UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA

 

MEDULIN: Položaj umirovljenika je zabrinjavajući

     Podružnica SUH-a Medulin održala je Izvještajnu skupštinu 2. travnja, a Izbornu 20. svibnja 2016. godine. Ponovno izabrana predsjednica Verica Vidmar je u svom izlaganju naglasila kako po­družnica djeluje već 16 godina i broj članova se kreće oko 500. Svi ogranci održali su svoje skupštine i donijeli prijedloge za izbor tije­la upravljanja Podružnice.

     Opadanje članstva je vidljivo jer stari prirodno odlaze, a mlađi se ne aktiviraju. Zbog malih mirovina teško je organizirati izlete i druženja, pa sve češće posjećuju stare i bolesne umirovljenike, te one u domovima kamo odlaze s voćem i prigodnim paketima za blagdane. Organizirali su i sportske igre umirovljenika, na kojima je sudjelovalo preko 300 umirovljenika u već poznatim sportskim disciplinama. Održano je i druženje s pobratimljenim austrijskim sindikatima koji su ih posjetili prošle godine, a oni će njih u petodnevnom posjetu ove jeseni. Podružnica sudjeluje u radu Općinskog socijalnog vijeća, a i svi predsjednici ogranaka su aktivni, svatko na svom području, u Hr­vatskom Crvenom križu ili Centru za socijalnu skrb....

Read more...

 

PULA: Neta - počasna doživotna predsjednica

     Najveća podružnica SUH-a u Hrvatskoj, pulska podružnica, održala je 27. svibnja 2016. godine svoju redovnu i izbornu skupštinu. Riječ „najveća” jako obavezuje, ali iz izvješća o radu za proteklo razdoblje jasno proizlazi i zašto je najveća. Podružnica broji oko 3.000 članova, koji su organizirani u 15 ogranaka i to pre­ma mjestu stanovanja ili prema bivšim radnim organizacijama. Niz aktivnosti koje Podružnica provodi privlači umirovljenike, jer u broj­nim aktivnostima svi nađu nešto što ih interesira i motivira da bu­du članovi SUH-a.

     Osim niza inicijativa za zaštitu prava i interesa umirovljenika, tu su i brojne aktivnosti kao što je provedba programa „Skrb za starije osobe”, savjetodavni rad o mogućnostima ostvarivanja određenih prava iz djelatnosti socijalne skrbi, savjetodavni rad u postupcima ostvarivanja prava na inozemne (pretežno talijanske) mirovine, or­ganizacija sportskih igara na nivou županije, predavanja sa zdrav­stvenom tematikom, brojni izleti, druženja i boravak u toplicama, zatim besplatne karte za kino predstave, korištenje različitih popus­ta za umirovljenike i slično....

Read more...

 

VODNJAN: Multikulturalnost i na skupštini!

     U Vodnjanu je održana 15. travnja 5. Izborna skupština Ogranka SUH-a Vod- njan, na kojoj je, uz stotinjak delegata, prisustvovao veći broj gostiju: uz pred­sjednicu SUH-a Jasnu A. Petrović, glavni je bio gost, koji je više puta dobio ovacije gradonačelnik Klaudio Vitasović sa su­radnicima, a skupštinu su pozdravili i vo­ditelj Istarskih Toplica Vedran Velenik, predsjednik Udruge antifašista Vodnjana Anton   Ferlin, predsjednik Zajednice Tali­jana Livio Belci, te drugi brojni gosti iz Savičenta,  Galižane, Peroja i Pule. Na­kon izvještaja o doista vrlo uspješnom ra­du, iznesen je program i izvršen reizbor Luciana Marinija za predsjednika Ogran­ka SUH-a, a Mirele Marini za tajnicu.

 

ROČ: Slatki izlet u tvornicu čokolade

     Umirovljenici iz Podružnice SUH-a Roč 30. travnja krenuli su autobusom put Austrije u Graz. Neki su poveli i svoje unuke, jer se ipak radilo o posjeti poznatoj tvornici čokolade. Po dolasku u Graz, krenuli su u razgledavanje grada. Prošetali su glavnim gradskim trgom, pored Stare gradske vijećnice, Opere, Glockenspiel zvona, Kaštela, Starog Isusovačkog Sveučilišta, Katedrale i Mauzoleja, te ponešto kupili za sebe i svoje najbliže. Uslijedio je odlazak nedaleko Graza, gdje se smjestio pogon tvornice čokolade Zotter. Posjet tvornici čokolade započeo je 20- minutnim filmom o uzgoju kakaovca u Južnoj Americi od kuda se tvornica snabdijeva jer je ova sirovina glavna baza za proizvod­nju čokolade. Nakon filma svaki posjetitelj dobio je keramičku žličicu za kušanje čokoladnih smjesa, pa su do kraja posjete uži­vali u više od 100 vrsta čokolade - tamna, bijela od 30 do 100 posto kakaovca, i brojne druge.    Posjetitelji su uživali i u izuzetno zanimljivoj ruti nazvanoj Schokoladen Theater (Čokoladni Teatar). Oko tvornice na 27 hektara zemljišta prostire se Eko- farma s autohtonim pasminama domaćih životinja, ali i nekih drugih kao što su klokani i lame. Sretni i veseli te prepuni doj­mova stigli su kućama u pozne sate. (Loredana Pavletić)

 

PAZIN: Po Austriji i Njemačkoj

     Od 18. do 21. travnja 2016. na četverodnevnom izletu u Aus­triji i Njemačkoj bilo je tridesetak članova SUH-a iz Pazina, Udruge umirovljenika Pazinštine i drugih ljubitelja putovanja iz Pazina i okolice. Stalna baza bio je hotel Hofwirt u Salzburgu odakle su umirovljenici išli na cjelodnevne izlete, a sam grad su razgledali tek zadnji dan.

     Veselo je bilo od samog početka, iako je start putovanja bio zakazan za ranu zoru. Krenuli su put Italije i onda došli do “Ba­varskog mora”, jezera Chiemsee, gdje ih je čekao prvi dvorac. Iako je kiša pomalo rominjala, ništa nije moglo poremetiti dobro raspoloženje. Pred dvorcem Herrenchiemsee slikali su se u dvorištu s fontanama i cvijećem. Taj je dvorac dao sagraditi Ludvig II. kao kopiju francuskog Versaja u vrijeme Luja XIV., kralja Sunca. Ono što posebno impresionira je kopija versajske dvorane ogledala.

     Drugi dan su posjetili Dachau, prvi koncentracijski logor u Njemačkoj otvoren 1933., a kroz njega je prošlo preko 200 tisu­ća “nepodobnih” osoba po mišljenje fašističkog režima. Nakon prolaska kroz vrata na kojima je pisalo “Arbeit macht frei” - “Rad oslobađa”, počinjao je gotovo nezamislivi pakao. Samo je mali dio toga prikazan u dokumentarnom filmu o tim neljudskim da­nima, ali sasvim dovoljno da se svatko iznova zapita kako ljudi mogu u ime ikakve ideologije postati takvi neljudi.    Obilazak tog memorijalnog zdanja jednostavno ne može nikoga ostaviti rav­nodušnima. Zato je svima dobro došao kratak obilazak Munche- na autobusom i pješke do glavnog trga. Na rasporedu je bilo slobodno vrijeme - do pivnice gdje muški dio uglavnom nije bio zadovoljan kvalitetom piva....

Read more...