UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA


 

PULA: U gostima kod tršćanskih umirovljenika

     Na poziv i u organizaciji pobrati­mljene Leghe SPI-CGIL Trieste Centro, 13. travnja pulska delega­cija posjetila je Dom za starije i nemoćne ITIS u Trstu. Uz predstavnike Podružnice Pula, koje je predvodila predsjednica Mirjana Dika-Dužman, delegaciji su se priključile zamjenica župana Istarske županije Sandra Čakić Kuhar, stručna su­radnica u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Pule Marica Vidak Ko- njević, a ispred Doma za starije i nemoć­ne „Alfredo Štiglić" Pula, glavna sestra Doma Vesna Minić i glavna sestra Odjela za demenciju Andrea Juhas. Ispred Žu­panijskog povjereništva SUH-a nazočio je Vladimir Buršić. U Trstu su ih dočekali predsjednik Leghe Centro Roberto Treu, te član predsjedništva zadužen za među­narodnu suradnju Luciano Del Rosso sa suradnicima.

     U Domu za starije i nemoćne ITIS u Tr­stu primio ih je ravnatelj Doma dr. Fabio Bonetta sa suradnicama, koji su ih prove­li kroz odjele te ustanove i objasnili način ustroja i rada. U Domu, koji je u javnom vlasništvu Grada Trsta, smještano je 411 korisnika, većinom nepokretnih ili teže pokretnih, a poseban odjel čini i Odjel za Alzheimer. U domu je zaposleno ukupno 500 osoba mahom zdravstvene struke, pa je stoga ondje više zaposlenih osoba nego štićenika, a u prosjeku je po odjelu smješteno šezdesetak štićenika.

     Zgrada doma sagrađena je u vrijeme Austro-Ugarske, s početnom namjenom sirotišta i zbrinjavanja beskućnika, a s vremenom je prerasla u dom u kojem je postignuta izuzetno visoka razina usluga. Cilj posjete je bio upoznavanje načina rada i zbrinjavanja starijih osoba, razmjena iskustava, a tijekom posjete razmatrala se i mogućnost suradnje sa srodnim ustanovama u Istarskoj županiji na europskim socijalnim projektima.

M.D.D.

 


 

PAZIN: Humanost na prvom mjestu

     SUH-ovci iz Pazina još su jednom po­kazali veliko srce. Želja im je bila nabaviti specijalni krevet s antidekubitalnim madracem za teško pokretne osobe s palijativnog odjela Doma zdravlja u Pazinu. Humanitarna akcija je trajala tri mjeseca, a započela je još 2. veljače koncertom„Mislimo na vas" na kojem su glaz­benici besplatno izvodili najveće hitove.

     Tim koncertom je prikupljeno 23.000 kuna, što nije bilo dovoljno za nabavku prijeko potrebnog kreveta. No, u priču su se uključili Istrijani iz Kanade. Zahvaljuju­ći donaciji Istra Mirna Cluba iz Hamiltona, prikupljeno je još 3.000 kuna, te je krevet kupljen.

     U znak zahvalnosti održan je kratki sa­stanak na kojem je SUH Pazin uručio za­hvalnicu predstavnici Istra Mirna Cluba, sa željom da se dobra suradnja nastavi.

Mirjana Monas


 

MEDULIN/VRSAR: Posjetili krapinskog pračovjeka

 

     Podružnica SUH-a iz Medulina organizirala je zajedno s ko­legama iz podružnice Vrsar odlazak u Krapinske toplice od 18. do 28. ožujka, a općina Medulin snosila je troškove autobusa. Tako su umirovljenici boravili u toplicama uz moguć­nost korištenja fizikalnih terapija. Program je sadržavao hotelski smještaj s tri obroka, liječnički pregled, kupanje u termomine- ralnoj vodi i ostale sadržaje od hidroterapije, masaže, saune i ostalog.

     Za vrijeme putovanja vladala je zimska idila, pa su umirov­ljenici uživali u snijegu, doduše gledajući ga kroz prozor. Ipak, organiziran je posjet Muzeju krapinskih neandertalaca, a dva puta u toku tjedna hotel je organizirao muzičke večeri. Jasno, uz dobru hranu, vježbe i zabavu nije bilo primjedbi, nakratko su zaboravljeni problemi koji muče stariju populaciju, pa su na odlasku svi tražili da se na jesen nađu u istom sastavu.

Verica Vidmar

 


 

UMAG: Rekreacija u Laktašima

     I ove godine u vremenu od 12. do 22. ožujka 56 člano­va podružnice SUH-a Umag boravilo je na liječenju i relaksaciji u Laktašima. Po dolasku srdačno ih je doče­kalo osoblje hotela „San" i prema utvrđenom rasporedu obavili su liječnički pregled i odmah mogli započeti s terapijom. Pored zdravstvenih usluga u hotelu, organi­ziran je odlazak članova u polikliniku Svjetlost u Banja Luci, te ostale zdravstvene usluge u Laktašima.

     Organiziran je i razgled mjesta uz stručno vodstvo, te izlet i razgledavanje Banja Luke, koji je zbog vremenskih neprilika bio nešto kraći. Priređena je stručna radioni­ca pripreme graha, kojeg su po želji mogli kušati istog dana za ručak. Također je priređena izrada pite, pa su neke članice pokušale razvlačiti tijesto i sudjelovati u spravljanju ovog slasnog obroka.

     Osoblje hotela je na kraju ispratilo umirovljenike pa­žnjom dobrog domaćina, a oni su im na kraju srdačno zahvalili uz obećanje da će posjet ponoviti. Povratak je protekao u redu, osim nešto dužih formalnosti na grani­ci te bure i snijega u Gorskom Kotaru.

Marija Pertot


 

UMAG: Cvijeće za kolegice

     U srijedu 7. ožujka, Podružnica SUH-a Umag održala je redov­nu godišnju skupštinu, a kao grad-domaćin izabran je pitores­kni Motovun. Nakon biranja radnog predsjedništva i utvrđivanja kvoruma, podneseno je izvješće o radu za 2017. godinu, koje je bilo dosta iscrpno i obuhvaćalo je aktivnosti podružnice, financijsko izvješće, izvješće Nadzor­nog odbora, te plan prihoda i rashoda za ovu godinu. Svi materijali objavljeni su u godišnjem Biltenu, koji je uručen sudionicima.

     Članovi Skupštine izvješteni su da je ove godine SUH proslavio 25. obljetni­cu osnutka. Tom prigodom dodijeljena su priznanja organizacijama koje su pružale financijsku potporu ili neki dru­gi oblik pomoći. Tako su priznanja do­bili Istraturist, Istarska kreditna banka, Grad Umag i turistička agencija Artik Umag. Također su za osobno zalaganje u dugogodišnjem radu SUH-a nacio­nalne spomenice primili Anton Pertot, Palmira Radmanović i Atilio Kozlevac.

     Drugi dio sjednice bio je nešto neformalniji. Skromno je proslavljen Međunarodni dan žena, čime je spo­jeno ugodno s korisnim. Uz prigodne čestitke, muškarci su svim kolegicama u znak pažnje uručili maleni cvijetak. Nakon poslužene večere slijedila je ugodna glazba uz ples, za kojeg je bila zadužena grupa žena treće životne dobi „Zvjezdice", koja redovito uljepša­va ovakve događaje.

Marija Pertot