanja.

Predsjednik Zlatko Risek na sjedni­ci je prezentirao izvješće o radu i dje­lovanju, a po tome je donijeta odluka o proglašenju Mire Kosić za doživotnu počasnu predsjednicu. Dodijeljene su povelje suradnje i zahvalnice pojedin­cima i pravnim osobama za pomoć u radu te priznanja članovima za aktiv­no sudjelovanje u radu i promicanje vrijednosti Udruge.

     Osim članova, svečanoj sjednici nazočili su i brojni gosti, između osta­lih, dogradonačelnik Donjeg Miholjca Tomislav Brusač, predsjednik donjo- miholjačkog Crvenog križa Ivan Pe- triševac, izaslanik predsjednice SUH-a Mato Obradović te predsjednik SUH-a Strizivojna Zeljko Guljašević.

     Podružnicu SUH-a u Donjem Miholjcu 1997. osnovali su Mladen Čipić, Katica Jagodić, Janez Smrekar, Ante Šimunović, Marija Varaždinac te za- pisničarka Katica Golinac. Podružnica je 17.05.2013. godine uz suglasnost SUH-a Zagreb registrirana u Udrugu.

     Kako je istaknuo predsjednik Ri- sek, Udruga je svake godine donosila godišnji plan djelatnosti i zalagala se za okupljanje i proširivanje članstva, organizaciju uzajamnog i solidarnog pomaganja članova (2003. osnovana je Kasa uzajamne pomoći, sa stoti­njak članova), suorganizaciju soci­jalne pomoći u suradnji sa lokalnim Crvenim križem, Gradom te Općinom Marijanci, kroz dodjelu blagdanskih poklon-paketa potrebitim članovi­ma. Nadalje, u suradnji sa Turističkom zajednicom te drugim udrugama, ta­mošnji SUH je sudjelovao u priklad­nim manifestacijama te izložbama i prodajama rukotvorina članova.

     Donjomiholjački SUH-ovci sudje­lovali su i u potpisivanju peticije pro­tiv siromaštva i prosvjedima koje je organizirala Središnjica SUH-a i župa­nijsko povjereništvo  Osječko-baranjske županije. SUH-ovci su prikupljali i humanitarnu pomoć za SUH u  Gunji nakon poplava 201 4., kao i za svoje socijalno i/ili zdravstveno ugrožene članove.

     Ostvarena je suradnja s Udrugom umirovljenih obrtnika iz Osijeka kroz izletničke susrete, a organiziran je i informatički tečaj za članove u surad­nji s Gradom. Udruga je organizirala i tribinu o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, sastavljanju ugovora te pravnoj pomoći u suradnji sa Središ­njicom SUH-a i Pravnim savjetovali­štem iz Zagreba.

     Risek je istaknuo aktivnosti koji­ma se bavi stotinjak članova Udruge, a to su tjelovježba za žene u školskoj športskoj dvorani Donji Miholjac, nor­dijsko hodanje u prirodi, belot, šah i pikado za žene i muškarce te izrada rukotvorina i suvenira.   Udruga orga­nizira i brojne izlete, uz savjetodavne i zabavne programe s ciljem upozna­vanja šire i bliže okolice, ali i ostatka Hrvatske, a organizira i natjecanja u okviru Udruge te na razini župa­nije. Risek je spomenuo i kazališne predstave u osječkom HNK na koje SUH-ovci rado idu.

     Trud i aktivnosti kojima se Udru­ga istakla u javnosti višestruko su nagrađivani. Risek je zajedno s osta­lim članovima posebno ponosan na primljeno javno priznanje, odnosno, Pečat Grada Donjeg Miholjca prigo­dom obilježavanja Dana Grada 2016. godine.

     Od ciljeva Udruge u narednom razdoblju, Risek je dodatno istaknuo problem prostora Udruge koji se nala­zi na katu zgrade koju koriste i ostale donjomiholjačke udruge. S obzirom na godine i zdravstveno stanje člano­va, cilj je pronaći adekvatan prostor u prizemlju zgrade.