UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Mira Kosić, predsjednica Podružnice SUH-a Donji Miholjac

SUH = kvalitetnija starost

Umirovljena ekonomistica Mira Kosić rođena je u Donjem Miholjcu, a nakon završene Srednje ekonomske škole u Osijeku zaposlila se u GP Gradnja, istovremeno studirajući na Pravnom fakultetu, vođena željom da se jednog dana zaposli kao pravnica u istoj firmi. Nakon dvije godine rada uz studij, vratila se u rodno mjesto te zaposlila u knjigovodstvu Poljoprivrednog dobra Donji Miholjac. Priznaje doduše da nije gajila osobit interes za knjigovodstvo, pa se nakon tri godine zaposlila kao tajnica u Osnovnoj školi Viljevski Cret. Vrijeme je pokazalo kako je upravo rad u školi ono što voli i što ju ispunjava, pa je, prešavši u tajništvo OŠ Augusta Harambašića, također u Miholjcu, ondje provela punih šesnaest godina. Sve do 1990. godine radila je u tajništvu SIZ-a odgoja i osnovnog obrazovanja, odnosno do ukidanja SIZ-ova. Kako tada nije imala uvjete za odlazak u mirovinu, tadašnja «politika» je odlučila da još dvije godine radi na mjestu ravnateljice dječjeg vrtića u istoj školi, sve dok ne izvrši razdvajanje vrtića i škole. Po obavljenom zadatku,1993. je, sa svega 51 navršenom godinom i 32 godine radnoga staža, bila prisiljena otići u prijevremenu mirovinu.

- Ratno stanje, završetak radnog vijeka, dvoje djece na studiju, izbjeglice i baka koja živi s nama bez mirovine... Trudila sam se normalno živjeti i prihvaćala sam svaku poslovnu priliku koja bi mi se ukazala. Kako je tih godina u Miholjcu osnovana Hrvatska stranka umirovljenika, uključila sam se, a 1997. osnovana je i Podružnica SUH-a, čiji me osnivač i prvi predsjednik Mladen Čipić pozvao da se pridružim. Zainteresirao me njegov rad i briga o našim umirovljenicima, te sam poziv sa zadovoljstvom prihvatila.

Dužnosti predsjednice SUH-a u Donjem Miholjcu Mira obavlja još od 2002. godine, a Registar članstva bilježi 615 članova. Međutim, kaže, nisu svi aktivni, neki su odustali od članstva zbog starosti ili bolesti, preseljenja u druga mjesta ili u domove umirovljenika, a ima i veliki broj umrlih. Prema evidenciji uplaćene članarine, nastavlja, stvarna brojka kreće se između 280 i 300 članova. Podružnica okuplja umirovljenike s područja još tri općine, no većina ih je upravo iz Općine Donji Miholjac (Magadenovac, Marijanci i Valpovo). Nastoje svojim članovima pružiti što kvalitetnije sadržaje, organizirati izlete, putovanja te razne sportsko-rekreativne aktivnosti.

- Ima tu svega! Od odmora na moru tjedan dana na koje odlaze grupe od 30 – 40 članova, kupanja u Bizovcu ili Harkanju sedam do deset dana za 30 do 50 članova, pa do izleta u prirodu - Jankovac, Stara Drava, Kopački rit, Aljmaš, Feričanci... Posjetili smo i Plitvička jezera, Brijune, Topusko, Kloštar – Ludbreg, Trakošćan, Koprivnicu, Hlebine, Kutjevo, Tuzlu, a proljetos smo na Staroj Dravi organizirali i natjecanje u kartanju, šahu i pikadu. Osim tjednih rekreativnih i zabavnih aktivnosti poput kartanja, pikada, nordijskog hodanja, gimnastike i ručnog rada, redovito sudjelujemo i na županijskim sportskim natjecanjima. Organiziramo i odlaske na kazališne i kino predstave te prigodne zabave uz glazbu, ples, tombolu i kolače. Naše članice prilikom blagdana i proslave Dana grada organiziraju prodaju domaćih kolača, a svim aktivnim članovima šaljemo rođendanske čestitke. Po potrebi im priskrbljujemo čak i  meso i mesne prerađevine uz obročnu otplatu, nabrojila nam je Mira raznovrsne aktivnosti u kojima uživaju njezini kolege i kolegice.

Naši SUH-ovci u Donjem Miholjcu posebno se zalažu za uzajamnu solidarnost i pomaganje, pa tako njihova tzv. „Kasa uzajamne pomoći“ broji oko stotinu članova te uspješno djeluje već deset godina. Posebnu brigu vode o bolesnim članovima, kao i onima slabijeg imovinskog stanja.

- Tijekom božićnih i uskršnjih blagdana našim potrebitim kolegama podijelimo 30 poklon paket koje za njih osigurava Grad Donji Miholjac. Pri organiziranju naših aktivnosti osobito vodimo računa o financijskim mogućnostima članova kako bi nam se što više njih moglo pridružiti. No kako Podružnica pokriva široko područje, događa se da  prilikom organiziranja pojedinih aktivnosti, kada se sve zbroji, ne bude mjesta za sve zainteresirane! Stoga bi bilo dobro kada bi se u našem kraju osnovalo još podružnica koje bi onda preuzele neke od tih aktivnosti. Osim toga, kako su naše prostorije smještene u zgradi bivše vojarne, trenutno nam veliki problem predstavlja otežan pristup zbog visokog stepeništa. Zaključili smo da je potrebno od Grada zatražiti na korištenje pristupačniji prostor, jer i to je jedan od razloga opadanju broja članova.

Naša slavonska povjerenica napominje kako, uz navedeno, na smanjivanje broja članova Podružnice utječe i skromno imovinsko stanje umirovljenika, a i samu Podružnicu more novčane brige.

- Zbog smanjenog priljeva sredstava iz gradskog proračuna trenutno nam je glavna briga osiguranje planiranih i potrebnih sredstava za rad, stoga smo na izvještajnoj skupštini morali donijeti odluku o povećanju članarine za iduću godinu. No s druge strane, dobra vijest je da nam se svake godine pridružuju novi umirovljenici privučeni našim šarolikim aktivnostima. I oni prepoznaju da treba što aktivnije živjeti, jer to znači i kvalitetniju starost! (Marina Tripović)