UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA


 

PULA: Druženj'e s Tršćanima

     Pet istarskih podružnica SUH-a (Pula, Umag, Novigrad, Roč i Fažana) pobratimljenih s pet podružnica talijanskog sindi­kata SPI CGIL iz Trsta (Centro, Domio, Muggia, Campi Elisi i Altipiano Carsico) sastalo se sredinom lipnja na 6. Turniru pri­jateljstva, čiji je začetnik predsjednik podružnice Umag Anton Pertot.

Domaćin ovogodišnjeg izdanja ovog turnira u boćanju bila je Podružnica SUH-a Pula.      Natjecanje se odvijalo na boćalištu Doma sportova „Mate Parlov", a prvo mjesto osvojila je tršćan­ska podružnica Lega SPI CGIL Altipiano Carsico, što i ne čudi kad su „posudili" nekoliko domaćih igračica. Cjelodnevno dru­ženje završilo je zajedničkom večerom i pjesmom u restoranu Stari grad.

     Nije prošlo puno vremena da se Puljani i Tršćani ponovno nađu. Naime, kao finiš za odličnih prvih šest mjeseci aktivnosti obilježenih brojnim izletima po zemlji i inozemstvu, SUH-ovci iz Pule odlučili su organizirati 28. lipnja jednodnevni izlet u Trst.

     Sva druženja, toplice i izleti bili su na zadovoljstvo svih su­dionika, kojima su ostale lijepe uspomene. Upravo kroz brojne izlete, druženja, plesne večeri, boravke u toplicama, vidi se inte­res novih članova za uključivanjem novih članova u SUH. Stoga je plan do kraja godine nastaviti s tom praksom, a po moguć­nosti i proširiti aktivnosti na neka druga područja.

L.P., B.J.


 

MEDULIN: Edukacija o prijevarama

     U prostorijama škola u Premanturi i Vinkuranu, podružni­ca Sindikata umirovljenika Hrvatske Medulin organizi­rala je edukaciju umirovljenika na kojoj je policijski služ­benik Odjela za prevencije PU Istarske Dragan Nikolić, održao prezentaciju o prevenciji prijevara.

     Nikolić je prisutnima pojasnio najčešće oblike prijevara starijih osoba: lažno predstavljanje, dovođenje u zabludu u pogledu tjelesnog ili materijalnog stanja i stradavanja, te u pogledu marke i kvalitete proizvoda, iskorištavanje odsutnos­ti neke osobe, stresne situacije ili trenutnog duševnog stanja žrtve. Istaknuo je ulazak u dom žrtve, prezentirao je ponašanje počinitelja u konkretnim primjerima iz prakse, te je prisutne upozorio da počinitelji kod starijih osoba „računaju" na njiho­vu iskrenost i poštenje, te naučenu kulturu ponašanja. Nakon praktičnog dijela, umirovljenicima je dan popis od petnaest savjeta kojima mogu spriječiti potencijalnu prijevaru.

     Na kraju edukacije, kroz razgovor s okupljenim mještani- ma, zaključeno je da se kroz ovakav vid preventivnog rada može puno toga korisnoga saznati, te potaknuti na razmišljanje. Osim toga, policijski službenik je informirao starije osobe da je u sklopu projekta e-policija izrađena aplikacija s detalj­nim uputama kako na brz način, anonimno, mogu obavijestiti policiju o potencijalnom prekršaju ili kaznenom djelu.

Verica Vidmar


 

Umag: Slavonske priče

     Podružnica SUH-a iz Umaga je za svo­je članove od 19. do 22. svibnja 2018. organizirala izlet u Slavoniju. Nakon poduljeg putovanja stigli su u Vinkovce. Nakon toga slijedio je kraći obilazak grada i posjet Gradskom muzeju, koji prikazuje povijest grada starog osam tisuća godina. Bogata etnografska zbirka pruža podatke o tradicionalnom načinu života u tom kraju, kroz predmete izrađene vrijednim rukama raznih zanatlija. Oduševili su eksponati koji prikazuju tipične slavonske kuće i kućan­ske predmete. Po povratku u hotel slijedila je večera uz zabavu i ples.

     Drugi dan bio je predviđen za odlazak u Baranju i razgledavanje Kopačkog rita. Po­datke o parku pružio je kratki film, nakon čega je uslijedila vožnja brodom po Kopač­kom jezeru, te šetnja obalom. Vožnjom po­red prostranih žitnih polja uputili su se pre­ma etno-selu Karanac. „Baranjska kuća" je imanje s nekoliko objekata starih zanatlija, a interesantan je posebno uređen rashlad­ni podzemni prostor za čuvanje poznatog kulena i drugih delicija. Slijedila je vožnja šumama prema poznatom lovištu i dvor­cu Tikveš, a otamo „kompom", do Osijeka, gdje su kratkim razgledom katedrale, sta­rog grada i Tvrđe završili ovu etapu puta.

Kasnije je uslijedio posjet Vukovaru. Po­sjet mjestu sjećanja u bolnici većini je na­tjerao i koju suzu na oko. Posjetili su i memorijalno groblje palih branitelja i Ovčaru, gdje su u znak pijeteta zapaljene svijeće. Kratkom šetnjom Vukovarom razgledali su muzej Eltz i križ na ušću Vuke u Dunav, samostan, obnovljenu crkvu i na kraju no- voizgrađenu tržnicu.

     Put je nastavljen prema Iloku. Nakon kratkog obilaska grada posjetili su Iločke podrume, gdje je priređena prezentacija i kušanje njihovih poznatih vina. Na kraju je preostao posjet Đakovu, koji očarava svojim lijepim građevinama i trgovima, Strossmayerovom katedralom i Državnom ergelom, čiji su lipicanci dio nacionalne i kulturne baštine Hrvatske. Uz druženje i pjesmu svi su zadovoljni i sretni stigli svo­jim domovima, a u sjećanju će im dugo ostati lijepa Slavonija.

Marija Pertot


 

PULA: Put poJugu

     Pulska podružnica SUH-a, organizi­rala je četverodnevni izlet na juž- no-dalmatinske otoke Korčulu i Mljet, uz usputno razgledavanje Splita, Trogira i Zadra. Zbog velikog interesa putovalo se u dva navrata. Led je probi­lo pedesetak umirovljenika koji su kre­nuli 17. svibnja 2018.

     Dakako, mnogi su se pripremili za takav susret s poviješću, pa su, na prvoj „stanici" u Splitu, s velikom znatiželjom razgledali znamenitu Dioklecijanovu palaču. Jednako su tako bili oduševljeni slikovitim splitskim trgovima - Placom (Narodnim trgom), Voćnim trgom i Pro- kurativama. Nezaobilazni spomenik Gr­guru Ninskom mamio ih je svojom mo- numentalnošču, a nisu mogli odoljeti da ne dotaknu njegov palac.

     Potom su krenuli trajektom u Velu Luku, a kasnije i prema gradu Korčuli. Usputno zaustavljanje u Blatu mnogi će pamtiti po najdužem drvoredu lipa. Vi­jugavom cestom nastavljena je vožnja kroz pitomi kraj s plodnim korčulan­skim poljima. Impresivan je bio dola­zak u samu Korčulu, gdje ih je privukla glazba i odjek mačeva starog bojnog plesa Moreške. Slijedilo je razgledava­nje katedrale sv. Marka, crkve sv. Petra, kuće Marka Pola i ostalih korčulanskih znamenitosti. S Korčule su se trajektom otisnuli prema Orebiču i dalje autobu­som za Neum.

     Trečeg dana su se zaustavili u Stonu i razgledali solanu i naš najveći srednjo­vjekovni obrambeni zid, jedan od većih u svijetu. Vožnja trajektom do NP Mljet trajala je kratko. Umirovljenici su sa za­nimanjem razgledali područje važnog geološkog i oceanografskog fenome­na, s brojnim arheološkim nalazištima. Posjetili su benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru.

     Po povratku, stankom i kratkom šet­njom Trogirom, najočuvanijem roma­ničko - gotičkim gradom u središnjoj Europi, susreli su se sa znamenitostima toga grada, zbog kojih je uvršten na li­stu svjetske baštine UNESCO-a. Zausta­vili su se i u Zadru, gdje su, uz stručnu pratnju, razgledali gradske znamenito­sti i prošetali Kalelargom.

     Isti takav program imali su i izletnici druge ture izleta, koja je održana od 24. do 27. svibnja. Puležani su tako otkrili hrvatski Jug.

Mirjana Dika Dužman


 

PULA: U gostima kod tršćanskih umirovljenika

     Na poziv i u organizaciji pobrati­mljene Leghe SPI-CGIL Trieste Centro, 13. travnja pulska delega­cija posjetila je Dom za starije i nemoćne ITIS u Trstu. Uz predstavnike Podružnice Pula, koje je predvodila predsjednica Mirjana Dika-Dužman, delegaciji su se priključile zamjenica župana Istarske županije Sandra Čakić Kuhar, stručna su­radnica u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Pule Marica Vidak Ko- njević, a ispred Doma za starije i nemoć­ne „Alfredo Štiglić" Pula, glavna sestra Doma Vesna Minić i glavna sestra Odjela za demenciju Andrea Juhas. Ispred Žu­panijskog povjereništva SUH-a nazočio je Vladimir Buršić. U Trstu su ih dočekali predsjednik Leghe Centro Roberto Treu, te član predsjedništva zadužen za među­narodnu suradnju Luciano Del Rosso sa suradnicima.

     U Domu za starije i nemoćne ITIS u Tr­stu primio ih je ravnatelj Doma dr. Fabio Bonetta sa suradnicama, koji su ih prove­li kroz odjele te ustanove i objasnili način ustroja i rada. U Domu, koji je u javnom vlasništvu Grada Trsta, smještano je 411 korisnika, većinom nepokretnih ili teže pokretnih, a poseban odjel čini i Odjel za Alzheimer. U domu je zaposleno ukupno 500 osoba mahom zdravstvene struke, pa je stoga ondje više zaposlenih osoba nego štićenika, a u prosjeku je po odjelu smješteno šezdesetak štićenika.

     Zgrada doma sagrađena je u vrijeme Austro-Ugarske, s početnom namjenom sirotišta i zbrinjavanja beskućnika, a s vremenom je prerasla u dom u kojem je postignuta izuzetno visoka razina usluga. Cilj posjete je bio upoznavanje načina rada i zbrinjavanja starijih osoba, razmjena iskustava, a tijekom posjete razmatrala se i mogućnost suradnje sa srodnim ustanovama u Istarskoj županiji na europskim socijalnim projektima.

M.D.D.