UVODNA RIJEČ
Malo više od najmanjeg
Piše: Jasna A. Petrović
Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće rastu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili čitamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.
Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogodišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od siromaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža mirovina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mirovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, aktualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za najnižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.
Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od najmanjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 godina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su zaradili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Takvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.
Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojanstven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.
Web stranice naših podružnica
Krapina: Na putu jačanja
Sredinom prosinca održana je Godišnja skupština županijskog ogranka Sindikata umirovljenika Hrvatske u Krapini, na kojoj je 25 delegata jednoglasno prihvatilo sve izvještaje o radu i financijama za 2016., te financijski i programski plan za ovu godinu. Na skupštini su prisustvovali predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, te zamjenik Milan Tomičić.
Petrović je istaknula kako su u tijeku razgovori na Nacionalnom vijeću u svezi poboljšanja uvjeta života osoba treće dobi, te naglasila nerazumijevanje vladajućih, ali i oporbe za umirovljeničke probleme. Uz to, pohvalila je rad krapinskog SUH-a.
Predsjednik Udruge SUH-a Krapina, Vjekoslav Čaklec, predstavio je rad organizacije, rekavši kako su prošle godine više radili na socijalnom aspektu, te pritom održali dva druženja, ali i tri tribine u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom, Centrom za socijalnu skrb Krapina i GD Crvenog križa Krapine.
No, iako se dobro radi, postoje određeni problemi. Zamjenik potpredsjednice, Milan Tomičić, istaknuo kako je osnovni problem smanjen broj članova, na čemu treba ozbiljno raditi te je predstavio program pravnih savjeta za osobe treće dobi.
Na kraju ostalo vremena za raspravu u kojoj je kritički nastupio Dragutin Jugec, a Mirko Ormož naglasio kako je potrebno od lokalnih vlasti zatražiti određena sredstva, na što je predsjednica Petrović predložila službenu inicijativu sa Gradom Krapinom za korištenje sredstava iz EU fondova za otvaranje gradskog dnevnog boravka za starije.