UVODNA RIJEČ

Pilote, cepelin ti gori

Piše: Jasna A. Petrović

     Za razliku od njemačkog cepelina Hindenburga, hrvatski komercijalni putnički cepelin još uvijek lebdi i nije se još zapalio zbog sudara s nakupinom vodika, što bi dovelo do potpune eksplozije. Dakako da postoje razlike, jer od uku­pno stotinu članova posade i putnika poginulo ih je te davne 1937. godine čak 36-tero odnosno 36 posto.

     Hrvata u Hrvatskoj još uvijek živi oko 90 posto od onih koji su izbornim rezultatom prije tri godine ukrcani u Plenko- vićev cepelin. Padobranima su iskočili mladi koji sada žive di­ljem Europe, a sve veći broj starijih se samoubio ili preminuo poglavito od siromaštva i uneređenoga zdravstva.

     I umjesto da naš glavni pilot promisli kako ljude učiniti sretnima u njihovom domu, on im s jedne strane daje po­vlaštene karte za odlazak, a s druge povlaštene mirovine za ostanak. I cepelin dalje lijepo plovi.

     Pilot, zajedno s poslodavcima, plače na javnim skupovi­ma kako je premalo radnika, pa će ih sada uvoziti čak iz Fi­lipina, a umirovljenicima docira kako su, sram ih bilo, „otišli u mirovinu sa samo 30 godina radnog staža", pa zato imaju nisku mirovinu kakvu i zaslužuju. U Njemačkoj, tvrdi hrvatski pilot, u mirovinu se ide tek sa 38 godina staža. Pitamo Plen- kovića da li pozna Ivana Šalkovića iz sela Bukvika u Slavoniji? Eto čovjek dobio 460 eura mirovine, polovicu za tri godine rada u Njemačkoj, a polovicu za 30 godina rada u Hrvatskoj. Što se tu ima reći?!

     Hajdemo s pilotom na popravni ispit da nam ne sunovrati ovaj hrvatski cepelin! Prvo, netočno je da se u Hrvatskoj ide u mirovinu sa 30 godina staža, već, ako odbijemo one po po­vlaštenim propisima, u starosnu mirovinu se ide sa 34,2 godi­ne staža, što je približno europskom prosjeku od 35,9 posto (Eurostat). Netočno je da se u mirovinu ide s prosječno 60 godina, već se ide sa 62,6 godina. I, da ne bi ispalo da se sva­đamo za sitnice, što je godina sim, godina tam, naš pilot mora napraviti strategiju leta na temelju točnih podataka o broju i vrsti putnika, a onda i politike i mjere za konkretne ljude.

     Ako ćemo odokativno, finski se glavni pilot vozi na posao na biciklu, a hrvatski na stranački skup u Finsku vladinim avi­onom. Hrvatski nema pojma da mu je narod gladan i da 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće. I ne zna da su razvili snažnu hobističku aktivnost kolekcioni- ranja plastičnih boca ili misli da to ne spada u njegovu inte­resnu rubriku, dok se finski dnevno ispozdravlja sa stotinjak građana dok biciklira.

     I tako je to s letećim plovilima. Ovise o čvrstoći konstruk­cije, broju putnika i vještini pilota. I božjoj volji. U duhu blag­dana, Isuse, spasi svoje siromašne putnike hrvatskog cepeli- na, spasi one koji su ga izgradili, spasi one koji su ga obranili - radom, znojem, krvlju i suzama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


Krapina: Na putu jačanja

     Sredinom prosinca održana je Godišnja skupština županij­skog ogranka Sindikata umirovljenika Hrvatske u Krapini, na kojoj je 25 delegata jednoglasno prihvatilo sve izvje­štaje o radu i financijama za 2016., te financijski i programski plan za ovu godinu. Na skupštini su prisustvovali predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, te zamjenik Milan Tomičić.

     Petrović je istaknula kako su u tijeku razgovori na Nacio­nalnom vijeću u svezi poboljšanja uvjeta života osoba treće dobi, te naglasila nerazumijevanje vladajućih, ali i oporbe za umirovljeničke probleme. Uz to, pohvalila je rad krapinskog SUH-a.

     Predsjednik Udruge SUH-a Krapina, Vjekoslav Čaklec, predstavio je rad organizacije, rekavši kako su prošle godine više radili na socijalnom aspektu, te pritom održali dva dru­ženja, ali i tri tribine u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom, Centrom za socijalnu skrb Krapina i GD Crvenog križa Krapine.

     No, iako se dobro radi, postoje određeni problemi. Zamje­nik potpredsjednice, Milan Tomičić, istaknuo kako je osnovni problem smanjen broj članova, na čemu treba ozbiljno raditi te je predstavio program pravnih savjeta za osobe treće dobi.

     Na kraju ostalo vremena za raspravu u kojoj je kritički na­stupio Dragutin Jugec, a Mirko Ormož naglasio kako je po­trebno od lokalnih vlasti zatražiti određena sredstva, na što je predsjednica Petrović predložila službenu inicijativu sa Gra­dom Krapinom za korištenje sredstava iz EU fondova za otva­ranje gradskog dnevnog boravka za starije.