UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

OSIJEK: Krstarenje Dunavom

     Već godinama u Osijeku pristaju riječni kruzeri i dovo­de goste iz cijeloga svijeta i na taj način omogućavaju razvoj turizma u Slavoniji. Grupa članova Udruge SUH Osijek odlučila je 23. lipnja krenuti na krstarenje Dunavom i doživjeti ugođaj putovanja najvećom rijekom Europe.

Kruzer je isplovio u 13,30 i pružio nam prekrasan pogled s palube na lijepi Osijek, a u je brod uplovio u Dunav i nastavio uzvodno do Budimpešte, a nas, te Dance,   Norvežane i Izraelce koji su već bili na brodu, čekao je ručak s velikim izborom jela.

     Nijedna prijestolnica se nije tako vješto smjestila oko Du­nava kao Budimpešta, koja leži povezana s devet mostova u nizu. Uskoro su vidjeli zašto je to jedan od najljepših europ­skih gradova. Zgrada mađarskog parlamenta najpoznatiji je simbol grada i jedna od najljepših administrativnih zgrada u Europi. Inspirirana je zgradom parlamenta u Londonu, ali za razliku od 123 metra londonskog parlamenta, ova impozan­tna građevina zauzima čak 268 metara obale Dunava. Treći je po veličini parlament u svijetu i drugi u Europi. Poslije ručka krenuli su u panoramski obilazak  Budimpešte autobusom s lokalnim vodičem. Iz grada su isplovili u kasnim večernjim sa­tima, uživajući u prekrasnoj panorami.

     Plovidba dalje i stižu do brane Gabčikovo, gdje je zbog hi­drocentrale Dunav pregrađen. Moraju čekati prolaz kroz usta­vu, a kad se podigao nivo Dunava na gornju razinu nastavljaju ploviti prema Bratislavi. Ondje je organiziran obilazak vlaki- ćem i pješice po pješačkoj zoni uz vodiča. Odlaze kroz stari dio grada do parlamenta i bratislavskog dvorca gdje je predivan pogled na panoramu Bratislave. Po povratku je na rasporedu bila kapetanova gala večera, uz prigodni program koji izvode članovi posade broda i gosti iz Slovačke.

     U ranim jutarnjim satima 26. lipnja stižu u Beč, a nakon doručka u obilazak grada autobusom sa stručnim vodičem. Beč ima bezbroj znamenitosti, a ovog puta vrijedi izdvojiti po­znatu zgradu arhitekta Hundertwassera, građenu po uzoru na Gaudija u Barceloni. Uz nju je izgradio i Hundertwasser Villa- ge, u kojem su suvenirnice i barovi u njegovom stilu sa nerav­nim podovima i nepravilnim namještajem. Bili su i u velikom parku ruža. Zanimljivo je da su sve ruže posađene uz donacije i na svakoj je tablica s podacima donatora. Nakon slobodnog popodneva, kao i svake večeri, bogati obrok u glazbeno-za- bavni program.

     Ujutro 28. lipnja nakon doručka napuštaju kruzer i čekaju autobus da ih vrati, preko Mađarske, kući u Osijek. Ovo krsta­renje ih se svih toliko dojmilo da su se kod kapetana raspiti­vali o mogućnosti krstarenja Dunavom prema Crnom moru. Dobili su korisne informacije, kako bi sljedeće godine mogli organizirati plovidbu nizvodno i uživati u krajolicima i grado­vima uz Dunav.

Mato Obradović


 

Đakovo: Veliki planovi

     Svakog drugog četvrtka podružnica SUH-a iz Đakova organizira zabavu u Gradskom podru­mu. Na posljednjoj je bilo 40-ak članova, što je bila idealna prilika za dogovor oko organizacije drugih aktivnosti. U planu je izlet na Borovik, ali i sudjelovanje na Sportskim susretima SUH-a Osječ- ko-baranjske županije.

     Upravo zbog tog velikog događaja, Đakovčani su, zajedno s predstavnicima ostalih SUH-ovih po­družnica u županiji, 4. lipnja sudjelovali na sastanku Županijskog povjereništva, gdje su dogovorili sve detalje. Grad domaćin je Donji Miholjac.

Željko Kovač


DONJI MIHOLJAC: 20 godina ponosa i dobrih djela

     Udruga SUH-a Donji Miholjac obilježila je 23.11.2017. na sve­čanoj sjednici skupštine u pro­storijama Ribičkog doma na Staroj Dravi čak 20 godina postojanja.

Predsjednik Zlatko Risek na sjedni­ci je prezentirao izvješće o radu i dje­lovanju, a po tome je donijeta odluka o proglašenju Mire Kosić za doživotnu počasnu predsjednicu. Dodijeljene su povelje suradnje i zahvalnice pojedin­cima i pravnim osobama za pomoć u radu te priznanja članovima za aktiv­no sudjelovanje u radu i promicanje vrijednosti Udruge.

     Osim članova, svečanoj sjednici nazočili su i brojni gosti, između osta­lih, dogradonačelnik Donjeg Miholjca Tomislav Brusač, predsjednik donjo- miholjačkog Crvenog križa Ivan Pe- triševac, izaslanik predsjednice SUH-a Mato Obradović te predsjednik SUH-a Strizivojna Zeljko Guljašević.

     Podružnicu SUH-a u Donjem Miholjcu 1997. osnovali su Mladen Čipić, Katica Jagodić, Janez Smrekar, Ante Šimunović, Marija Varaždinac te za- pisničarka Katica Golinac. Podružnica je 17.05.2013. godine uz suglasnost SUH-a Zagreb registrirana u Udrugu....

Read more...


 

Osijek: Provod u Laktašima

     Pun autobus sa 51 članom Udruge SUH-a Osijek, 7. svibnja 2018. krenuo je u Terme Laktaši. Njima se pridružilo i dvoje ko­lega iz Zagreba. Pred hotelom dočekala ih je direktorica Mirja­na Čomić i osoblje, koje ih je srdačno pozdravilo i iznijelo prtljagu do soba. Organiziran je doček s pićem dobrodošlice i kavom, te je predstavljen program boravka, uz terapije obogaćene atraktivnim sadržajima. Terapeuti su odmah napravili raspored terapija, tako da je dobar dio umirovljenika već prvi dan obavio prve terapije. Sljedeće jutro čekao ih je osobni raspored terapija.

     Radosna novost je i uvođenje stimulativnog popusta, nakon četvrtog dolaska ostvaruje se popust od četiri posto na ugovorenu cijenu, a za svaki novi dolazak popust raste do 10 posto. Ove go­dine, kao iznenađenje i nagradu za redovite dolaske organiziran je izlet u nacionalni park „Kozara" gdje je za ručak spremljen vojnički grah, a umirovljenici su obišli spomen područje sa spomenikom i muzejom.      Članovi su mogli kupiti jedini pravi sir Trapist, koji se ovdje proizvodi po stoljetnoj recepturi opata trapista, a za kupce je bila organizirana nabavka.

Posljednjeg dana boravka, poslije večere, uz živu glazbu člani­ce i članovi udruge opustili su se uz pjesmu i ples. Po onome što se moglo vidjeti, u dobroj su kondiciji i raspoloženju neumorno plesali kola i druge plesove, a ni najstariji bračni par Poštič s više od 80 godina svaki, nije odolio atmosferi i veselju.

     Veliki broj članova izrazio je želju da se posjet Termama Laktaši organizira i u jesen, ako se skupi dovoljno zainteresiranih. No, za posjet iduče godine su svi zaokružili „za" u anketi koja je provede­na na povratku kuči.

Mato Obradović

 


 

Osijek: „Sanacija" bolesnih i bijednih

     U Osijeku je 15. studenog održana edukativna radionica „Kako do do­stojanstva", a okupila je 48 članova osječkog SUH-a. Uvodno je predsjednik Podružnice Mato Obradović naglasio kako je cilj ove radionice upoznavanje članova, ali i drugih starijih osoba sa so­cijalnim pravima koja im trebaju pomoći u rješavanju svakodnevnih problema, a potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam predstavila je projekt koji SUH provodi u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

     O socijalnim pravima u gradu Osijeku govorila je socijalna radnica Vesna Čonda, predstavnica osječkog Centra za socijalni rad, koja je istaknula kako su prava umirovljenika i starijih osoba vezana isključi­vo za sanaciju teškog materijalnog statu­sa i lošeg zdravstvenog stanja, da su sred­stva ograničena i da se uglavnom sani­raju najteži slučajevi. Uz organizaciju volonterske pomoći u kući i dostavu toplih obroka potrebiti­ma, naglasila je problem smještaja u dom, jer se na smještaj u tzv. gradski dom dugo čeka, jer je je­dini socijalno i novčano prihvatljiv prosječnom umirovljeniku, a za smje­štaj u privatne domove Osječani nemaju novaca.

     Na dvosatnoj radioni­ci, prisutni umirovljenici nisu imali mnogo pitanja, jer im je jasno kako se problem sramotno niskih mirovi­na mora rješavati kroz mirovinski sustav, a ne kroz sustav socijalne skrbi. Predsjednik Obradović istaknuo je kako su članovi, a i on sam, zadovoljni radionicom jer su po prvi puta od stručnih osoba mogli čuti nešto više i detaljnije o vlastitim socijal­nim pravima te su se složili kako su radi­onice ovakvog tipa itekako dobrodošle i potrebne, kako u Osijeku, tako i u ostatku Hrvatske.