UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
ISTARSKA ŽUPANIJA
MEDULIN: Položaj umirovljenika je zabrinjavajući
Podružnica SUH-a Medulin održala je Izvještajnu skupštinu 2. travnja, a Izbornu 20. svibnja 2016. godine. Ponovno izabrana predsjednica Verica Vidmar je u svom izlaganju naglasila kako podružnica djeluje već 16 godina i broj članova se kreće oko 500. Svi ogranci održali su svoje skupštine i donijeli prijedloge za izbor tijela upravljanja Podružnice.
Opadanje članstva je vidljivo jer stari prirodno odlaze, a mlađi se ne aktiviraju. Zbog malih mirovina teško je organizirati izlete i druženja, pa sve češće posjećuju stare i bolesne umirovljenike, te one u domovima kamo odlaze s voćem i prigodnim paketima za blagdane. Organizirali su i sportske igre umirovljenika, na kojima je sudjelovalo preko 300 umirovljenika u već poznatim sportskim disciplinama. Održano je i druženje s pobratimljenim austrijskim sindikatima koji su ih posjetili prošle godine, a oni će njih u petodnevnom posjetu ove jeseni. Podružnica sudjeluje u radu Općinskog socijalnog vijeća, a i svi predsjednici ogranaka su aktivni, svatko na svom području, u Hrvatskom Crvenom križu ili Centru za socijalnu skrb....
PULA: Neta - počasna doživotna predsjednica
Najveća podružnica SUH-a u Hrvatskoj, pulska podružnica, održala je 27. svibnja 2016. godine svoju redovnu i izbornu skupštinu. Riječ „najveća” jako obavezuje, ali iz izvješća o radu za proteklo razdoblje jasno proizlazi i zašto je najveća. Podružnica broji oko 3.000 članova, koji su organizirani u 15 ogranaka i to prema mjestu stanovanja ili prema bivšim radnim organizacijama. Niz aktivnosti koje Podružnica provodi privlači umirovljenike, jer u brojnim aktivnostima svi nađu nešto što ih interesira i motivira da budu članovi SUH-a.
Osim niza inicijativa za zaštitu prava i interesa umirovljenika, tu su i brojne aktivnosti kao što je provedba programa „Skrb za starije osobe”, savjetodavni rad o mogućnostima ostvarivanja određenih prava iz djelatnosti socijalne skrbi, savjetodavni rad u postupcima ostvarivanja prava na inozemne (pretežno talijanske) mirovine, organizacija sportskih igara na nivou županije, predavanja sa zdravstvenom tematikom, brojni izleti, druženja i boravak u toplicama, zatim besplatne karte za kino predstave, korištenje različitih popusta za umirovljenike i slično....
VODNJAN: Multikulturalnost i na skupštini!
U Vodnjanu je održana 15. travnja 5. Izborna skupština Ogranka SUH-a Vod- njan, na kojoj je, uz stotin
jak delegata, prisustvovao veći broj gostiju: uz predsjednicu SUH-a Jasnu A. Petrović, glavni je bio gost, koji je više puta dobio ovacije gradonačelnik Klaudio Vitasović sa suradnicima, a skupštinu su pozdravili i voditelj Istarskih Toplica Vedran Velenik, predsjednik Udruge antifašista Vodnjana Anton Ferlin, predsjednik Zajednice Talijana Livio Belci, te drugi brojni gosti iz Savičenta, Galižane, Peroja i Pule. Nakon izvještaja o doista vrlo uspješnom radu, iznesen je program i izvršen reizbor Luciana Marinija za predsjednika Ogranka SUH-a, a Mirele Marini za tajnicu.
ROČ: Slatki izlet u tvornicu čokolade
Umirovljenici iz Podružnice SUH-a Roč 30. travnja krenuli su autobusom put Austrije u Graz. Neki su poveli i svoje unuke, jer se ipak radilo o posjeti poznatoj tvornici čokolade. Po dolasku u Graz, krenuli su u razgledavanje grada. Prošetali su glavnim gradskim trgom, pored Stare gradske vijećnice, Opere, Glockenspiel zvona, Kaštela, Starog Isusovačkog Sveučilišta, Katedrale i 
Mauzoleja, te ponešto kupili za sebe i svoje najbliže. Uslijedio je odlazak nedaleko Graza, gdje se smjestio pogon tvornice čokolade Zotter. Posjet tvornici čokolade započeo je 20- minutnim filmom o uzgoju kakaovca u Južnoj Americi od kuda se tvornica snabdijeva jer je ova sirovina glavna baza za proizvodnju čokolade. Nakon filma svaki posjetitelj dobio je keramičku žličicu za kušanje čokoladnih smjesa, pa su do kraja posjete uživali u više od 100 vrsta čokolade - tamna, bijela od 30 do 100 posto kakaovca, i brojne druge. Posjetitelji su uživali i u izuzetno zanimljivoj ruti nazvanoj Schokoladen Theater (Čokoladni Teatar). Oko tvornice na 27 hektara zemljišta prostire se Eko- farma s autohtonim pasminama domaćih životinja, ali i nekih drugih kao što su klokani i lame. Sretni i veseli te prepuni dojmova stigli su kućama u pozne sate. (Loredana Pavletić)
PAZIN: Po Austriji i Njemačkoj
Od 18. do 21. travnja 2016. na četverodnevnom izletu u Austriji i Njemačkoj bilo je trides
etak članova SUH-a iz Pazina, Udruge umirovljenika Pazinštine i drugih ljubitelja putovanja iz Pazina i okolice. Stalna baza bio je hotel Hofwirt u Salzburgu odakle su umirovljenici išli na cjelodnevne izlete, a sam grad su razgledali tek zadnji dan.
Veselo je bilo od samog početka, iako je start putovanja bio zakazan za ranu zoru. Krenuli su put Italije i onda došli do “Bavarskog mora”, jezera Chiemsee, gdje ih je čekao prvi dvorac. Iako je kiša pomalo rominjala, ništa nije moglo poremetiti dobro raspoloženje. Pred dvorcem Herrenchiemsee slikali su se u dvorištu s fontanama i cvijećem. Taj je dvorac dao sagraditi Ludvig II. kao kopiju francuskog Versaja u vrijeme Luja XIV., kralja Sunca. Ono što posebno impresionira je kopija versajske dvorane ogledala.
Drugi dan su posjetili Dachau, prvi koncentracijski logor u Njemačkoj otvoren 1933., a kroz njega je prošlo preko 200 tisuća “nepodobnih” osoba po mišljenje fašističkog režima. Nakon prolaska kroz vrata na kojima je pisalo “Arbeit macht frei” - “Rad oslobađa”, počinjao je gotovo nezamislivi pakao. Samo je mali dio toga prikazan u dokumentarnom filmu o tim neljudskim danima, ali sasvim dovoljno da se svatko iznova zapita kako ljudi mogu u ime ikakve ideologije postati takvi neljudi. Obilazak tog memorijalnog zdanja jednostavno ne može nikoga ostaviti ravnodušnima. Zato je svima dobro došao kratak obilazak Munche- na autobusom i pješke do glavnog trga. Na rasporedu je bilo slobodno vrijeme - do pivnice gdje muški dio uglavnom nije bio zadovoljan kvalitetom piva....