UVODNA RIJEČ

Prvi april je prošao

Piše: Milan Dalmacija

     Umirovljenička populacija, oko 1,2 milijuna ljudi, svakod­nevno trpi udarce sa svih strana, pa i od onih koje su birali da ih zastupaju i vode brigu o njima. Tako je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, inače poznat po tome da mu je jezik brži od pameti, ponovno briljirao. I to dvaput.

     „I dalje će većina ljudi ići između 60 i 65 u mirovinu. Oni koji su najranjiviji, naši građevinski radnici, gospođe blagajnice u du­ćanima, medicinske sestre, svi oni koji ulaze na tržište rada s 18 godina, mogu otići u mirovinu sa 41 godinom staža i 60 godina života. Oni koji studiraju do 24.-25. godine ići će sa 65. Dakle, samo oni koji neće uspjeti 41 godinu staža do 65. osigurati radit će do 67 godina", reče Pavić i ostane živ prvi put.

     To bi funkcioniralo u savršenom gospodarsko-političkom okruženju, a svi dobro znamo da ništa na ovom svijetu nije sa­vršeno, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Naime, krajem veljače je u Hrvatskoj od nešto više od 1,5 milijuna osiguranika, njih gotovo 350.000 radilo na određeno vrijeme, a malo iznad 50.000 u ne­punom radnom vremenu. U skupini onih između 15 i 39 godina registrirano je 25.800 prijava na nepuno radno vrijeme. Ako uz­memo u obzir prosječno trajanje studija od 7,5 godina i stručno osposobljavanje koje traje godinu dana i još godinu dana traže­nja posla, naš bi budući penzić, s ovakvim nesigurnim radnim vi­jekom, u mirovinu mogao otići i u 70. Da ne spominjemo stotine tisuća honoraraca, kojima su doprinosi smanjeni. Dakle, budu­ćim generacijama ne gine ništa drugo negoli najniža mirovina. A što je s onima koji su otišli u mirovinu i dobili mogućnost da je radom mrvicu poboljšaju?

     „Ono što je najbolje, kada malo razgovaramo s umirovljenici­ma koji rade, ili vi mediji što razgovarate, nije čak ni glavni razlog novac, već žele biti uključeniji u društvo, žele se osjećati korisni­ma", reče Pavić i ostane živ drugi put.

     Iako nije dobro što ljudi moraju raditi dok su u mirovini (a što dovoljno govori o kvaliteti mirovinskog sustava), oni su na to pri­siljeni, jer s prosječno 2.407 kuna su svakoga mjeseca u troumici: hoće li sve dati na normalnu prehranu, hoće li platiti režije da im ne sjedne ovrha ili će odabrati život bez nužnih lijekova? Nema tu riječi o socijalizaciji, već o pukom preživljavanju.

     Uostalom, umirovljenici su socijalizirana bića. Ministar ne zna da sve SUH-ove podružnice provode brojne aktivnosti na kojima se umirovljenici mogu družiti, zabavljati se i nakratko za­boraviti sve ovo. Izleti, plesnjaci, spontana druženja su način na koji naši penzići ostaju u društvu. Oni se ne uključuju u njega, jer su odavno njegov dio. A i bili su dovoljno korisni kroz svoj radni vijek i red je da se malo i odmore. Zaslužili su.

     Ali nisu zaslužili biti bijesni čitave godine. Prvi april je prošao i ovakve izjave više nisu šala. Umirovljenici su nam to potvrdili na našoj tematskoj Facebook stranici: „Od povišice što dobijemo možemo kupiti karton jaja i gađati ga. Možda više neće pričati gluposti i ponižavati ljude", reče ljutito Slavica Grubešić.

     Pa, ministre, sretan Uskrs žele vam društveno uključeni, kori­sni i bijesni umirovljenici.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

DONJI MIHOLJAC: 20 godina ponosa i dobrih djela

 

     Udruga SUH-a Donji Miholjac obilježila je 23.11.2017. na sve­čanoj sjednici skupštine u pro­storijama Ribičkog doma na Staroj Dravi čak 20 godina postojanja.

Predsjednik Zlatko Risek na sjedni­ci je prezentirao izvješće o radu i dje­lovanju, a po tome je donijeta odluka o proglašenju Mire Kosić za doživotnu počasnu predsjednicu. Dodijeljene su povelje suradnje i zahvalnice pojedin­cima i pravnim osobama za pomoć u radu te priznanja članovima za aktiv­no sudjelovanje u radu i promicanje vrijednosti Udruge.

     Osim članova, svečanoj sjednici nazočili su i brojni gosti, između osta­lih, dogradonačelnik Donjeg Miholjca Tomislav Brusač, predsjednik donjo- miholjačkog Crvenog križa Ivan Pe- triševac, izaslanik predsjednice SUH-a Mato Obradović te predsjednik SUH-a Strizivojna Zeljko Guljašević.

     Podružnicu SUH-a u Donjem Miholjcu 1997. osnovali su Mladen Čipić, Katica Jagodić, Janez Smrekar, Ante Šimunović, Marija Varaždinac te za- pisničarka Katica Golinac. Podružnica je 17.05.2013. godine uz suglasnost SUH-a Zagreb registrirana u Udrugu.

     Kako je istaknuo predsjednik Ri- sek, Udruga je svake godine donosila godišnji plan djelatnosti i zalagala se za okupljanje i proširivanje članstva, organizaciju uzajamnog i solidarnog pomaganja članova (2003. osnovana je Kasa uzajamne pomoći, sa stoti­njak članova), suorganizaciju soci­jalne pomoći u suradnji sa lokalnim Crvenim križem, Gradom te Općinom Marijanci, kroz dodjelu blagdanskih poklon-paketa potrebitim članovi­ma. Nadalje, u suradnji sa Turističkom zajednicom te drugim udrugama, ta­mošnji SUH je sudjelovao u priklad­nim manifestacijama te izložbama i prodajama rukotvorina članova.

     Donjomiholjački SUH-ovci sudje­lovali su i u potpisivanju peticije pro­tiv siromaštva i prosvjedima koje je organizirala Središnjica SUH-a i župa­nijsko povjereništvo  Osječko-baranjske županije. SUH-ovci su prikupljali i humanitarnu pomoć za SUH u  Gunji nakon poplava 201 4., kao i za svoje socijalno i/ili zdravstveno ugrožene članove.

     Ostvarena je suradnja s Udrugom umirovljenih obrtnika iz Osijeka kroz izletničke susrete, a organiziran je i informatički tečaj za članove u surad­nji s Gradom. Udruga je organizirala i tribinu o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, sastavljanju ugovora te pravnoj pomoći u suradnji sa Središ­njicom SUH-a i Pravnim savjetovali­štem iz Zagreba.

     Risek je istaknuo aktivnosti koji­ma se bavi stotinjak članova Udruge, a to su tjelovježba za žene u školskoj športskoj dvorani Donji Miholjac, nor­dijsko hodanje u prirodi, belot, šah i pikado za žene i muškarce te izrada rukotvorina i suvenira.   Udruga orga­nizira i brojne izlete, uz savjetodavne i zabavne programe s ciljem upozna­vanja šire i bliže okolice, ali i ostatka Hrvatske, a organizira i natjecanja u okviru Udruge te na razini župa­nije. Risek je spomenuo i kazališne predstave u osječkom HNK na koje SUH-ovci rado idu.

     Trud i aktivnosti kojima se Udru­ga istakla u javnosti višestruko su nagrađivani. Risek je zajedno s osta­lim članovima posebno ponosan na primljeno javno priznanje, odnosno, Pečat Grada Donjeg Miholjca prigo­dom obilježavanja Dana Grada 2016. godine.

     Od ciljeva Udruge u narednom razdoblju, Risek je dodatno istaknuo problem prostora Udruge koji se nala­zi na katu zgrade koju koriste i ostale donjomiholjačke udruge. S obzirom na godine i zdravstveno stanje člano­va, cilj je pronaći adekvatan prostor u prizemlju zgrade.