UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA


 

PULA: Put poJugu

     Pulska podružnica SUH-a, organizi­rala je četverodnevni izlet na juž- no-dalmatinske otoke Korčulu i Mljet, uz usputno razgledavanje Splita, Trogira i Zadra. Zbog velikog interesa putovalo se u dva navrata. Led je probi­lo pedesetak umirovljenika koji su kre­nuli 17. svibnja 2018.

     Dakako, mnogi su se pripremili za takav susret s poviješću, pa su, na prvoj „stanici" u Splitu, s velikom znatiželjom razgledali znamenitu Dioklecijanovu palaču. Jednako su tako bili oduševljeni slikovitim splitskim trgovima - Placom (Narodnim trgom), Voćnim trgom i Pro- kurativama. Nezaobilazni spomenik Gr­guru Ninskom mamio ih je svojom mo- numentalnošču, a nisu mogli odoljeti da ne dotaknu njegov palac.

     Potom su krenuli trajektom u Velu Luku, a kasnije i prema gradu Korčuli. Usputno zaustavljanje u Blatu mnogi će pamtiti po najdužem drvoredu lipa. Vi­jugavom cestom nastavljena je vožnja kroz pitomi kraj s plodnim korčulan­skim poljima. Impresivan je bio dola­zak u samu Korčulu, gdje ih je privukla glazba i odjek mačeva starog bojnog plesa Moreške. Slijedilo je razgledava­nje katedrale sv. Marka, crkve sv. Petra, kuće Marka Pola i ostalih korčulanskih znamenitosti. S Korčule su se trajektom otisnuli prema Orebiču i dalje autobu­som za Neum.

     Trečeg dana su se zaustavili u Stonu i razgledali solanu i naš najveći srednjo­vjekovni obrambeni zid, jedan od većih u svijetu. Vožnja trajektom do NP Mljet trajala je kratko. Umirovljenici su sa za­nimanjem razgledali područje važnog geološkog i oceanografskog fenome­na, s brojnim arheološkim nalazištima. Posjetili su benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru.

     Po povratku, stankom i kratkom šet­njom Trogirom, najočuvanijem roma­ničko - gotičkim gradom u središnjoj Europi, susreli su se sa znamenitostima toga grada, zbog kojih je uvršten na li­stu svjetske baštine UNESCO-a. Zausta­vili su se i u Zadru, gdje su, uz stručnu pratnju, razgledali gradske znamenito­sti i prošetali Kalelargom.

     Isti takav program imali su i izletnici druge ture izleta, koja je održana od 24. do 27. svibnja. Puležani su tako otkrili hrvatski Jug.

Mirjana Dika Dužman


 

Umag: Slavonske priče

     Podružnica SUH-a iz Umaga je za svo­je članove od 19. do 22. svibnja 2018. organizirala izlet u Slavoniju. Nakon poduljeg putovanja stigli su u Vinkovce. Nakon toga slijedio je kraći obilazak grada i posjet Gradskom muzeju, koji prikazuje povijest grada starog osam tisuća godina. Bogata etnografska zbirka pruža podatke o tradicionalnom načinu života u tom kraju, kroz predmete izrađene vrijednim rukama raznih zanatlija. Oduševili su eksponati koji prikazuju tipične slavonske kuće i kućan­ske predmete. Po povratku u hotel slijedila je večera uz zabavu i ples.

     Drugi dan bio je predviđen za odlazak u Baranju i razgledavanje Kopačkog rita. Po­datke o parku pružio je kratki film, nakon čega je uslijedila vožnja brodom po Kopač­kom jezeru, te šetnja obalom. Vožnjom po­red prostranih žitnih polja uputili su se pre­ma etno-selu Karanac. „Baranjska kuća" je imanje s nekoliko objekata starih zanatlija, a interesantan je posebno uređen rashlad­ni podzemni prostor za čuvanje poznatog kulena i drugih delicija. Slijedila je vožnja šumama prema poznatom lovištu i dvor­cu Tikveš, a otamo „kompom", do Osijeka, gdje su kratkim razgledom katedrale, sta­rog grada i Tvrđe završili ovu etapu puta.

Kasnije je uslijedio posjet Vukovaru. Po­sjet mjestu sjećanja u bolnici većini je na­tjerao i koju suzu na oko. Posjetili su i memorijalno groblje palih branitelja i Ovčaru, gdje su u znak pijeteta zapaljene svijeće. Kratkom šetnjom Vukovarom razgledali su muzej Eltz i križ na ušću Vuke u Dunav, samostan, obnovljenu crkvu i na kraju no- voizgrađenu tržnicu.

     Put je nastavljen prema Iloku. Nakon kratkog obilaska grada posjetili su Iločke podrume, gdje je priređena prezentacija i kušanje njihovih poznatih vina. Na kraju je preostao posjet Đakovu, koji očarava svojim lijepim građevinama i trgovima, Strossmayerovom katedralom i Državnom ergelom, čiji su lipicanci dio nacionalne i kulturne baštine Hrvatske. Uz druženje i pjesmu svi su zadovoljni i sretni stigli svo­jim domovima, a u sjećanju će im dugo ostati lijepa Slavonija.

Marija Pertot


 

PAZIN: Humanost na prvom mjestu

     SUH-ovci iz Pazina još su jednom po­kazali veliko srce. Želja im je bila nabaviti specijalni krevet s antidekubitalnim madracem za teško pokretne osobe s palijativnog odjela Doma zdravlja u Pazinu. Humanitarna akcija je trajala tri mjeseca, a započela je još 2. veljače koncertom„Mislimo na vas" na kojem su glaz­benici besplatno izvodili najveće hitove.

     Tim koncertom je prikupljeno 23.000 kuna, što nije bilo dovoljno za nabavku prijeko potrebnog kreveta. No, u priču su se uključili Istrijani iz Kanade. Zahvaljuju­ći donaciji Istra Mirna Cluba iz Hamiltona, prikupljeno je još 3.000 kuna, te je krevet kupljen.

     U znak zahvalnosti održan je kratki sa­stanak na kojem je SUH Pazin uručio za­hvalnicu predstavnici Istra Mirna Cluba, sa željom da se dobra suradnja nastavi.

Mirjana Monas


 

PULA: U gostima kod tršćanskih umirovljenika

     Na poziv i u organizaciji pobrati­mljene Leghe SPI-CGIL Trieste Centro, 13. travnja pulska delega­cija posjetila je Dom za starije i nemoćne ITIS u Trstu. Uz predstavnike Podružnice Pula, koje je predvodila predsjednica Mirjana Dika-Dužman, delegaciji su se priključile zamjenica župana Istarske županije Sandra Čakić Kuhar, stručna su­radnica u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Pule Marica Vidak Ko- njević, a ispred Doma za starije i nemoć­ne „Alfredo Štiglić" Pula, glavna sestra Doma Vesna Minić i glavna sestra Odjela za demenciju Andrea Juhas. Ispred Žu­panijskog povjereništva SUH-a nazočio je Vladimir Buršić. U Trstu su ih dočekali predsjednik Leghe Centro Roberto Treu, te član predsjedništva zadužen za među­narodnu suradnju Luciano Del Rosso sa suradnicima.

     U Domu za starije i nemoćne ITIS u Tr­stu primio ih je ravnatelj Doma dr. Fabio Bonetta sa suradnicama, koji su ih prove­li kroz odjele te ustanove i objasnili način ustroja i rada. U Domu, koji je u javnom vlasništvu Grada Trsta, smještano je 411 korisnika, većinom nepokretnih ili teže pokretnih, a poseban odjel čini i Odjel za Alzheimer. U domu je zaposleno ukupno 500 osoba mahom zdravstvene struke, pa je stoga ondje više zaposlenih osoba nego štićenika, a u prosjeku je po odjelu smješteno šezdesetak štićenika.

     Zgrada doma sagrađena je u vrijeme Austro-Ugarske, s početnom namjenom sirotišta i zbrinjavanja beskućnika, a s vremenom je prerasla u dom u kojem je postignuta izuzetno visoka razina usluga. Cilj posjete je bio upoznavanje načina rada i zbrinjavanja starijih osoba, razmjena iskustava, a tijekom posjete razmatrala se i mogućnost suradnje sa srodnim ustanovama u Istarskoj županiji na europskim socijalnim projektima.

M.D.D.

 


 

UMAG: Rekreacija u Laktašima

     I ove godine u vremenu od 12. do 22. ožujka 56 člano­va podružnice SUH-a Umag boravilo je na liječenju i relaksaciji u Laktašima. Po dolasku srdačno ih je doče­kalo osoblje hotela „San" i prema utvrđenom rasporedu obavili su liječnički pregled i odmah mogli započeti s terapijom. Pored zdravstvenih usluga u hotelu, organi­ziran je odlazak članova u polikliniku Svjetlost u Banja Luci, te ostale zdravstvene usluge u Laktašima.

     Organiziran je i razgled mjesta uz stručno vodstvo, te izlet i razgledavanje Banja Luke, koji je zbog vremenskih neprilika bio nešto kraći. Priređena je stručna radioni­ca pripreme graha, kojeg su po želji mogli kušati istog dana za ručak. Također je priređena izrada pite, pa su neke članice pokušale razvlačiti tijesto i sudjelovati u spravljanju ovog slasnog obroka.

     Osoblje hotela je na kraju ispratilo umirovljenike pa­žnjom dobrog domaćina, a oni su im na kraju srdačno zahvalili uz obećanje da će posjet ponoviti. Povratak je protekao u redu, osim nešto dužih formalnosti na grani­ci te bure i snijega u Gorskom Kotaru.

Marija Pertot