UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA


Šoping u Trstu

     Podružnica SUH-a iz Pule već tradicionalno, svakoga mjeseca organizira putovanje u Trst. Tako se 24. siječ­nja za cjelodnevni boravak u ovom talijanskom gra­du odlučilo tridesetak umirovljenika, koji ondje provode vrijeme sa svojim obiteljima ili rješavaju privatne poslove. U Trstu umirovljenici ne obilaze znamenitosti, već svatko ima na raspolaganju slobodno vrijeme. Nakon obilaska tr­šćanskih trgovina, svratili su do mjesta Muggia, gdje su se opskrbili hranom i kućanskim potrepštinama te se punih vrećica vratili kući. Ne treba naglasiti da je tamo hrana jef­tinija.

Bruna Jovanović


 

PAZIN: Humanitarci opet na djelu

     Nakon vrlo uspješnog projekta „Seniori u digitalnom svije­tu, pazinski su SUH-ovci na Martinje, 11. studenog, tradi­cionalno i u velikom broju obilježili krštenje mladog vina. Zabava i bogata lutrija za Svetog Nikolu bila je još uspješ­nija. S 320 dobitnih lutrijskih listića ostvarili su velik prihod koji je iskorišten za kupnju poklona starijim i nemoćnim članovima. Ove godine su tako povodom blagdana posjetili 30 članova koji se više raduju posjetima nego poklonima. Neizostavan je bio i tradicionalan posjet umirovljeničkim domovima u Istri, za koje su također bili spremni prigodni pokloni.

     Predbožićno vrijeme je idealno za humanitarno djelovanje, pa su SUH-ovci u sklopu akcije „Mislimo na Vas 2", 1. prosinca u Sportskoj dvorani povodom „Dana palačinki" na svome štan­du prodavali ručno rađene novogodišnje i božićne ukrase, a za svaku donaciju su i sami poklonili nešto. Skupljeno je 4.000 kuna, što čini malen dio sredstava potrebnih za kupovinu ul­trazvuka za Dom zdravlja Pazin. Sama akcija traje do 2. veljače 2019. a vrhunac akcije je humanitarni koncert koji će se održati 1. veljače, a čiji prihod je namijenjen za ultrazvuk.

     SUH-ovci su tako zaključili 2018. godinu sretni, veseli i dare­žljivi, a vjeruju da će 2019. godina biti još uspješnija.

Mirjana Monas

 


 

Pula: Ulazak u 2019.

     Podružnica SUH-a Pula organizirala je druženje za sve zainteresirane umirovljenike i starije osobe, u Hotelu Park Plaza Histria Pula u petak, 28. prosinca 2018. Druženju su se priključili i članovi Podružnice SUH-a Medulin, kao i članovi Ogranka Barban, a okupilo se ukupno 285 ljudi.

     Druženje je započelo u 18 sati uz izvrsnu glazbu Cabaret banda. Ogromna sala bila je prelijepo i prigodno uređena. Plesalo se i družilo do ponoći, a u međuvremenu je poslužena i odlična večera uz crno i bijelo vino.

     Tijekom večeri organizirano je izvlačenje imena prisutnih gostiju i dodijeljeno je 27 na­grada raznih sponzora. Nagrade su bile vrijedne: od maslinova ulja, kvalitetnih vina, pje­nušavih vina, alkoholnih napitaka, do besplatne ulaznice za novootvoreni Gradski bazen u Puli na mjesec dana, dviju tromjesečnih karata za besplatno parkiranje u Puli, više besplat­nih jednodnevnih izleta u zemlji i inozemstvu, keramičke lampe, kalendara, knjiga i ostalog.

     Prisutni su bili jako zadovoljni ambijentom, večerom, nagradama, ali i kvalitetnom glazbom, primjerenom za ples u „zlatnim godinama". Za njih je već 29. prosinca počela nova 2019. godina, jer je ta večer bila prilika da prijateljima i znancima unaprijed če­stitaju novu godinu, s prvom željom da nas zdravlje posluži, ali i ljubav, razumijevanje, zadovoljstvo, sreća, radost...

Bruna Jovanović


 

NOVIGRAD: Od Laktaša do kroštula

     SUH-ovci iz Novigrada imali su po­prilično ispunjen kraj godine. U studenom je 60 članova boravilo 10 dana u Termama Laktaši, a imali su prilike posjetiti i Nacionalni park Kozara.

     Prosinac je donio mnogo više aktiv­nosti, uglavnom veselijih, pa su nakon održavanja Skupštine mogli nastaviti u blagdanskom raspoloženju. Tako su 16. prosinca sudjelovali na velikoj fešti u organizaciji Grada i Turističke zajednice, a 27. prosinca u pazinskom motelu Lovac, gdje je bio domjenak obogaćen fritulama i kroštulama koje su spravile članice SUH-a.

     Za vrijeme blagdana novigradski SUH nije zaboravio na svoje najstarije članove, tako da su uoči Božića podi­jeljeni prigodni pokloni. To je tradici­ja koja će se nastaviti i dalje u novoj godini.

Rosetta Milos

 


 

Medulin: Okrugla obljetnica

     Sedamdesetak članova SUH-a iz Me- dulina je u 13. studenog proslavilo jubilej - 20 godina od osnutka ta­mošnje podružnice.

     „U počecima našeg rada hodali smo kao po žici sa osamdesetak članova, a kada smo udarili temelje učlanilo ih se već petstotinjak. Snaga Podružnice je u ljudima koji su je gradili: Luciano Matti- cchio, predsjednik prvih 10 godina, a Verica Vidmar idućih 10 godina", na­glasila je u svome govoru predsjednica podružnice te se zahvalila svima koji su radili u interesu umirovljenika.

     Okupljene u restoranu Ankora u Banjolama još su pozdravili predsjednik Županijskog povjereništva Istarske žu­panije Vladimir Buršić i načelnik općine Goran Buić, koji je govorio i o projektu izgradnje Doma za starije. Očekuje kako će dom biti dovršen za najviše dvije go­dine, što bi svakako olakšalo medulin- skim umirovljenicima.

     Uz ovu dobru vijest nije bilo mjesta za kvarenje ugođaja; spominjanje sva­kodnevnih problema, poput siromaštva ili manjka dostojanstva starijih osoba. Došao je red na uživanje u hrani i piću, a slavlje se nastavilo uz glazbu i ples.

V.V.