UVODNA RIJEČ

Oda o svilenom tepihu

Piše: Jasna A. Petrović

     Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su božan­stvo, ljubav, domovina i sl. Ugođaj ode uvijek je svečan, ozbiljan i naglašen. Počevši od antičke Grčke, oda je česti pje­snički oblik u svim vremenima.

     I u ovom našem vremenu ode nisu rijetka pojava, mada ne nužno u rimama. Moguće ih je pronaći i u javnim natječajima, pa da i u tako skučenom formatu imaju dimenziju božanskog, lju­bavnog i domoljubnog. Tako je u Narodnim novinama objavljen natječaj za nabavu novog namještaja za potrebe Užeg kabine­ta Vlade Republike Hrvatske. Radi se o nabavi konferencijskog stola, 12 konferencijskih stolica, dviju fotelja, dviju polufotelja, dvosjeda, jednog središnjeg i dvaju bočnih stolića, stolne lampe, tepiha, 13 zavjesa te stalka i koplja za zastavu. Sve to bi trebalo koštati 680.000 kuna.

    Natječaj je pun posebnih zahtjeva pa se tako doznaje da stolci moraju imati bazu od masivnog drveta jasena s četiri kraka koji čine oblik piramide, na način da se krakovi postolja spajaju u točki hvatišta na sjedalo, što valjda ukazuje na božansku di­menziju pozadine korisnika. Školjka sjedala mora biti izrađena od prešanog lameliranog drveta hrasta, kako bi se naglasilo do­moljublje. I tako dalje, i tako dalje.

     Fotelje će biti presvučene visoko kvalitetnom anilinskom ko­žom, otpornom na vlagu, habanje i utjecaj UV zraka, a na podu će biti ručno vezeni tepih s 50 posto svile. Najvažniji je detalj, valjda onaj ljubavnog karaktera, da se stolna svjetiljka mora sa­stojati od cilindričnog stalka sa žaruljom promjera pet centime­tara, izrađenog od masivnog drveta breze s metalnom bazom, što nekako vuče na nordijsku mitologiju.

     Postavili smo ovu značajnu informaciju na tematsku Facebook stranicu Sindikata umirovljenika, i ostali u čudu koliko se naših 16.000 pratitelja razumije u javne natječaje i potrebe ure­da Vlade. Uglavnom, oko tristotinjak komentara pokazuje puno razumijevanje za„znucane" fotelje ministara, te dodaju vlastite prijedloge kako riješiti problem ruiniranog kabineta.

     Mnogi su se zabrinuto zapitali kad su se to fotelje uspjele izlizati, a da narod nije primijetio, dok drugi tvrde kako su mini­strima dovoljne školske klupe ili preporučuju plastične stolice. Zabrinuti Riječanin ih poziva da kupe 10 komada stolica za pri­manje terapije na dnevnoj hematološkoj bolnici u KBC Rijeka. Za tepih tvrde da bi bio dovoljan onaj koji usput donesu Kinezi, a drugi pristaju samo na polovne fotelje (kao avione).

     Neki su se raspištoljili i upitali kako ih nije sramota, dok djeca nemaju lijekove, a umirovljenici kopaju po kantama, ali su takva pitanja daleko od duha ove ode o svilenom tepihu, pa će biti zanemarena. Kao što piše jedna pratiteljica, fotelje nikome nikad nisu dale pamet, isto im se piše, dok druga upozorava: „Vi narode i dalje trošite svoje fotelje doma kad je potrebno izaći na glasa­nje, a mogli biste taj dan mijenjati povijest." No, nećemo o tome. To bi već bila oda o foteljama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Mato Obradović, predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a Osječko-baranjske županije

Zajedno smo jači, još jači, najjači

Nakon odlaska u punu starosnu mirovinu 2001. godine, Mato Obradović se učlanio u Podružnicu SUH-a Osijek kako bi pomagao u njegovom radu i aktivnostima. Uz posao na željeznici kojeg je obavljao cijeli radni vijek, ima i dugogodišnje iskustvo u sindikalnom radu. Često je obavljao funkciju sindikalnog predstavnika,  2005. godine je izabran za predsjednika Podružnice, 2006. za Županijskog povjerenika i člana Glavnog odbora SUH-a, a 2008. godine za člana Predsjedništva GO SUH-a. Od 2012. je i potpredsjednik SUH-a.

- Prema Zakonu o udrugama, 2008. godine smo se registrirali kao Udruga Sindikata umirovljenika Hrvatske Osijek (skraćeno Udruga SUH Osijek), kako bismo mogli dobiti financijsku pomoć od grada i županije, no ostali smo dijelom SUH-a. Osobno kao predsjednik Županijskog povjereništva, neprekidno radim na obnovi i jačanju podružnica na svom području i vjerujem da ćemo i dalje jačati - prisjeća se Mato i dodaje:

- Dosta pozornosti pridajemo i sportsko-rekreativnim aktivnostima. Osječko baranjska županija je pokrovitelj sportsko-rekreativnih susreta SUH-a od 2007. godine. U igrama „Sport za sve“ u organizaciji grada Osijeka, naše predstavnice se natječu u pikadu za žene i redovito osvajaju pehare. Igre se svake godine organiziraju u drugom mjestu, a ove je godine domaćin susreta Podružnica Vuka. Mi polazimo od one Hipokratove: „Ako bismo svakom pojedincu mogli odrediti odgovarajuću količinu hrane i vježbi, ni previše, ni premalo, pronašli bismo najsigurniji put do zdravlja.“ - naglašava Mato.

Sastanke održavaju svake srijede u Osijeku, u prostoru čije je korištenje grad besplatno omogućio. Na sastancima, koji su veoma dobro posjećeni, informiraju članove o radu SUH-a, kao i općinskih, županijskih i državnih organa, s naglaskom na osobe treće životne dobi. Potpisali su 2005. i sporazum o suradnji s umirovljenicima mađarskog grada Pečuha, pa sad redovito održavaju susrete, zajednički analiziraju položaj i status umirovljenika u svojim zemljama i razmjenjuju iskustva.

- Veoma su aktivne naše članice koje dva puta tjedno idu na tjelovježbu, što financira naša udruga.Također, po uzoru na članice Podružnice u Donjem Miholjcu, neke naše članice dva puta tjedno uz rijeku Dravu koriste tzv. nordijsku tehniku hodanja sa štapovima kako bi poboljšale zdravlje i tjelesnu kondiciju. Među članovima je prisutan i veliki interes za turistička putovanja, ljetovanja, posjete toplicama i izletima. Uz jednodnevna i dvodnevna, odlazili smo i na desetodnevna putovanja te posjetili gotovo sve zemlje Europske unije. Također bih spomenuo i naš božićni domjenak kojeg organiziramo svake godine i koji je za članove besplatan. Tom prilikom članovima s mirovinama do 2.000 kuna darujemo i po 300 kuna potpore - ponosno spominje Mato samo dio brojnih aktivnosti.

Na veliko zadovoljstvo osječkih umirovljenika, omogućen im je gradski javni prijevoz za samo 20 kuna mjesečno, a ostvareni su i popusti za članove, primjerice u očnoj poliklinici, optici i ljekarni. Pokušavaju život umirovljenika učiniti društveno uključenim, zanimljivim i zaštićenim. Ovo sa zaštitom - političkom, pravnom, socijalnom - SUH-u je u prvom planu.

- Moram izraziti zadovoljstvo zbog svojeg sudjelovanja u nastojanjima SUH-a da položaj umirovljenika u Republici Hrvatskoj dovede na položaj koji će im omogućiti dostojan život. Razlozi za osnivanje SUH-a još su uvijek prisutni. Mirovinski sustav je nažalost od samog početka postavljen krivo. Pokušaji njegove reforme su se pokazali neefikasnima jer su ga trebali promijeniti oni koji su ga tako nakaradno postavili. Nije li smiješno da smo svi izdvajali isti postotak sredstava za javni mirovinski fond međugeneracijske solidarnosti, a kad je došlo vrijeme da ga koristimo... sad svatko po drugim kriterijima?! To je dovelo do razlika između starih, novih i najnovijih umirovljenika - onih koji su i u II. stupu. Kemijanje s raznim dodacima je napravilo još veću zbrku i nepravde u mirovinama. Dok god svi oni koji su pod istim uvjetima izdvajali za mirovinski fond ne budu imali iste mirovine, mi ćemo nažalost imati posla. Ne smijemo posustati u nastojanjima za pravednim mirovinama. Sindikate koji danas protestiraju protiv novog Zakona o radu treba podržavati u svakoj prilici i na svakom mjestu - snaga sindikalne borbe za prava i dostojanstvo radnika i njihovog rada nama garantira naše mirovine! Provedimo u stvarnost „Zajedno smo jači“! - obrazlaže agilni i vječno mobilni županijski „povjerenik“ SUH-a.

- Posljednja poruka? Često nisu potrebna ni bitna financijska sredstva ako postoji dobra volja i sloga. Možemo učiniti mnogo toga kako bi naπi članovi osjetili zadovoljstvo čto su članovi upravo SUH-a - svako druženje, razgovor, šetnja, zajednički odlazak u kino, kazalište ili na neku sportsku ili kulturnu manifestaciju predstavlja zadovoljstvo i slobodno vrijeme u trećoj životnoj dobi čini kvalitetnijim. Dodat ću na kraju i cjeloživotno učenje, što tek moramo razviti, jer čovjek koji je prestar da bi učio, vjerojatno je uvijek bio prestar da bi učio. A mi smo mladi i puni energije sve dok se aktiviramo i popravljamo svijet.- zaključio je Mato Obradović. (Marina Tripović)