UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA


 

Medulin: Okrugla obljetnica

     Sedamdesetak članova SUH-a iz Me- dulina je u 13. studenog proslavilo jubilej - 20 godina od osnutka ta­mošnje podružnice.

     „U počecima našeg rada hodali smo kao po žici sa osamdesetak članova, a kada smo udarili temelje učlanilo ih se već petstotinjak. Snaga Podružnice je u ljudima koji su je gradili: Luciano Matti- cchio, predsjednik prvih 10 godina, a Verica Vidmar idućih 10 godina", na­glasila je u svome govoru predsjednica podružnice te se zahvalila svima koji su radili u interesu umirovljenika.

     Okupljene u restoranu Ankora u Banjolama još su pozdravili predsjednik Županijskog povjereništva Istarske žu­panije Vladimir Buršić i načelnik općine Goran Buić, koji je govorio i o projektu izgradnje Doma za starije. Očekuje kako će dom biti dovršen za najviše dvije go­dine, što bi svakako olakšalo medulin- skim umirovljenicima.

     Uz ovu dobru vijest nije bilo mjesta za kvarenje ugođaja; spominjanje sva­kodnevnih problema, poput siromaštva ili manjka dostojanstva starijih osoba. Došao je red na uživanje u hrani i piću, a slavlje se nastavilo uz glazbu i ples.

V.V.


 

UMAG: Prijateljska Italija

Podružnica SUH-a Umag organizi­rala je četverodnevni izlet u Italiju, točnije u regiju Puglia. Krenuli su u ranim jutarnjim satima 20. listopada, a prva postaja je bio grad Perugia, gdje se održavao sajam čokolade. Obišli su i poznato svetište Asissi, mjesto rođenja Sv. Franje, što je nekim umirovljenicima bilo ispunjenje životne želje.

     Put je nastavljen prema mjestu San Giovani Rotondo, poznatom centru ho­dočašća u kojem je živio poznati fratar Padre Pio, nositelj svetih obilježja. Puto­vanje je nastavljeno kroz maslinike i vino­grade do mjesta Trani, koje je u prošlosti bilo važno zbog trgovine prema Orijentu.

     Idući dan je bio rezerviran za posjet špilji Grotte di Castelana i gradu Matte- ra, koji se smatra najstarijim gradom u Italiji, a danas je pod zaštitom UNES- CO-a. Grad Taranto je smješten u uvali poznatoj po velikim uzgajalištima ško­ljaka i razvijenom ribolovu, a u prošlosti bio važan vojni centar, na što ukazuju velike stare utvrde „fortezze". U nastav­ku obilaska je u velikoj vinariji priređena prezentacija i kušanje vina, a SUH-ovci su posjetili i obiteljski maslinik uz kuša­nje i kupovinu ulja....

Read more...


 

U posjetu penzićima iz Polsa

     Zahvaljujući bratimljenju s austrijskom općinom Pols, umirov­ljenici iz Medulina već desetak godina odlaze u posjet svojim vršnjacima, a oni pak dođu u Istru. Ovog je puta 22 SUH-ovaca od 16. do 20. rujna boravilo u mjestu Fohnsdorf, gdje su ih dočekali umirovljenici iz Polsa uz pozdrav načelnika, te večeru i ples. Na dru­ženjima je redovito bilo oko 150 ljudi.

Idućeg su dana nakon slobodnog prijepodneva za šoping, umi­rovljenici otišli na ručak i razgledavanje staze Formule 1 Red Bull Ring Spielberg, a nakon toga u muzej u Judenburgu.

    Sutradan je bio organiziran cjelodnevni izlet s njihovim umi­rovljenicima uz obilazak konjušnice lipicanera Piber i crkve u susjednom selu. Idućeg dana, opet zajednički cjelodnevni izlet s umirovljenicima iz Polsa, ovoga puta zavičajnim putevima po­znatog književnika Petera Roseggera. Svake večeri organizirana je fešta.

    Umorni od putovanja i obilazaka Medulinci su se pozdravili s veselom austrijskom družinom, neki emotivci čak uz suze, i krenuli natrag puni dojmova i prepričavanja o događajima.

     Polšani stižu u svibnju u Medulin i domaćini će se morati potru­diti da im uzvrate ovako lijepo organizirani program tijekom posje­ta, koji je nemoguće ostvariti i bez financijske pomoći dviju općina.

Verica Vidmar


 

Pula: S Ćićarije na Papuk

     Čak 56 članova SUH-a iz Pule otišlo je u petak 5. listopada na trodnevni izlet u Slavoniju, točnije mjesta oko Papuka. Od­mah po dolasku, posjetili su Orahovačko jezero, a nešto ka­snije su prošetali Požegom. Naposljetku ih je put odveo do Našica gdje su prespavali i dočekali bogati drugi dan izleta.

     Subota je bila rezervirana za posjet park-šumi Jankovac, dijelu Parka prirode Papuk, poznatom po bogatoj flori i fauni. Ovaj dio parka odlikuje se zimovalištem šišmiša koji dolaze iz cijele Europe. Umirovljenici su u napornoj šetnji vidjeli i slap Skakavac, sedrene barijere, ali i sarkofag Josipa pl. Jankovića, po kojem je Jankovac i dobio ime. Nakon ručka, otišli su na finu kapljicu u Kutjevačke podrume, gdje ih je vodič upoznao s tajnama dobroga vina.

     Tek zadnjega dana bilo je predviđeno obići Našice, odno­sno dvorac obitelji Pejačević, koji je sada gradski muzej, a gdje su saznali sve o skladateljici Dori    Pejačević te Zlatni Lug u kojem su mogli kušati fine delicije u tipičnom slavonskom okruženju. SUH-ovci su se zadovoljni vratili s puta, jer su vidjeli nešto novo, drugačije, i ustanovili da Slavonija nije samo ravna nego i te kako brdovita; uostalom veliki dio njih osjetio je to vlastitim nogama!

Bruna Jovanović


 

9. SPORTSKE IGRE SUH-a ISTARSKE ŽUPANIJE: Sportsko rivalstvo u povijesnom okruženju

     U organizaciji Sindikata umirovljenika Istarske županije, već tradicionalno, održane su 9. sportske igre članova SUH-a Istarske županije 29. rujna 2018. u Svetvinčentu. Taj srednjovjekovni gradić bogate povijesne i kulturne baštine, smje­šten na južnom dijelu središnje Istre, ugo­stio je natjecatelje i njihove vjerne navijače iz 11 istarskih podružnica.

     Okupljanje, sportskim duhom osnaže­nih umirovljenika započelo je na gradskom trgu, uz zidine kamenog kaštela iz 13. sto­ljeća i zajedničku marendu - uvijek popu­larni i odlični grah.

     Za sve prisutne organiziran je raznolik i zanimljiv kulturno-umjetnički program u kojem su nastupili kulturno-umjetnič- ko društvo „Dvigrad" iz Kanfanara, mlađa plesna grupa plesnog studija „Art dance" iz Svetvinčenta s voditeljicom Tatjanom Samuele Ban, te članovi povijesne udruge „Kaštel" s prikazom srednjovjekovne viteš­ke borbe.

     Postrojene ekipe i goste u ime doma­ćina pozdravio je predsjednik podružnice SUH-a Svetvinčenat Dušan Ban. Uz doma­ćina pozdrave i dobre želje za uspješna sportska natjecanja uputili su Vladimir Bur- šić, predsjednik Županijskog povjereništa SUH-a Istarske županije, zamjenik načel­nika Općine Svetvinčenat Dean Perković, zamjenica župana Istarske županije Sandra Čakić-Kuhar. Igrama je prisustvovala i Jasna Petrović, predsjednica SUH-a, koja je po­zdravila prisutne i otvorila 9. sportske igre, te zaželjela sportsku borbu, a natjecatelji­ma je pravi „vjetar u leđa" dala i jaka bura koja je puhala i upotpunila taj sunčani dan...

Read more...