UVODNA RIJEČ

Guljenje lubenice

Piše: Jasna A. Petrović

     NASA-in inženjer je pred koju godinu patentirao novi način guljenja i serviranja lubenice. Potrebne su dvije podjednake lubenice, jednu ogulite i ispolirate brusnim papirom, a drugu prepolovite i izdubite (izdubljeno bacite ili pasirate u sok) te ih potom samo spojite, ostalo je dječja igra, a možete to nazvati i mirovinskom reformom na hrvatski način.

     Nije ministar Pavić osobito inventivan, već je naprosto uzeo oguljenu lubenicu od Miranda Mrsića, a on izdubio dru­gu lubenicu, pa ih spojio. Ne bi se on dosjetio dubljenju lu­benice, da mu nisu pomogle četiri inozemne banke koje drže četiri obvezna mirovinska fonda drugog stupa, a čija je mašto­vitost od 2002. godine, kad je uveden drugi mirovinski stup, pokazala neslućene razmjere. Izmislili su privatizaciju četvrtine mirovinskog sustava tako da u najboljoj maniri najomiljenijeg književnog negativca 20. stoljeća, Ostapa Bendera, uzmu drža­vi 5,5 milijardi kuna, a onda joj te iste novce posude uz visoke kamate, i tako kroz 17 godina proizvedu 100 milijardi javnog duga. Ma to je sitnica za domaćeg fondovskog Bendera.

     Pitate se kakva je njemu pak korist? Pa čovjek lijepo ima prosječno 17.000 kuna mjesečne plaće, vozi se u automobili­ma s guznim grijanjem, moćan je i svemoguć, a što je najvaž­nije, može se bez ikakvog nadzora onih čiji novac obrće igrati do besvijesti. Može, jer mu se hoće, kupiti Ledo dionice za po 8.000 kuna, a prodati ih po 603 kune. Može uvjeravati„štediše" kako im čuvaju i kapitaliziraju mirovinsku štednju, a da pri tom tog novca niti nema u opipljivoj formi.

     Lukavi Bender smisli kako napraviti opću medijsku hajku na vlast kako bi od države izmuzli još 20,25 posto iz javnih fi­nancija dodatka na mirovinu, a onda će od tog dodatka, onima bogatijima isplatiti 15 posto gotovine pri odlasku u mirovinu. Suprotno definiciji da je svrha mirovine zaštita od siromaštva u starosti. Suprotno pameti i interesu starih.

     I kad već vidi da mu ipak pohlepa nije zadovoljena, smisli novi bankarski proizvod, posmrtni kredit. Kako je nakon deset­ljetnog pohoda domaćih lešinara ostalo još dosta nekretnina u vlasništvu staraca, hajde da Bender ubere svoju žrtvu paljeni­cu.    Dat će starcima, ali samo onima s vrijednim nekretninama, kredit u npr. 70 posto vrijednosti, odmah ili na mjesečne obro­ke, a onda će dodati administrativne troškove i visoke kamate te za bagatelu doći do ogromne nekretninske mase, kojom će onda diktirati cijene na tržištu.

     Što je igra? To je aktivnost jedne ili više osoba koja služi za razonodu i zabavu. Bit igre je postići neki cilj pridržavajući se zadanih pravila. Sve se poklapa, pogotovo ako ti sam pišeš pravila.

     E moj Ostape, što je guljenje lubenice spram guljenja na­roda, zar ne?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

DONJI MIHOLJAC: 20 godina ponosa i dobrih djela

 

     Udruga SUH-a Donji Miholjac obilježila je 23.11.2017. na sve­čanoj sjednici skupštine u pro­storijama Ribičkog doma na Staroj Dravi čak 20 godina postojanja.

Predsjednik Zlatko Risek na sjedni­ci je prezentirao izvješće o radu i dje­lovanju, a po tome je donijeta odluka o proglašenju Mire Kosić za doživotnu počasnu predsjednicu. Dodijeljene su povelje suradnje i zahvalnice pojedin­cima i pravnim osobama za pomoć u radu te priznanja članovima za aktiv­no sudjelovanje u radu i promicanje vrijednosti Udruge.

     Osim članova, svečanoj sjednici nazočili su i brojni gosti, između osta­lih, dogradonačelnik Donjeg Miholjca Tomislav Brusač, predsjednik donjo- miholjačkog Crvenog križa Ivan Pe- triševac, izaslanik predsjednice SUH-a Mato Obradović te predsjednik SUH-a Strizivojna Zeljko Guljašević.

     Podružnicu SUH-a u Donjem Miholjcu 1997. osnovali su Mladen Čipić, Katica Jagodić, Janez Smrekar, Ante Šimunović, Marija Varaždinac te za- pisničarka Katica Golinac. Podružnica je 17.05.2013. godine uz suglasnost SUH-a Zagreb registrirana u Udrugu.

     Kako je istaknuo predsjednik Ri- sek, Udruga je svake godine donosila godišnji plan djelatnosti i zalagala se za okupljanje i proširivanje članstva, organizaciju uzajamnog i solidarnog pomaganja članova (2003. osnovana je Kasa uzajamne pomoći, sa stoti­njak članova), suorganizaciju soci­jalne pomoći u suradnji sa lokalnim Crvenim križem, Gradom te Općinom Marijanci, kroz dodjelu blagdanskih poklon-paketa potrebitim članovi­ma. Nadalje, u suradnji sa Turističkom zajednicom te drugim udrugama, ta­mošnji SUH je sudjelovao u priklad­nim manifestacijama te izložbama i prodajama rukotvorina članova.

     Donjomiholjački SUH-ovci sudje­lovali su i u potpisivanju peticije pro­tiv siromaštva i prosvjedima koje je organizirala Središnjica SUH-a i župa­nijsko povjereništvo  Osječko-baranjske županije. SUH-ovci su prikupljali i humanitarnu pomoć za SUH u  Gunji nakon poplava 201 4., kao i za svoje socijalno i/ili zdravstveno ugrožene članove.

     Ostvarena je suradnja s Udrugom umirovljenih obrtnika iz Osijeka kroz izletničke susrete, a organiziran je i informatički tečaj za članove u surad­nji s Gradom. Udruga je organizirala i tribinu o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, sastavljanju ugovora te pravnoj pomoći u suradnji sa Središ­njicom SUH-a i Pravnim savjetovali­štem iz Zagreba.

     Risek je istaknuo aktivnosti koji­ma se bavi stotinjak članova Udruge, a to su tjelovježba za žene u školskoj športskoj dvorani Donji Miholjac, nor­dijsko hodanje u prirodi, belot, šah i pikado za žene i muškarce te izrada rukotvorina i suvenira.   Udruga orga­nizira i brojne izlete, uz savjetodavne i zabavne programe s ciljem upozna­vanja šire i bliže okolice, ali i ostatka Hrvatske, a organizira i natjecanja u okviru Udruge te na razini župa­nije. Risek je spomenuo i kazališne predstave u osječkom HNK na koje SUH-ovci rado idu.

     Trud i aktivnosti kojima se Udru­ga istakla u javnosti višestruko su nagrađivani. Risek je zajedno s osta­lim članovima posebno ponosan na primljeno javno priznanje, odnosno, Pečat Grada Donjeg Miholjca prigo­dom obilježavanja Dana Grada 2016. godine.

     Od ciljeva Udruge u narednom razdoblju, Risek je dodatno istaknuo problem prostora Udruge koji se nala­zi na katu zgrade koju koriste i ostale donjomiholjačke udruge. S obzirom na godine i zdravstveno stanje člano­va, cilj je pronaći adekvatan prostor u prizemlju zgrade.