UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

DONJI MIHOLJAC: Škola za žene

     Šezdeset članova podružnice na Valentinovo je otišlo na jednodnevni izlet u Park prirode Lonjsko polje. Dan su pro­veli u obilasku parka, jednog OPG-a i ergele konja. Nakon ukusnog ručka članovi su se zabavili uz glazbu i ples te su se kući vratili puni lijepih dojmova. Šest dana kasnije 50 članova otišlo je u HNK Osijek pogledati kazališnu predstavu Škola za žene.

     Godišnja izvještajna skupština održana je 29. veljače 2020. godine, a na njoj je podneseno izvješće o radu u 2019. godini, financijsko izvješće te izvješće Nadzornog odbora o provede­nom nadzoru rada i financija. O izvješćima se raspravilo i ista su jednoglasno prihvaćena. Što se tiče prošlogodišnjeg plana rada, on je ispunjen, iako sa skromnim sredstvima. Uspjeli su uštedjeti dio sredstava i prenijeti oko 12 tisuća kuna u ovu godinu!

Zlatko Risek


 

Đakovo:  Ples srdaca

     SUH-ova podružnica iz Đakova svečano je obilježila Valentinovo u restoranu Croatia turist - kod Baloga. Okupilo se preko 150 članova i prijatelja SUH-a iz Đakova i Đakovštine, koji su u veseloj atmosferi, uz odličnu glazbu i hranu, obi­lježili Dan zaljubljenih. Organiziran je i ples srdaca u kojem je nagrađen najbolji plesni par koji je ostao sam na plesnom postolju, a svaka žena i djevojka je od organizatora SUH-a Đakovo na poklon dobila ružu.

     Druženje i zabava je završila u ranim jutarnjim satima. SUH-ovci su, kažu, opet pokazali da organiziraju najbolje zabave u gradu.

Željko Kovač


 

DONJI MIHOLJAC: Šetnja po Jankovcu

    Čak 66 članova SUH-ove podružnice Donji Miholjac upu­tilo se 14. listopada 2019. godine na jednodnevni izlet na Jankovac, u zaštićeni park prirode Papuk. Odmah po dolasku, dočekao ih je čuvar, koji im je ispričao zanimljivosti iz povijesti parka i Jankovca.

     SUH-ovci su obišli cijelu stazu, za što im je trebalo dva i pol sata hodanja. Izlet je bio fenomenalan, osim uživanja u prirodi, ponijeli su sa sobom i društvene igre, pa su tako se natjecali u pikadu i kartali. Nakon druženja uslijedio je vrhunski grah, a nakon toga i štrudle s višnjama, koje su također bile za prste polizati.

Zlatko Risek


 

ĐAKOVO: „Mladež" umirovljenika dočekala Novu

     U utorak 31. prosinca 2019. godine oko 150 članova po­družnice SUH-a iz Đakova zajedno s gostima iz okolnih mjesta dočekali su novu, 2020. godinu, u restoranu Croatia Turist u Đakovu. Doček je prošao uz veliko veselje, zaba­vu i bogatu tombolu, a pored izvrsne večere i odlične glazbe SUH-ovci su osigurali za sve nazočne i šampanjac kako bi se što veselije uplovilo u novu godinu.

     Tako su se članovi i gosti na najljepši način oprostili od 2019. godine i veselo s puno nade za što više zdravlja i boljeg života krenuli u 2020. godinu. Koliko je cijeli doček prošao u super ozračju govore i riječi jednog od prisutnih koji je nakon što je vidio kako se penzići vesele, rekao da su oni -„mladež" umirovljenika, što se jako dopalo svim okupljenima.

     Inače, 46 članova SUH-a iz Đakova je od 8. do 15. rujna lje­tovalo u apartmanskom naselju sv. Filip i Jakov gdje su u tje­dan dana posjetili i obližnji Zadar te Kornate. Također su ove jeseni u jednodnevnom izletu posjetili i bilogorski kraj, gdje su uživali u prekrasnim pejzažima obronaka Bilogore, a bili su nazočni i krštenju mošta uz druženje i ples. Đakovčani oba­vještavaju kako svaki drugi četvrtak u mjesecu organiziraju redovito druženje članova uz glazbu i tombolu.

Željko D. Kovač


 

DONJI MIHOLJAC: Druženje, more i izleti

     U srpnju 2019. godine 50 članova SUH-ove podružnice Donji Miholjac otišli su u Aljmaš, u posjet prijateljskoj Udruzi umi­rovljenih obrtnika Osijek. Jednodnevni izlet prošao je u pre­krasnom druženju s domaćinima gdje su osim zajedničkog ručka vrijeme proveli igrajući i zabavne igre. Posjetili su i poznatu crkvu u Aljmašu te puni dojmova se vratili kući.

     Ni ove godine nije izostalo kupanje na moru. Tako je 28. kolo­voza prva grupa od 45 članova otišla u Crikvenicu na sedmodnevni boravak u medicinski centar Thalassotherapiju s kojom imaju razvi­jenu dugogodišnju suradnju. Tamo su im osim kupanja omogućeni i medicinski pregledi, vježbe u bazenu i fizikalne terapije. Ugodan boravak u Crikvenici pospješilo je i druženje s umirovljenicima iz Preloga iz Međimurja, s kojima su organizirali jednu večernju za­bavu, a poseban dojam na naše umirovljenike ostavili su i izleti na Vrbnik i Rab.

 

     Miholjčani ističu i kako su zadovoljni cijenom smještaja i hra­ne, jer su za sedmodnevni polupansion morali izdvojiti 1.075 kuna, što smatraju prihvatljivom cijenom, pogotovo što su iznos mogli platiti u više obroka.

 

Zlatko Risek