UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA


 

MEDULIN: Druženje na Kamenjaku

     Čak 126 članova podružnice SUH-a Medulin odlučilo je pobjeći od ljetnih vrućina na Školjić, mjesto koje se nalazi na rtu Kamenjak. Ondje su, zahvaljujući donaciji Općine, SUH-ovci priredili pravi jednodnevni izlet, s boga­tom ponudom hrane.

     Uz hranu, bilo je pjesme i plesa, a umirovljenici su mogli uživati u stazama koje vode po ovom rezervatu prirode, ali i u kupanju u morskim uvalama. Na povratku iz ovog prirod­nog bisera Istre, poželjeli su slično okupljanje. I dobit će ga, barem neki, jer je u planu petodnevni izlet u pobratimljenu općinu Penz u Austriji.

Verica Vidmar


 

 

PULA: Talijanski SPI se priprema za izbore

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Talijanski sindikat umi­rovljenika SPI-CGIL surađuju već preko 25 godina na svim nivoima i ta je suradnja vrlo dobra i svestrana. Zahvaljuju­ći aktivnosti patronata INCA CGIL sjedišta Rijeka i Pula, kao i ve­ćine podružnica SUH-a Istarske županije, 1.600 umirovljenika iz Hrvatske koji primaju talijansku mirovinu učlanjeni su u SPI CGIL Trst Lega Esteri i članovi su SUH-a.

     Za talijanski sindikat umirovljenika SPI CGIL ova godina je izborna. Svi njihovi granski sindikati počeli su s održavanjem svojih izbornih skupština, tako da je planirano održavanje jed­ne sjednice u Puli za područje Istre i druge za područje Rijeke. U Puli je sjednica održana 4. rujna u Zajednici Talijana Pula.

     U organizaciji održavanja kongresa članova SPI Lega Esteri i ove godine pomoć su pružili predstavnici podružnica SUH-a iz Istarske županije i Županijskog povjereništva. Na ovoj sjednici u Puli prisutne je pozdravio i naglasio osnovne smjernice bor­be sindikata u Italiji nacionalni tajnik SPI-a Attilio Arseni. Pri­sutni su bili i Livio Melgari zadužen za poslove s inozemstvom, glavi tajnik SPI regije Furlanije i Julijske Krajine Ezio Medeot i regionalni tajnik SPI Veneto Danilo Toccane, te naravno Adria- no Sinkovich, glavni tajnik SPI Okruga Trst kojem pripada SPI Lega Esteri.

     Kao domaćin grada u kojem se održala sjednica prisutne je pozdravila predsjednica Podružnice Pula Mirjana Dika-Du- žman. Predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a Istarske županije u pozdravnim riječima kratko je naglasio probleme naših umirovljenika. Predsjednica SUH-a Jasna Petrović nadah­nuto i kritički je govorila o aktualnom prijedlogu mirovinske reforme na koji su se zajednički očitovali SUH i MUH. Prisutne je pozdravio saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine ujedno i potpredsjednik Sabora Furio Radin te predsjednik Ta­lijanske unije za Hrvatsku i Sloveniju Maurizio Tremul.

     U toku rada predstavljena su dva dokumenta, odnosno plan rada SPI-ja za naredno razdoblje. Prvi dokument kojim se predviđa nastavak razvoja dosadašnjih aktivnosti jednoglasno je prihvaćen od strane svih prisutnih, a za drugi dokument koji je radikalniji nitko nije glasovao.

     Za delegata na nacionalnom Kongresu SPI-ja u Torinu po­četkom 2019. godine izabran je Vladimir Buršić, a također je izabrano osam delegata za provincijsku Izbornu skupštinu SPI- ja Trst, koja će se održati u listopadu.


 

MEDULIN: Edukacija o prijevarama

     U prostorijama škola u Premanturi i Vinkuranu, podružni­ca Sindikata umirovljenika Hrvatske Medulin organizi­rala je edukaciju umirovljenika na kojoj je policijski služ­benik Odjela za prevencije PU Istarske Dragan Nikolić, održao prezentaciju o prevenciji prijevara.

     Nikolić je prisutnima pojasnio najčešće oblike prijevara starijih osoba: lažno predstavljanje, dovođenje u zabludu u pogledu tjelesnog ili materijalnog stanja i stradavanja, te u pogledu marke i kvalitete proizvoda, iskorištavanje odsutnos­ti neke osobe, stresne situacije ili trenutnog duševnog stanja žrtve. Istaknuo je ulazak u dom žrtve, prezentirao je ponašanje počinitelja u konkretnim primjerima iz prakse, te je prisutne upozorio da počinitelji kod starijih osoba „računaju" na njiho­vu iskrenost i poštenje, te naučenu kulturu ponašanja. Nakon praktičnog dijela, umirovljenicima je dan popis od petnaest savjeta kojima mogu spriječiti potencijalnu prijevaru.

     Na kraju edukacije, kroz razgovor s okupljenim mještani- ma, zaključeno je da se kroz ovakav vid preventivnog rada može puno toga korisnoga saznati, te potaknuti na razmišljanje. Osim toga, policijski službenik je informirao starije osobe da je u sklopu projekta e-policija izrađena aplikacija s detalj­nim uputama kako na brz način, anonimno, mogu obavijestiti policiju o potencijalnom prekršaju ili kaznenom djelu.

Verica Vidmar


 

PULA: Druženj'e s Tršćanima

     Pet istarskih podružnica SUH-a (Pula, Umag, Novigrad, Roč i Fažana) pobratimljenih s pet podružnica talijanskog sindi­kata SPI CGIL iz Trsta (Centro, Domio, Muggia, Campi Elisi i Altipiano Carsico) sastalo se sredinom lipnja na 6. Turniru pri­jateljstva, čiji je začetnik predsjednik podružnice Umag Anton Pertot.

Domaćin ovogodišnjeg izdanja ovog turnira u boćanju bila je Podružnica SUH-a Pula.      Natjecanje se odvijalo na boćalištu Doma sportova „Mate Parlov", a prvo mjesto osvojila je tršćan­ska podružnica Lega SPI CGIL Altipiano Carsico, što i ne čudi kad su „posudili" nekoliko domaćih igračica. Cjelodnevno dru­ženje završilo je zajedničkom večerom i pjesmom u restoranu Stari grad.

     Nije prošlo puno vremena da se Puljani i Tršćani ponovno nađu. Naime, kao finiš za odličnih prvih šest mjeseci aktivnosti obilježenih brojnim izletima po zemlji i inozemstvu, SUH-ovci iz Pule odlučili su organizirati 28. lipnja jednodnevni izlet u Trst.

     Sva druženja, toplice i izleti bili su na zadovoljstvo svih su­dionika, kojima su ostale lijepe uspomene. Upravo kroz brojne izlete, druženja, plesne večeri, boravke u toplicama, vidi se inte­res novih članova za uključivanjem novih članova u SUH. Stoga je plan do kraja godine nastaviti s tom praksom, a po moguć­nosti i proširiti aktivnosti na neka druga područja.

L.P., B.J.


 

PULA: Put poJugu

     Pulska podružnica SUH-a, organizi­rala je četverodnevni izlet na juž- no-dalmatinske otoke Korčulu i Mljet, uz usputno razgledavanje Splita, Trogira i Zadra. Zbog velikog interesa putovalo se u dva navrata. Led je probi­lo pedesetak umirovljenika koji su kre­nuli 17. svibnja 2018.

     Dakako, mnogi su se pripremili za takav susret s poviješću, pa su, na prvoj „stanici" u Splitu, s velikom znatiželjom razgledali znamenitu Dioklecijanovu palaču. Jednako su tako bili oduševljeni slikovitim splitskim trgovima - Placom (Narodnim trgom), Voćnim trgom i Pro- kurativama. Nezaobilazni spomenik Gr­guru Ninskom mamio ih je svojom mo- numentalnošču, a nisu mogli odoljeti da ne dotaknu njegov palac.

     Potom su krenuli trajektom u Velu Luku, a kasnije i prema gradu Korčuli. Usputno zaustavljanje u Blatu mnogi će pamtiti po najdužem drvoredu lipa. Vi­jugavom cestom nastavljena je vožnja kroz pitomi kraj s plodnim korčulan­skim poljima. Impresivan je bio dola­zak u samu Korčulu, gdje ih je privukla glazba i odjek mačeva starog bojnog plesa Moreške. Slijedilo je razgledava­nje katedrale sv. Marka, crkve sv. Petra, kuće Marka Pola i ostalih korčulanskih znamenitosti. S Korčule su se trajektom otisnuli prema Orebiču i dalje autobu­som za Neum.

     Trečeg dana su se zaustavili u Stonu i razgledali solanu i naš najveći srednjo­vjekovni obrambeni zid, jedan od većih u svijetu. Vožnja trajektom do NP Mljet trajala je kratko. Umirovljenici su sa za­nimanjem razgledali područje važnog geološkog i oceanografskog fenome­na, s brojnim arheološkim nalazištima. Posjetili su benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru.

     Po povratku, stankom i kratkom šet­njom Trogirom, najočuvanijem roma­ničko - gotičkim gradom u središnjoj Europi, susreli su se sa znamenitostima toga grada, zbog kojih je uvršten na li­stu svjetske baštine UNESCO-a. Zausta­vili su se i u Zadru, gdje su, uz stručnu pratnju, razgledali gradske znamenito­sti i prošetali Kalelargom.

     Isti takav program imali su i izletnici druge ture izleta, koja je održana od 24. do 27. svibnja. Puležani su tako otkrili hrvatski Jug.

Mirjana Dika Dužman