UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA

 

Pula: Izlet u prošlost

     Tridesetak članova i članica pulske podružnice SUH-a ovog lipnja uputilo se na izlet u Rijeku, a prva postaja bila je nova riječka džamija, posljed­nji projekt poznatog umjetnika i kipara Dušana Džamonje. Im­presivno zdanje projektirano je s jednostavnim linijama koje upotpunjuju okrugle, bijelo obo­jene kupole. Posebno impresivan je pogled s terase džamije odakle se vide otoci Cres, Krk, Rab, ali i dio krajolika Istre i Kvarnera. Izlet­nici su uz stručno vodstvo imali priliku razgledati i još impresivniju unutrašnjost džamije, koju, između ostalog, krase i dječje ru­kotvorine i crteži.

      Posjet Rijeci bez odlaska u Tr­sat, točnije Svetištu Majke Božje Trsatske ne bi bio potpun stoga su se izletnici ambiciozno upu­tili prema crkvi. Unatoč malom naporu i pješačenju, izletnici su ostali zadivljeni ljepotom crkve - freskama, oltarom, vitrajima, kao i ugođajem koji ta ljepota pruža. Ništa manje impresivan nije ni dvorac nadomak crkve koji svo­jom poviješću i masivnošću resi čitav krajolik. Gotovo da možete osjetiti povijest hodajući kame­nim ulicama. Izlet su završili no­stalgično na riječkom kampusu gdje su se podsjetili divnih, dale­kih studentskih dana.

 

Umag: Istra u srcu

     Podružnica SUH-a Umag organizi­rala je 31. svibnja ove godine jed­nodnevni izlet „Istra u srcu" u sklo­pu kojeg su posjetili nekoliko istarskih mjesta. Prva postaja bio je gradić Gra- čišće koji je prepoznatljiv prema oču­vanoj gradskoj strukturi te palačama i crkvama. Sačuvana su zapadna gradska vrata, stari trg na kojem se nalazi pala­ča Salamon, izgrađena klesanim kame­nom s gotičkim prozorima. Izletnike je posebno oduševio pogled s brežuljka na Učku i okolna mjesta smještena na živopisnim brežuljcima. Put su nastavili prema obližnjem Pazinu gdje su posjeti­li Etnografski muzej, smješten u starom Kaštelu. Tamo su imali prilike razgledati zbirku narodnih nošnji i drugih pred­meta, koji su se upotrebljavali u raznim krajevima Istre, bilo u domaćinstvima na poljima ili u obrtništvu. Neizostavna je svakako bila Pazinska jama, ali spu­štanje u jamu prepustili su nekoj mlađoj generaciji.

     Nakon kraće vožnje prema Žminju, uslijedio je odmor uz domaći ručak na poznatom OPG-u uz glazbu. No, izlet se nastavio obilaskom Rakija gdje je rođen poznati pjesnik i akademik Mijo Mirković - Mate Balota. Ispred njegove kuće pro­čitane su čakavske pjesme Koza i Moja mati, koje su izletnicima dočarale teške uvjete u kojima su živjeli njihovi preci, lako je Rakalj bio poznat po lončarstvu, danas u mjestu postoji samo jedan lon­čar koji se time više bavi iz ljubavi, nego iz koristi.     Izlet su neumorni SUH-ovci zaključili kratkom šetnjom do vidikovca odakle se pruža prekrasni pogled na za­ljev i otoke Krk, Cres i Unije. Doista, izlet za pamćenje koji se mora ponoviti.

Marija Pertot

 

PAZIN - Pogled na Grad

     Pazinska podružnica SUH-a 31. ožujka organizirala je izlet u Du­brovnik za članove udruga osoba s posebnim potrebama s područja Pa- zinštine. Na dugo željeni i nestrpljivo iščekivani izlet uputilo se 45 članova Društva osoba s tjelesnim invalidite­tom Pazin, Udruge gluhih i nagluhih Pazin, korisnici poludnevnog boravka za osobe s intelektualnim teškoćama Pazin i umirovljeni članovi SUH-a. U pratnji osoba s posebnim potrebama bili su roditelji, prijatelji i djelatnice Centra za socijalnu skrb Pazin na čelu s ravnateljicom Pavitom Jelinčić.

     Prvog dana putovanja, po dolasku u Dubrovnik, usprkos dugom putu, mnogi su se putnici samostalno uputi­li do starog grada te doživjeli Stradun noću, dok su se dan kasnije uputili žičarom na Srđ gdje su uživali u jedin­stvenom pogledu na dubrovačke zidi­ne, a imali su priliku razgledati tvrđavu Imperial u kojoj je smješten Muzej do­movinskog rata. Poslije razgledavanja Srđa na red je došao i stari grad gdje su uz pratnju lokalnog vodiča upozna­li dugu i bogatu povijest Dubrovnika. Na povratku kući obišli su Split, pro­šetali rivom i razgledali Diokecijanovu palaču.

     Putnici, osobe s posebnim potre­bama, kao i njihovi pratitelji od kojih mnogi nisu nikada obišli jug Hrvatske i predivni Dubrovnik, nisu skrivali odu­ševljenje i zadovoljstvo ovim putova­njem, a posebno ih se dojmila vožnja žičarom i pogled na Dubrovnik sa Srđa. Uz dobro raspoloženje, pjesmu i mnoš­tvo utisaka vratili su se u rodni Pazin u večernjim satima. Prije rastanka pje­smom su se zahvalili inicijatorima i glavnim organizatorima ovog izleta - predsjedništvu pazinske podružnice SUH-a. Izlet je dijelom financiran od sa­mih putnika, dok je dio troškova pod­miren od sredstava prikupljenih na hu­manitarnoj večeri, održanoj 25. ožujka, te donacijama građana Pazinštine.

Mirjana Monas

 

UMAG: Relaksacija uz stare terme

     Grupa članova i članica SUH-a po­družnice Umag i ove je godine provela deset dana u termama Laktaši, gdje su se liječili i rekreirali. Uvi­jek ljubazno osoblje hotela dočekalo je članove i članice, a iscrpne informacije o boravku dala je direktorica hotela Ma­rijana Čomić. Istog dana, SUH-ovci su obavili i liječnički pregled u sklopu ko­jeg im je određena i terapija s kojom su odmah mogli i započeti.

     Idući dan, u pratnji lokalnog vodi­ča, neumorni SUH-ovci uputili su se na obilazak grada Laktaši o kojem su dobili niz informacija, kao o termama i blago­datima mineralne vode koja uspješno pomaže u liječenju raznih bolesti, ali i za opuštanje i rekreaciju. U sklopu izleta obišli su i rimske terme iz četvrtog sto­ljeća, tj. restaurirane temelje starog jav­nog kupališta. Današnji kompleks termi sastoji se od bisernih izvora smještenih u tradicionalnom zdanju, zatvorenog bazena u hotelu, te niza otvorenih ba­zena s termalnom vodom i rekreacijskih terena. Obilazak Laktaša samo je jedan od izleta jer su vrijedni domaćini za SUH-ovce organizirali izlet u Banja Luku gdje su imali prilike razgledati grad, ali i popiti kavu u prekrasnom restoranu na 14. katu nebodera odakle se pruža po­gled na čitav grad i okolicu.

Kako bi boravak bio što ljepši, sva­ka druga večer u hotelu bila je u znaku glazbe i plesa, a melodije su naše čla­nove podsjetile na neka stara vremena tako da su zaboravili i na bolove i brige. Osim zabave, medicinske usluge bile su na visokom nivou, a doktori i medicin­sko osoblje uvijek dostupno i spremno na pomoć SUH-ovcima.

     Iako je relaksacija u Laktašima završi­la, članovi i članice zasigurno će se vrati­ti, jer osim lijepog ambijenta, u sjećanju ostaju brojne uspomene na boravak u Laktašima.

 (8.5.2017)

 

 

ROČ - Borbeni stoti rođendan

     Udruženi umirovljenici Matice umirovljenika Hrvatske i Sindika­ta umirovljenika Hrvatske traže da se uvede poseban pravobranitelj za starije, savjetodavna tijela za umirovlje­nike i starije na razini županija, općina i gradova", naglasio je predsjednik ročke podružnice SUH-a Milan Zornada na skupštini održanoj 13. ožujka u Domu kulture u Roču. Zornada je prenio prisutnima zahtjeve umirovljenika, te ih je kratko izvijestio u radu podružnice u protekloj godini. Brojni su to susreti, izleti, druženja, ali i posjete starijim čla­novima. Ročkim umirovljenicima obra­tio se i predstavnik SPI CGIL-a Luciano del Rosso, kao i Ivan Radetić, zamjenik predsjednika Županijskog povjereniš­tva SUH-a Istre koji je istaknuo kako su njihovi prioriteti na pravom mjestu

- usmjereni borbi za prava i standard umirovljenika.

     Skupština je protekla u znaku prosla­ve Dana žena te je svim umirovljenicama poklonjeno cvijeće, a dobila ga je i Paula Žulić koja je mjesec prije proslavila stoti rođendan! Nevjerojatno, ali ona nije naj­starija članica ročkog SUH-a, jer tu tituli nosi 103-godišnja Štefanija Krulčić.

Gina Šverko